Premijer Tihomir Orešković pozvao je u petak potpredsjednike Vlade Tomislava Karamarka i Božu Petrova da podnesu ostavke, što je posljedica dosad najveće krize vladajućih i višemjesečnog rasta tenzija između Domoljubne koalicije i Mosta.

Nešto kasnije u petak oglasila su se i dva potpredsjednika Vlade, Božo Petrov i Tomislav Karamarko. Čelnik Mosta nezavisnih lista poručio je iz Metkovića kako ne razumije zašto je definiran ‘remetilačkim faktorom’, ali kako će podnijeti ostavku, ako je to uvjet da se stanje u zemlji stabilizira.

Iza Petrova, u središnjici HDZ-a, konferenciju za novinare održao je Tomislav Karamarko, koji je jasno poručio kako Tihomir Orešković više nema njihovo povjerenje te kako bi on trebao otići.

Od kada je 22. siječnja Vlada premijera Oreškovića dobila povjerenje većine saborskih zastupnika svako malo izbijaju nove nesuglasice zbog kojih raste nepovjerenje između Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista.

Počelo je već u prvom tjednu nove Vlade, kada su se HDZ i Most sukobili oko ministra branitelja Mije Crnoje, koji je nakon samo tjedan dana podnio ostavku.

Nastavilo se protivljenjem Mosta novom kandidatu za ministra branitelja iz redova HDZ-a Milijanu Brkiću, sporom oko šefa Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Dragana Lozančića, zahtjevima prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka Mostovom ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću za smjenama u policiji…

Sve se to tumačilo ‘dječjim bolestima’ nove vlasti, no počelo se i javno govoriti o ‘preslagivanju’ unutar parlamentarne većine i pritom su se neprestano otvarala nova pitanja koja su pokazivala sasvim suprotna stajališta Domoljubne koalicije i Mosta.

Tako je HDZ, među ostalim, predložio odustajanje od arbitražnih sporova između Vlade i mađarskog MOL-a u vezi Ine, dok je Most inzistirao na nastavku arbitraža.

Premda je premijer Orešković raspleo taj čvor prijedlogom da se s Molom započnu pregovori dok traju arbitražni postupci, upravo je slučaj Ina-Mol doveo do dosad najveće krize vlasti.

19. travnja – “Sve se vrti oko Ine, Most nije kočničar, ali nekim interesnim skupinama ne odgovara red”, kazao je potpredsjednik Vlade i čelnik Mosta Božo Petrov u izjavi za medije.

“Gospodin Josip Petrović javno je na suđenju Sanaderu rekao da je konzultant MOL-a. Dakle, radi za drugu državnu stranu tvrtku, ne radi za interese hrvatske tvrtke. I onda se on javno hvali kako je dobar s Karamarkom. Jako su mi to čudne stvari.  Ovim putem bih pozvao gospodina Karamarka da se ogradi od toga”, kazao je Petrov, dodavši da bi moglo biti riječi o izdaji nacionalnih interesa.

20. travnja – “Nema razloga za nervozu”, poručio je prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Istaknuo je da ga je iskustvo u osjetljivim poslovima za sigurnost građana naučilo da pitanja od nacionalnog interesa jasno odijeli od svoga privatnog života. “Da to nisam radio cijeli život, moja bi karijera vrlo kratko trajala”, poručio je.

Josip Petrović odbacio je tvrdnje Petrova da kao konzultant MOL-a radi protiv hrvatskih interesa i kazao da ga s Karamarkom veže poznanstvo “iz sportskih dana”.

Petrović je, kao bivši član uprave Ine, široj javnosti postao poznat u jeku korupcijskih postupaka protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, kojemu je navodno bio osoba od posebnog povjerenja.

Nagađa se i da je on, uz Sanadera, drugi svjedok MOL-a u arbitražnom postupku protiv Hrvatske. U ožujku 2013. našao se među uhićenima zbog navodnog kupovanja informacija iz tajnih istraga, a krajem siječnja ove godine sud je u tom slučaju potvrdio optužnicu u kojoj se Petrović našao među 15-ero optuženika.

21. travnja – Mostov saborski zastupnik Miro Bulj kazao je da je Petrović preko svojih veza inzistirao da se u Upravu INA-e imenuju članovi koji bi odgovarali MOL-u. Pozvao je Petrovića da javno objavi posluju li njegova tvrtka ili tvrtke u MOL-ovom vlasništvu s tvrtkama u vlasništvu hrvatskih političara ili članova njihove uže obitelji.

“Neka javno objavi popis i usluge te objasni način na koji je osobno u tome sudjelovao!“, zatražio je Bulj.

Udruga GONG objavila je da se Karamarko mora izuzeti od svih utjecaja na donošenje odluka vezanih uz INA-u “sve dok ne regulira potencijalni i percipirani sukob interesa koji proizlazi iz njegovih veza s Josipom Petrovićem”. Poručila je da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa treba pokrenuti postupak i hitno se očitovati o slučaju Karamarka.

22. travnja – Božo Petrov kaže kako su mu tenzije u Vladi “normalne i prirodne” i kako mogu rezultirati konstruktivnijom provedbom nekih planova.

Kad je riječ o Karamarkovom pojašnjenju da mu prijateljski odnosi s Petrovićem ne određuju poslovne i političke odluke, Petrov je istaknuo kako mu je osobno “važno samo da se napravi distinkcija prijateljskog odnosa i poslovnog dijela”, napomenuvši kako članovi Vlade imaju vrlo veliku odgovornost. Na primjedbu novinara da relativizira sukob, kazao je kako ne dijeli to mišljenje. Izdaju nacionalnih interesa spočitao je “određenim grupacijama”, ne Karamarku.

Premijer Orešković poručio je kako ne želi komentirati odnose između dvojice potpredsjednika. “Glavna poruka za građane je da mi radimo i ukoliko su tu možda neki sukobi, jer postoje drugačija mišljenja, to je dio politike, ali i svakog biznisa i sustava”, kazao je.

23. travnja – Predsjednik SDP-a Zoran Milanović poručio je kako aktualna vlast nema jasnu koncepciju što i kako želi napraviti.

Osvrnuvši se na Mostove kritike na račun prijateljstva Karamarka i Petrovića, Milanović je kazao: “Sve je to bilo potpuno jasno prije tri-četiri mjeseca. Čovjek o kojem govorite nije nikakva nepoznanica. Ljudi iz Mosta su to znali i prije i to ih nije spriječilo da s takvom garniturom uđu u savez za vođenje, odnosno glavinjanje RH”, rekao je.

24. travnja – “Ukoliko je budućnost HDZ-a u starim, istrošenim kadrovima, mogu samo reći: ‘ko vas j..e”, izjavio je saborski zastupnik Mosta i omiški gradonačelnik Ivan Kovačić, poručivši kako njegova daljnja suradnja s HDZ-om na nacionalnoj razini nije moguća jer su za čelnika omiškog ogranka HDZ-a ponovno izabrali Ivana Škaričića, protiv kojega je Kovačić podnio niz kaznenih prijava.

Božo Petrov poručio je kako vjeruje da će Kovačić štititi nacionalne interese te podržati Most “kada se slegnu emocije”. Pritom je naveo dvije stvari zbog kojih bi Most završio suradnju s Vladom – da se ne pokrenu reforme ili da se pokuša naštetiti hrvatskim interesima.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić (MOST) izjavio je kako je arbitraža koja se vodi pri UN-ovoj komisiji za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) između Hrvatske i MOL-a oko upravljačkih prava u Ini nacionalni interes iza kojega moraju svi stati, te smatra da će arbitraža završiti povoljno za Hrvatsku.

Kazao je da je arbitraža oko Ine pokrenuta iz opravdanih razloga – zbog prodaje upravljačkih prava, štetne prodaje plinskoga biznisa te da je Hrvatska u te obje situacije oštećena strana.

4. svibnja – Premijer Orešković poručio je da prijevremenih parlamentarnih izbora neće biti te izrazio uvjerenje da će za tri do šest mjeseci biti vidljivi pozitivni rezultati.

7. svibnja – Jutarnji list piše da su se čelnici HDZ-a i Mosta sastali 5. svibnja i da je HDZ tom prilikom postavio Mostu tri uvjeta, među ostalim da se hitno donese odluka o odustajanju od arbitraže Ina – MOL.

Petrov je izjavio da Most nikada neće tolerirati ni prihvatiti ultimatum. “Mislim da se o nekoj suradnji ne dogovara putem ultimatuma. Most neće nikada prihvatiti niti tolerirati bilo kakav ultimatum,” rekao je. Poručio je i da ne očekuje raspad Vlade. “Mislim da se stvari trebaju resetirati, a tu najviše mislim na resetiranje komunikacije”, kazao je Petrov.

“Drugi tjedan ćemo malo o tome,” poručio je, pak, premijer Orešković.

9. svibnja – Stožer za obranu Rafinerije nafte Sisak i očuvanje radnih mjesta priopćio je kako moguće povlačenje iz arbitražnog postupka oko Ine smatra izdajom hrvatskih nacionalnih interesa, a donošenje takve odluke “moglo bi se izjednačiti i okvalificirati na isti način kao i predaja upravljačkih prava od strane Ive Sanadera”.

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je kako do arbitraže između Ine i Mola nije trebalo ni doći i zapitao tko će platiti troškove ako kojim slučajem hrvatska strana izgubi arbitražu.

10. svibnja“Nacional” objavljuje da je lobist MOL-a Josip Petrović plaćao usluge savjetovanja tvrtki u vlasništvu Karamarkove supruge Ane Karamarko. Navodi i kako je, uoči dolaska HDZ-a i Karamarka na vlast, njegovoj tadašnjoj partnerici, a sadašnjoj supruzi Petrovićeva tvrtka platila najmanje 60 tisuća eura za usluge savjetovanja.

Ana Karamarko kazala je kako je riječ o uobičajenom ugovoru o pružanju agencijskih usluga iz područja marketinga i komunikacija. “Tvrtka Drimia nikad nije obavljala nikakve poslove za Peritus savjetovanje koji bi bili u interesima MOL-a”, poručila je. Potvrdila je da su ona i njezin suprug prijatelji s Petrovićem i kazala kako je njezin suprug uvijek povlačio jasnu crtu između poslovnog i privatnog.

“Onoga trenutka kad je postalo izvjesno da bi moj suprug mogao postati član Vlade, gospodina Petrovića obavijestila sam da raskidamo ugovor. Na vrijeme sam raskinula suradnju s tvrtkom Peritus savjetovanje upravo zbog okolnosti koje su se promijenile dolaskom HDZ-a na vlast i moga supruga na spomenute funkcije”, rekla je Ana Karamarko.

Karamarko je najavio da će uputiti službeni zahtjev Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da detaljno istraži slučaj vezan uz suradnju tvrtke njegove supruge s Petrovićem.

Kazao je i kako je poslovanje tvrtki njegove supruge više puta bilo metom istraga različitih državnih organa poput PNUSKOK-a, Porezne uprave i različitih inspekcija, i to u cilju stvaranja političkog pritiska na njega osobno.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković ocijenila je da zasad objavljeni podaci o poslovnom odnosu između Ane Karamarko i Petrovića ne upućuju na to da je došlo do povrede zakona, ali ukazuju na “postojanje određene interesne povezanosti” zbog koje je Tomislav Karamarko “dužan otkloniti svaku sumnju u sukob interesa”.

“Ta interesna povezanost može ugroziti objektivnost gospodina Karamarka prilikom donošenja odluka u svojstvu prvog potpredsjednika Vlade, što znači da one za njega predstavljaju potencijalni sukob interesa i situaciju kojom je Karamarko dužan upravljati na način da otkloni svaku sumnju građana i javnosti u to koji su bili motivi za proces donošenja odluka tijela vlasti u predmetu Ina-Mol”, poručila je Dalija Orešković.

Mostov saborski zastupnik Miro Bulj pozvao je Povjerenstvo da provjeri sve saborske zastupnike, premijera, ministre i potpredsjednike Vlade imaju li ikakvu suradnju s Petrovićem ili izravno s MOL-om te utvrdi je li u potpisivanju bilo kakvih ugovora bilo sukoba interesa. “Most će štititi hrvatske interese, a ne da se Hrvatska rasprodaje”, naglasio je Bulj.

11. svibnja – Predsjednik i saborski zastupnik BUZ-a Milivoj Špika, prešavši u Klub zastupnika BM 365, kazao je kako praktično već postoji nova parlamentarna većina, No, tko čini tu većinu nije želio otkriti jer se, kaže, uvijek može dogoditi da se netko predomisli.

“Vidjeli ste i sami do koje točke su eskalirali odnosi unutar Domoljubne koalicije i Mosta, da je to sad već praktično postalo pitanje trenutka. U ovom trenutku je praktično već posložena nova parlamentarna većina koja može funkcionirati i biti odgovorna prema građanima”, kazao je Špika.

12. svibnja –  Predsjednik SDP-a Zoran Milanović najavio je da će njegova stranka u Saboru pokrenuti postupak izglasavanja nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Karamarku zbog poslovne povezanosti njegove supruge s lobistom mađarskoga MOL-a.

Takav “incestuozni” odnos je nemoguć, ustvrdio je Milanović te poručio da Karamarko mora odlučiti želi li se baviti javnim ili privatnim poslom, a ocijenio je i da u cijeloj toj stvari postoji Karamarkova politička odgovornost.

“Političari se bave javnim poslom, u javnom interesu i očito se priča, kad je riječ o HDZ-u, ponavlja s koljena na koljeno. S obzirom da nije dao ostavku, tražit ćemo da odstupi i da mu se izglasa nepovjerenje”, najavio je Milanović.

Vlada je stabilna, poručio je premijer Orešković i izrazio uvjerenje da Karamarko nije učinio ništa protivno interesima države glede Ine, a najavio je i da će osobno voditi tim koji će pokrenuti pregovore s MOL-om o Ini, i prije završetka arbitraža u Washingtonu i Ženevi.

Karamarko je na svojem Facebook profilu objavio da se “zbog medijskog linča njegove obitelji i njega osobno, odlučio izuzeti iz svih procesa koji podrazumijevaju donošenje bilo kakvih odluka o Ini sve dok Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne odluči o zahtjevu koji im je uputio”.

Josip Petrović izjavio je: “Nisam koristio prijateljske veze s gospodinom Karamarkom kako bi mi to pomoglo u poslovanju. Nikad o arbitraži nisam ni s kime razgovarao u Hrvatskoj”. Odbacio je optužbe da je izdao nacionalne interese i najavio da će sve potrebne dokumente dostaviti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

14. svibnja – Karamarko poručio: “Jedva čekam da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa obavi svoj posao i apsolutno imam pravo na svoj stav o Ini i MOL-u i svim procesima oko toga”.

16. svibnja – Potpredsjednik Vlade Božo Petrov kazao je da su prijevremeni izbori mogući ako “određene strane ne žele odraditi posao”, poručivši kako Most nije politički šminker i kako pravi test za Vladu dolazi na jesen.

“Novih izbora može biti jedino ukoliko određene strane ne žele odraditi posao,” kazao je Petrov, a na priče o preslagivanju vlasti poručio da toga neće biti.

17. svibnja – Vlada je u ovom trenutku stabilna, ustvrdio je Petrov, opovrgnuvši da je u prijašnjim izjavama najavio prijevremene izbore za jesen.

“Rekao sam da na jesen počinju najveći reformski paketi i, ako tu zaškripi, to je možda najfragilnija točka, možda su zbog toga komentirali da sam najavio izbore, a nisam”, istaknuo je Petrov. SDP-ovu najavu pokretanja opoziva Karamarka nije htio komentirati, poručivši da treba pričekati odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa.

Udruga GONG pozvala je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa da zbog “kolopleta interesnih povezanosti obitelji Karamarko” razmotri je li moguće da predsjednik HDZ-a nastavi obavljanje funkcije prvog potpredsjednika Vlade, kao i potencijalnu funkciju saborskog zastupnika. Smatraju i da ključna politička odgovornost leži na vodstvu HDZ-a, njegovim koalicijskim partnerima, kao i premijeru Oreškoviću.

Saborski zastupnik HDZ-a Jasen Mesić ocijenio je da je GONG-ovo priopćenje nedopustivo jer se “samo dan prije sjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa radi pritisak na tu nezavisnu instituciju, što je u suprotnosti s djelovanjem nevladinih organizacija koje pozivaju na prava pojedinca i poštivanje demokratskih institucija”.

Mediji pišu da Drimia Ane Karamarko surađuje i s mesnom industrijom Gavrilović, koja je također u sporu s hrvatskom državom, vrijednom 1,5 milijardi kuna. Pišu i kako USKOK paralelno protiv Đure Gavrilovića provodi istragu za ratno profiterstvo.

18. svibnja – Predsjednik SDP-a Milanović predaje u Saboru zahtjev za pokretanje postupka za izglasavanja nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Karamarku zbog poslovnih veza njegove supruge s lobistom MOL-a Petrovićem.

“Ne mogu sada govoriti koliko će zastupnika dati podršku inicijativi za izglasavanje nepovjerenja. Teret dokaza i akcija leži na onom tko predlaže, a to smo mi. Ukoliko u tome ne uspijemo, bar ćemo znati da gospodin ima svoje zaštitnike”, rekao je Milanović.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pozvalo je Karamarka da u roku od 15 dana podnese pisano očitovanje na odluku kojom je pokrenulo postupak protiv njega kako bi se utvrdilo je li on u sukobu interesa zbog poslovnog odnosa tvrtki njegove supruge i prijatelja Petrovića, a istražit će i ugovore između Drimije i Peritus savjetovanja.

Petrov je poručio da će Most dati na vrijeme svoju odluku o tome hoće li u Saboru biti uz Karamarka ili dignuti ruku protiv. Ocijenio je, također, da situacija nije dobra i da je Karamarko, u određenom dijelu, politički odgovoran.

“Mogu reći da situacija nije dobra, jer svaki dan izlaze neki novi detalji. Upravo zbog toga što se pojavljuju novi detalji, treba pričekati i vidjeti kako će se situacija razvijati”, rekao je Petrov.

Premijer Orešković ponovio je kako je uvjeren da Karamarko nije napravio ništa što bi štetilo interesima države u pogledu arbitražnih postupka između Hrvatske i MOL-a oko Ine.

Karamarko je, pak, ustvrdio da je “tzv. afera isprovocirana i da je vrlo moguće da dokumenti dolaze upravo iz Porezne uprave, iz krugova bliskih bivšoj vlasti”.

19. svibnja – Karamarko poručio da se radi o “brutalno i bestijalno iskreiranoj priči da je zapravo infantilna. Samo glupi ljudi mogu raditi takve konstrukcije”.

Ponovio je i da je on u tome čist te kako vjeruje da će istu odluku donijeti i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.  “Bojim se jedino Boga, a ne bojim se nikakvih glasovanja o povjerenju. HDZ je uz mene”, rekao je.

21. svibnja – Most je objavio na Facebooku da su aktualna događanja oko Karamarka “prije svega HDZ-ov problem i da Most s takvim stvarima uopće nema problema”.

“Naš fokus je briga o nacionalnim interesima, a ne osobnim političkim pozicijama. To uključuje promjenu političke kulture i visok stupanj političkog osjećaja za javno dobro, a ne osobni interes”, naveo je Most.

I dok predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak ističe da o aferi još uvijek nema dovoljno podataka te poziva Most da se oni o tome izjasne, predsjednik Hridi Drago Prgomet smatra da je ta afera prevelik politički teret i za Karamarka i za HDZ.

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor izjavio je da “afera konzultantica” svakako šteti Vladi, a posebno vladajućoj koaliciji.

22. svibnja  – Predsjednik Živog zida i saborski zastupnik Ivan Sinčić kazao je da bi šef HDZ-a Karamarko sam trebao podnijeti ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade.

“To što se događa sa supružnicima Karamarko stvarno je skandal i politička sramota i korupcija. Zamislite, ja sam Karamarko, hrvatski domoljub, borim se za hrvatske interese, da Hrvatskoj bude što bolje, borim se da Ina bude naša i to kažem na sva zvona, a u isto vrijeme moja supruga radi protiv hrvatskih interesa“, kazao je Sinčić u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva”.

23. svibnja – Božo Petrov pozvao je HDZ da se službeno očituje o slučaju ‘Konzultantica”, ustvrdivši kako “odluka Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa nije presudna”.

“Pozivam HDZ da službeno kažu – je li to za njih problem ili nije. Postoji politička odgovornost, ali bi trebala postojati i odgovornost svih onih koji su u ovome procesu, a tu su i Karamarko i HDZ i Povjerenstvo”, kazao je Petrov.

Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić poručio je kako postupci Mosta ponekad nisu shvatljivi. “Imamo nekih koji su nezadovoljni Vladom, gdje je HDZ na čelu te Vlade zajedno s našim partnerima u Domoljubnoj koaliciji, ali imamo i naše partnere iz Mosta, koji nam ponekad nisu shvatljivi nekim svojim postupcima. Ali iznad svega je Hrvatska i budućnost hrvatskog naroda,” istaknuo je Brkić.

24. svibnja – Ministar kulture Zlatko Hasanbegović ocijenio je da se zahtjev za glasovanjem o povjerenju Tomislavu Karamarku temelji na difamacijskoj kampanji. “Svaka difamacijska kampanja koja ne počiva na činjenicama ne može polučiti rezultate, siguran sam da će u parlamentarnoj proceduri taj zahtjev biti odbijen i da će se i na tom primjeru potvrditi stabilna parlamentarna većina koju uživa ova vlada”, izjavio je Hasanbegović.

Saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras poručio je, pak, da u najavljenoj skupini Vlade za pregovore s MOL-om ne bi smjeli biti HDZ-ovi ministri, s obzirom da je predsjednik te stranke Karamarko interesno povezan s MOL-om, pa se može sumnjati u njihovu objektivnost. Istaknuo je kako SDP i cijela oporba tvrde da Karamarko ne može ostati u Vladi, a tijekom glasovanja vidjet će se pretpostavlja li neki saborski zastupnik iz vladajuće koalicije hrvatske interese svojoj fotelji.

25. svibnja – RTL objavljuje kako je Petrov Karamarku dao rok od 48 sati da podnese ostavku u Vladi i kako bi HDZ u tom razdoblju trebao ponuditi novog kandidata za to mjesto.

26. svibnja – Petrov je izjavio kako su prema njegovome prijedlogu, saborski zastupnici, ministri i članovi Nacionalnog vijeća Mosta odlučili da će u Saboru glasovati za opoziv šefa HDZ-a s mjesta potpredsjednika Vlade zbog političke odgovornosti.

Petrov je poručio kako bi zbog političke odgovornosti i tereta kojeg u ovom trenutku predstavlja za Vladu, bilo dobro da se povuče iz izvršne vlasti. Također je rekao kako je dobio informacije da je prejaka veza između Petrovića i kruga ljudi koji su jako bliski Karamarku.

“Mi ne moramo imati više detalja niti čekati odluku Povjerenstva, jer je iz dostupnih informacija vrlo jasno da tu postoji politička odgovornost”, istaknuo je Petrov.

Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić kaže da je uvjeren da zahtjev SDP-a za opozivom Karamarka neće proći u Saboru. “Naš je primarni interes da Vlada nastavi s radom. Nema nikakve priče o rušenju Vlade, o izlasku Domoljubne koalicije i HDZ-a iz Vlade, o preslagivanju Vlade. Imamo dovoljan broj glasova u Saboru i Vlada će nastaviti s radom”, izjavio je Brkić.

HDZ-ov saborski zastupnik Željko Fiolić na koferenciji za novinare kazao je da je HDZ u posjedu dokumenata iz kojih je vidljivo da je bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak (HNS) bivšoj supruzi te drugim osobama i tvrtkama priskrbio više od 150 milijuna kuna vrijednih poslova s HEP-om. Ustvrdio je kako je u HEP-u Vrdoljak postavljao svoje ljude te da je s tom tvrtkom poslovao preko firme “ATO Inženjering” kojoj je vlasnik bila njegova bivša supruga, a potom i on, te pozvao državne organe da to procesuiraju.

ATO inženjering je s “indignacijom” odbacio optužbe Fiolića.

27. svibnja – Vlada je na telefonskoj sjednici odbila oporbeni prijedlog izglasavanja nepovjerenja Karamarku, a protiv takvog zaključka glasovalo je šest ministara Mosta.

Premijer Orešković izjavio je da Karamarko ima njegovu podršku. “Interes građana ove zemlje je da ova Vlada opstane, nadam se da ćemo naći soluciju i da će razum prevladati”, rekao je Orešković.

Karamarko je, pak, u intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu ustvrdio kako ne postoji nikakva afera u kojoj bi on bio u sukobu interesa zbog INA-MOL-a, uz ocjenu kako je u ovom slučaju oporba “prešla svaku granicu” napadima na članove njegove obitelji.

“Pokušaj glumljenja moralne vertikale i uzora drugima prilično je opasan hod po tankom ledu. Za sada kolega Petrov i neki iz Mosta hodaju po tankom rubu međusobne korektnosti i uvažavanja i za to ću zaista imati još jako malo razumijevanja”, kazao je Karamarko.

Glavni tajnik HDZ-a Brkić rekao je da će HDZ-a iscrpiti sve mogućnosti da Vlada opstane, a da do problema dolazi zbog “pubertetskih poteza” njihovih kolega iz Mosta. “Bojim se da su iz SDP-a bacili mamac na koji se uhvatio Most i postao instrument u njihovim rukama. Nadam se da će to uskoro shvatiti”, rekao je Brkić.

Petrov je poručio da nije za nove izbore, ali da ne može podržavati stare modele ponašanja te je izrazio uvjerenje da će Karamarko preuzeti odgovornost. “Vjerujem da će Karamarko prihvatiti odgovornost i da će Domoljubna koalicija dati novog kandidata za potpredsjednika Vlade. Cilj nam je stabilizirati Vladu, ali i udariti druge standarde u politici”, rekao je Petrov.

28. svibnja – Predsjednik HDZ-a Karamarko optužio je Most da zajedno s SDP-om pokušava srušiti Vladu i na vlast vratiti Milanovića te poručio kako neće dopustiti da njemu osobno ili HDZ-u presuđuju partijski sudovi.

Delegatima na Općem saboru HDZ-a poručio je: “Budite bez brige, jer nećemo dopustiti da SDP i Most uspiju u svom naumu i sruše ovu reformsku Vladu te da na vlast ponovo vrate Zorana Milanovića”.

HDZ-ovi koalicijski partneri izrazili su na Općem saboru HDZ-a, podršku Karamarku. “Tomica, uzmi odgovornost svoje ruke, idemo zajedno graditi Hrvatsku”, pozvao je Karamarka predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić. Milivoj Špika, čelnik BUZ-a, kazao je, pak, da se “BUZ prvi ukrcao na brod Domoljubne koalicije i ostat će na njemu do kraja, čak i ako bi se ostvarila želja onih da taj brod bude podmornica”.

29. svibnja – Milan Bandić kazao je da hrvatski građani očekuju od onih koji su dobili njihovo povjerenje, da se uozbilje, da sjednu skupa i da vide mogu li zajedno, a ukoliko ne, onda će se ili presložiti ili će se ići na nove izbore. “Ja sam za izbore, ali ne odlučujem o tome. Ako se može riješiti – može, ako ne – ne. Ovo se već pretvara u ‘Big Brother'”, rekao je Bandić.

30. svibnja – “Budimo realni, ovo nije pokušaj izglasavanja nepovjerenja meni, nego cijelom HDZ-u, a onda i Vladi. Mi to Petrovu i dijelu njegovih poslušnika iz Mosta nećemo dopustiti”, kazao je Karamarko. Poručio je da o scenariju svog opoziva uopće ne razmišlja jer se to neće dogoditi te najavio da će “preuzeti odgovornost i osigurati da Vlada, u kojoj će HDZ, bez Petrova kao kamenčića u cipeli, pokrenuti prave reforme”.

Petrov je, pak, kazao da je spreman podnijeti ostavku, ako Karamarko ostane u Vladi, te je poručio da “vrlo vjerojatno niti ministri koji su došli iz kvote Mosta neće ostati”.

Poručio je i da su 12 zastupnika MOST-a, koji su najavili glasovati za opoziv Karamarka, oni koje se ni u prvim pokušajima nakon izbora nije uspjelo slomiti te da će taj dan u Saboru pokazati zaista tko je tko.

“Ne želim vjerovati da smo prije 450 godina za vrijeme Nikole Šubića Zrinskog kao narod bili odlučniji, hrabriji i s jačim društvenim vrijednostima nego danas”, izjavio je Petrov.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković potvrdila je medijima da je Karamarko podnio pisano očitovanje, a da je iz tvrtke njegove supruge Drimia zaprimljena opsežna dokumentacija o poslovanju Drimije i Peritus savjetovanja.

Milanović je kazao kako neće nagađati hoće li SDP-ov prijedlog za opoziv Karamarka dobiti potrebnu potporu u Saboru (76 glasova zastupnika), no uvjeren je kako će glasovanje pokazati da on ne uživa potporu većine svih zastupnika.

Tvrdi kako ne postoji saborska većina te kako su izvanredni izbori neizbježni. “Mi već vidimo da ta većina ne postoji, o tome govore i ljudi iz Mosta. Mislim da Hrvatska na kraju to neće moći izbjeći. Mislim da je sad iluzorno očekivati nekakav kopernikanski obrat, nekakav salto mortale. Nekakva nova većina, kakva god ona bila, ne čini se realna. Niti Most o tome govori, niti mi o tome govorimo. Jedini tko je protiv izbora je HDZ, zato što će ih izgubiti”, istaknuo je Milanović.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić izjavio je da je Most jedinstven i homogen te da će svi Mostovi ministri, donese li se takva odluka, istupiti iz Vlade, a da će Mostovi saborski zastupnici biti za opoziv Karamarka.

Tu se, kaže, ne radi o lojalnosti Mostu ili Petrovu, nego ideji s kojom je Most stupio na nacionalnu političku scenu, a to je da pojedinac ili stranački interes ne može biti iznad nacionalnog.

1. lipnja – Po prvi put Hrvatska je odgodila izdanje obveznica na inozemnom financijskom tržištu, na kojem je trebala prikupiti milijardu eura. “Reakcija investitora je bila vrlo pozitivna, no odlučeno je da se nastavi s praćenjem kretanja na međunarodnim financijskim tržištima s namjerom izdavanja jedine planirane ovogodišnje euroobveznice nakon što se otklone trenutne domaće političke nejasnoće”, poručilo je Ministarstvo financija.

U zajedničkoj izjavi premijer Orešković i potpredsjednici Karamarko i Petrov ističu da Vladin tim nastavlja surađivati punom radnom energijom i da ostvarenje zajedničkih ciljeva ostaje prioritet Vlade. Dan ranije Orešković je najavio da će se sastati s potpredsjednicima i vidjeti na koji način se mogu smanjiti tenzije između njih.

Predsjedništvo Hrvatske inicijative za dijalog (HRID) donijelo je jednoglasnu odluku kojom će podržati zahtjev za opozivom Karamarka u Saboru. Poručilo je kako je politička odgovornost Karamarka onemogućavajući faktor normalnog funkcioniranja Vlade i provođenja nužnih reformi.

Predsjedništvo Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata (HNS) smatra da se zbog teške situacije u zemlji što skorije trebaju raspisati novi parlamentarni izbori kako bi se spasio i omogućio razvoj Hrvatske.

2. lipnja – Premijer Orešković napustio je “zbog neodgodive obveze” Banske dvore u pratnji osiguranja neposredno prije zakazanog početka Vladine sjednice. Kasnije je održana telefonska sjednica.

3. lipnja – Premijer Orešković u izjavi za javnost poručio je kako ne daje ostavku te pozvao potpredsjednike Vlade Karamarka i Petrova da se povuku sa svojih dužnosti, jer je njihov odnos postao preveliki teret za Vladu i Republiku Hrvatsku.

“Svima je jasno da je politička situacija počela ugrožavati nacionalne interese. Vidjelo se i to kod pokušaja plasiranja obveznica u Londonu. Ja sam odgodio prodaju”, istaknuo je Orešković.

Čelnik Mosta nezavisnih lista poručio je u petak iz Metkovića kako ne razumije zašto je definiran ‘remetilačkim faktorom’, ali kako će podnijeti ostavku, ako je to uvjet da se stanje u zemlji stabilizira. “Nadam se da će standard koji postavlja Most jednog dana postati standard u hrvatskoj politici i da ćemo znati razlikovati dobro od lošeg”, rekao je Petrov.

Iza Petrova, u središnjici HDZ-a, konferenciju za novinare održao je Tomislav Karamarko, koji je jasno poručio kako Tihomir Orešković više nema njihovo povjerenje te kako bi on trebao otići. “Nakon ovog salto mortalea kojeg je izveo Orešković više ne uživa naše povjerenje”, poručio je Karamarko. “Povjerenje je izgubljeno, sutra imamo Predsjedništvo stranke i sigurno ćemo donijeti neke odluke. Mi smo uložili veliki trud da održimo ovu političku konfiguraciju s Mostom. Učinili smo i velike ustupke, ali nismo pristali da obezvrijedimo sve što smo učinili zato što neke platforme pišu žutu štampu”, kazao je.

Dodao je kako je skloniji preslagivanju Vlade, ali i kako u preslagivanju nema mjesta za Most. “Zašto bi se rastajali ako ćemo ponovno ući u brak?”, upitao se. Naglasio je kako se Most ponašao kao opozicija, a ne njihov partner. “Rekao sam Petrovu “ajmo surađivati, ali bez grča u želucu.” Uvijek sam govorio da rješavamo svađe, to je bio izraz moje velike volje da prevladamo sve probleme”, rekao je Karamarko dodajući da je počeo proces razdruživanja.

Komentiraj