Kuća ljudskih prava Zagreb zahtjeva od Hrvatskog sabora i Vlade da osiguraju političku i institucionalnu neovisnost Pravobranitelja za djecu te usklade Prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu s preuzetim međunarodnim obvezama koje proizlaze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i time, kako ističe u priopćenju u utorak, sačuvaju integritet hrvatskog sustava za zaštitu prava djece.

Udruga u priopćenju pod naslovom “Sustav za zaštitu prava djece u kandžama politike” spornom ističe odredbu članka 26. prijedloga zakona kojom se omogućuje razrješenje izabranog pravobranitelja zbog neprihvaćanja godišnjeg izvještaja o radu, a koji je, kako se naglašava, de facto izvještaj o kršenjima ljudskih prava djece u Hrvatskoj”.

Udruga smatra da je ta odredba izravan politički pritisak na neovisnost rada institucije i u izravnoj suprotnosti s UN-ovom Konvencijom i međunarodnim standardima.

“UN-ov Odbor za prava djeteta u svom nedavnom izvještaju iz 2014. godine o primjeni Konvencije u Hrvatskoj upozorio je Vladu da poduzme jače napore u očuvanju neovisnosti institucije pravobranitelja koje Vlada bezobzirno ignorira”, dodaju iz Kuće ljudskih prava Zagreb te zaključuju kako takvo kršenje preuzetih međunarodnih obveza i ignoriranje međunarodnih tijela za ljudska prava “ne služi na čast zemlji koja je izabrana za članicu Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda”.

Vlada je sa sjednice od 6. srpnja u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika.

Ministrica socijalne politike i mladih Nada Murganić kazala je u utorak u Saboru da je predloženi zakon u sadržajnom smislu uglavnom ostao isti te da nisu mijenjane odredbe da pravobraniteljica ima svoju samostalnost, da se uvažava njen stručni rad.

Smatra da je rasprava o predloženom zakonu u zadnjih 10-ak dana skrenula u vode u koje nije trebala te se pretvorila u raspravu o pravobraniteljici i njenom mandatu zbog toga što su radna skupina, odnosno pravni stručnjaci, smatrali da svi akti koji proizlaze iz zakona koji nije donijet na pravovaljan način, nemaju pravnu podlogu i da bi zbog toga trebali ići na ponovno donošenje tih akata, odnosno na ponovno imenovanje.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić u svojim su istupima tijekom proteklih dana ustvrdile da predloženi zakon ne omogućava neovisan rad pravobranitelja za djecu upravo zbog članka 26. kojim se predviđa razrješenje pravobranitelja za djecu u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks u utorak je zatražio od hrvatske vlade da ponovno razmotri nacrt zakona te da razmotri amandmane koji su na prijedlog zakona uputili pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za djecu.

Komentiraj

FOTO:FaH/ Damir SENÈAR /ds
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.