Prošlo je točno godinu dana od kada je osnivač Agrokora Ivica Todorić otišao sa čela tog prezaduženog koncerna, a kormilo preuzeo izvanredni povjerenik Ante Ramljak.

U proteklih godinu dana kriza u Agrokoru izazivala je burne reakcije na domaćoj gospodarskoj i političkoj sceni jer je mogućnost stečaja najveće privatne kompanije u Hrvatskoj zaprijetila urušavanjem poslovanja brojnih malih, ali i velikih tvrtki, poljoprivrednih proizvođača, gubicima radnih mjesta…

Zbog toga se lani raspala vladajuća koalicija između HDZ-a i Mosta, najveći kreditor Agrokora ruski Sberbank podigao je niz tužbi, Ivica Todorić pobjegao je u London, a sve je kulminiralo nedavnom ostavkom Ramljaka. No, novi povjerenik Fabris Peruško uveo je Agrokor u mirnije vode.

Korijeni krize Agrokora zasigurno su niknuli prije više godina, no kako je taj koncern bio vrlo zatvoren za javnost, prve naznake problema pojavile su se u javnosti tek početkom 2017.

2. siječnja – Agencija Moody’s snizila je rejting Agrokora s B2 na B3, a vjerojatnost od bankrota s B1-PD na B3-PD. “Mišljenja smo da Agrokor vjerojatno neće zadržati kreditne omjere u skladu s našim zahtjevima za B2 rejting u svjetlu pogoršanja operativne izvedbe do koje je došlo u prvih devet mjeseci 2016.”, objasnio je Moody’s. No, zadržao je stabilne izglede za rejting jer, poručio je, odražavaju očekivanja da će Agrokor stabilizirati svoju zaradu u idućih 12 mjeseci.

16. siječnja – Četiri tvrtke iz sastava Agrokora – Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavljuju da su dobile 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi pripreme izvoza. Tek je tog dana javnost upoznata s tim ugovorima o kreditu koje je HBOR odobrio u prosincu 2016.

18. siječnja – Agrokor je otkazao sindicirani zajam u koji su bile uključene banke BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs i JP Morgan. O tome su javnost obavijestili tek tjedan dana kasnije, nakon medijskih napisa da Agrokorove obveznice na tržištu počinju gubiti na vrijednosti.

25. siječnja – Agrokor u vezi sindiciranog zajma poručuje da je kompanija stabilna i da “po svojoj snazi može odgovoriti svim financijskim obvezama koje se nalaze pred njom. U priopćenju ističu kako su “odgovorna kompanija koja uredno servisira svoje obveze te su tako i obveze koje dospijevaju uspješno refinancirali u posljednjem kvartalu prošle godine i s te osnove u ovom trenutku nemaju potrebu za dodatnim refinanciranjem”.

No, Agrokorov pokušaj smirivanja javnosti nije uspio, pa su već idućega dana zaredale špekulacije o bankrotu.

26. siječnja – Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je upoznat sa situacijom u Agrokoru, da ne vjeruje u bankrot jer je to po njemu i dalje dobra kompanija, no “sigurno da je i činjenica o smanjivanju kreditnog rejtinga imala određene reperkusije”.

Premijer Andrej Plenković kazao je, pak, kako je Agrokor najveća hrvatska kompanija, važna za gospodarstvo, i da vjeruje da ljudi koji upravljaju koncernom vode računa o svim aspektima učinkovitog, racionalnog poslovanja te da će iznaći rješenja koja se tiču financiranja kompanije.

Na upit novinara je li Vlada uključena u iznalaženje rješenja, Plenković je kazao: “U ovom trenutku ne vidim da bih ja kao predsjednik Vlade trebao bilo što tome dodati, a naravno da ćemo pratiti i nastojati imati dobar uvid u sve što se s ključnim hrvatskim kompanijama zbiva”.

A u veljači su se mogle pratiti špekulacije o mogućem preuzimanju Agrokora od strane ruskih banaka, pa i intervenciji države, analize o utjecaju krize na cijelo gospodarstvo, a uslijedio je i novi udarac Agrokoru iz Moody’sa.

10. veljače – Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je kako Rusija očekuje da će Agrokor ispuniti sve svoje obveze prema ruskim bankama. Kazao je, također, da se ne razmatra odobravanje novog kredita kompaniji, ali ako ona to zatraži, tada će to biti razmotreno “u kontekstu financijskih poteškoća u kojima se nalazi”. Ruske državne banke Sberbank i VTB drže oko 1,4 milijarde eura Agokorovih dugova.

Istoga dana Agrokor je reagirao poručivši kako ima intenzivnu suradnju sa svim investitorima, pa tako i onima iz Rusije, a trenutačno nema nikakvih zahtjeva za novu izloženost ruskih banaka prema Agrokoru.

13. veljače – Kako su mediji pojačano pisali o krizi u Agrokoru, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i poduzetništva Martina Dalić kazala je kako “prosudbu o stanju u kompaniji i poslovanju ne treba i nije dobro donositi na razini medijskih spekulacija”. “Vlada očekuje od Agrokora da njezin menadžment pravodobno i kvalitetno upravlja svim poslovnim izazovima, pa tako i u ovom slučaju”, rekla je Dalić.

No, to nije smirilo tržište, pa je na Zagrebačkoj burzi nastavljen pad Crobex indeksa, ponajviše zbog pada cijena dionica tvrtki iz sastava Agrokora – dionice Jamnice, Leda i Zvijezde pojeftinile su samo toga dana između 5 i 11 posto.

15. veljače – Ministar financija Z. Marić izjavio je da je Agrokor prevelika kompanija da država na nju ne bi obratila pažnju: “U ovom trenutku mi nismo u nikakvim kontaktima s Agrokorom, odnosno menadžment i sama kompanija nisu nam se obratili. Pratimo razvoj događaja. To je najveća hrvatska privatna kompanija, zapošljava samo u Hrvatskoj gotovo 40.000 ljudi. To je sigurno, kao u svakoj drugoj zemlji, za svaku vladu, za državu nešto na što uvijek trebate obratiti pažnju”.

Na upit novinara o mogućoj intervenciji države, Marić je kazao: “Siguran sam da će samo vodstvo kompanije iznaći načine kako da izađe iz ove situacije”. Istaknuo je i da će se, ako do toga dođe, izuzeti iz odlučivanja vezanih uz Agrokor, s obzirom na to da je nekad radio u tom koncernu.

Istoga dana Moody’s objavljuje detaljniju ocjenu zašto je početkom godine smanjio rejting Agrokoru. Pojasnio je da, zahvaljujući refinanciranju koje je obavljeno krajem 2016., koncern nema značajnije otplate obveznica ili bankovnih kredita sve do 2018. Međutim, poručuje da je otkazivanje sindiciranog zajma u siječnju s kreditnog aspekta negativno, jer Agrokor ostaje ovisan o ograničenom brojku ruskih banaka.

Ta agencija ključnim ističe jasan plan kako bi se riješila isplata PIK zajmova (Payment In Kind – specifičan financijski instrument kojim se dužniku posuđuje novac na temelju imovine, a otplata se vrši na kraju ugovorenog razdoblja), koje je uzeo Agrokorov holding Adria kako bi financirao akviziciju Mercatora.

24. veljače – Moody’s smanjuje izglede za rejting Agrokora iz stabilnih u negativne zbog, poručuje, neizvjesnosti koje pritišću Agrokorov kreditni profil koji je ograničen još težim pristupom kreditnim tržištima, a treba stabilizirati svoju operativnu izvedbu i zaduženost u vrijeme kada Adria treba riješiti otplatu svojih PIK zajmova.

Neuspjeh u refinanciranju PIK-ova potencijalno bi mogao voditi povećanju dugova grupe ili 8. ožujka 2018. ili 8. lipnja 2018. kada PIK-ovi dospijevaju na naplatu, što bi moglo izazvati promjenu kontrole.

Moody’s, nadalje, smatra da su Agrokorove obveze prema dobavljačima visoke za tu industriju, dosežu 16,2 milijarde kuna.

U ožujku je uslijedila bura na političkoj sceni nakon vijesti o sastanku premijera Plenkovića i Ivice Todorića, dok su cijene dionica Agrokorovih kompanija oštro pale nakon optužbi iz ruske VTB banke za nepravilnosti u poslovnim knjigama.

14. ožujka – Nakon niza medijskih napisa, Vlada je priopćila da je nedavno održan sastanak predstavnika vlasti i Agrokora: “Vlada prati situaciju u Agrokoru zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Upoznati smo sa snižavanjem kreditnog rejtinga Agrokora i u više navrata naglasili odgovornost vlasnika i uprave za ukupno poslovanje kompanije. U tom kontekstu održan je i sastanak predstavnika Vlade, Hrvatskog sabora i Agrokora. Informirani smo da tvrtka poduzima napore i razmatra različite opcije za stabilizaciju svog poslovanja. Želimo da u tome uspiju i pratit ćemo situaciju pozorno i dalje”.

Na sastanku su bili vlasnik Agrokora Ivica Todorić i šef financija Ivan Crnjac, premijer Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov, te ministri Z. Marić i Martina Dalić.

15. ožujka – Vijest o sastanku u Vladi o Agrokoru izazvala je niz reakcija na političkoj sceni. Predsjednik Sabora Petrov izjavio je da je Ivica Todorić odgovoran za stanje u Agrokoru, pa od njega očekuje da povuče racionalne poteze: “Država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske, jer Agrokor je po broju svojih tvrtki i onih koje posluju s njim strateška kompanija za gospodarstvo”.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je “kad se ljulja Agrokor, ljulja se i cijela Hrvatska” i poručio: “SDP će podržati svako dobro rješenje u interesu prije svega 40 tisuća onih koji rade u Agrokoru i ne smiju završiti na ulici te još toliko koji rade za dobavljače”.

Osvrnuvši se na to treba li se Z. Marić, bivši zaposlenik u Agrokoru, izuzeti iz odlučivanja o Agrokoru, Bernardić je rekao da je Marić kao ministar financija prvi pozvan da sudjeluje u procesu.

“Svatko dolazi od nekud, svi na javnim dužnostima i prije su negdje radili i to ne smije biti ograničavajuća ili diskriminirajuća okolnost. Ali, sasvim sigurno, kad odlučuješ o poduzeću u kojem si još jučer bio zaposlen, tada si pod povećalom”, zaključio je.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak izjavio je, pak, kako se Z. Marić treba izuzeti iz slučaja: “Mislim da se mora izuzeti iz ove priče, ali sa svojim znanjima i spoznajama i iskustvima iz vremena rada u Agrokoru treba dati informacije što se događa i kako je do toga došlo”.

Premijer Plenković pozvao je na smirivanje: “Apeliram na sve da malo smire loptu. Dakle, to što mi danas raspravljamo o sastancima koji su se odvili prije nekoliko tjedana nije nikakav razlog za bilo kakvu dramu niti bilo kakvu uznemirenost”.

Ponovio je kako su za vođenje Agrokora odgovorni prije svega vlasnik i Uprava i dodao: “Ono što je interes mene kao predsjednika Vlade i interes države je da sve što je vezano uz Agrokor nema negativnih reperkusija na stabilnost gospodarstva i financijskog sustava”.

A nakon što je navečer održana sjednica Predsjedništva SDP-a, njegov član Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako SDP traži da se Vlada aktivno uključi i zaštiti zaposlenike Agrokora i dobavljače.

“Stav je SDP-a da je problem Agrokora postao hrvatski problem jer direktno zapošljava oko 2 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj, a indirektno, s dobavljačima, 5 ili 6 posto. On izravno utječe na 2 do 3 posto BDP-a. Tražimo da Vlada posebnu pozornost posveti onim dobavljačima koji se ne mogu snaći i koje će bolan proces restruktuiriranja najviše udariti”, rekao je Hajdaš Dončić. Poručio je i da SDP ne zanima pitanje vlasništva i obitelji Todorić jer se, kako je istaknuo, “bogati uvijek za sebe sami pobrinu”.

15. ožujka – Nakon burnih reakcija na političkoj sceni i oštrog pada cijena dionica kompanija iz sastava Agrokora, koncern je priopćio “kako zajedno sa svojim partnerima analizira sve moguće opcije stabilizacije poslovanja društva, posebno vodeći računa o zaposlenicima, dobavljačima, investitorima, potrošačima i ostalim partnerima. Imamo izrazitu podršku naših investitora koji aktivno sudjeluju u procesu i javnost ćemo pravodobno izvijestiti o postignutim rezultatima”.

Bloomberg je, pak, objavio kako Agrokor razgovara sa Sberbankom o financiranju od 300 milijuna eura te da je 100 milijuna već osigurano.

18. ožujka – Maksim Poletaev, zamjenik direktora Sberbanke, kazao je za Bloomberg da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti Agrokor nego priprema tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao ubrzo biti odobren. Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno. Unajmili su, kaže, stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbanka će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora.

“Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s ogromnim iskustvom u toj industriji”, rekao je Poletaev.

19. ožujka – Agrokor je uputio izjavu za javnost zbog, kako ističe, raznih informacija, među kojima je velik broj nepotpunih i netočnih: “Želimo ponoviti da je Agrokor najveća hrvatska i regionalna kompanija, koja ima snažne brendove, jaku tržišnu poziciju i kvalitetne zaposlenike … Pozicija i opstojnost Agrokora i njegovih kompanija nije upitna. Menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika … Odabrani model uskoro će biti prezentiran svim ključnim partnerima i zaposlenima”.

20. ožujka – Predsjednik Sabora Božo Petrov izjavio je da će Vlada braniti Agrokor kao gospodarski sustav, a ne njegova vlasnika Todorića, za što postoji nekoliko modela, a među njima nije nacionalizacija o čemu se špekuliralo. Naveo je jedan: “To je klasični ‘in and out’ potez. U trenutku kada vam se ruši kompletan gospodarski sustav ulazite, stabilizirate, konsolidirate tvrtku i nakon toga je dijelite, prodajete. A kada to napravite, tvrtke mogu biti konkurentne i ono što se može dogoditi je da upravo to ostane u hrvatskim rukama”.

Kazao je i da je, nakon svega što su banke odradile u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj, “blago sumnjičav da one imaju prosocijalnu, pronatalitetnu politiku, da ih je briga za male poljoprivrednike”.

A predstavnici nekih od najvećih dobavljača Agrokora održali su prvi sastanak kako bi definirali zajedničke pozicije dok se rješava problem nelikvidnosti u Agrokoru. Obratili su se i Vladi koja je poručila da ih podržava u želji za otvorenijom i jasnijom komunikacijom s kompanijom i bankama, kao i u očekivanjima da budu upoznati i sudjeluju u procesima i planu restrukturiranja.

23. ožujka – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo je tri prijave protiv ministra financija Z. Marića u kojima se problematizira da je prije stupanja na ministarsku dužnost bio zaposlenik Agrokora. Povjerenstvo je dužno odlučiti o tim prijavama nakon što prikupi sve podatke, kazala je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

24. ožujka – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je kako će Vlada uskoro donijeti poseban zakon koji bi se primjenjivao samo na ‘sistemski važne kompanije’, koje imaju najmanje 8.000 zaposlenika i najmanje milijardu eura duga koji kompanija sama više ne može servisirati, a u cilju zaštite gospodarstva kada se takva kompanija suoči s poteškoćama koje ne može sama riješiti.

“Osnovni je cilj specijalnog zakona stvoriti uvjete za isplatu dobavljača i normalno poslovanje kompanije dok traje poslovno, vlasničko i drugo restrukturiranje”, rekla je Dalić.

27. ožujka – Predsjednik Agrokora Ivica Todorić sastao se s predstavnicima 30-tak dobavljača koje je informirao o trenutnim aktivnostima i planovima u procesu stabilizacije koncerna.

“Potvrđeno je i da će se menadžment kompanije u potpunosti založiti da rokovi plaćanja budu u skladu s ugovorenima. Vezano uz proces restrukturiranja koncerna, a kojem su dobavljači dali značajan doprinos, učinit će se sve na zaštiti njihove izloženosti prema koncernu. Potvrđen je obostrani interes za nastavak poslovne suradnje s ciljem zajedničkog rasta. Dobavljači su istaknuli da je Agrokor jedan od njihovih najznačajnijih partnera te su spremni i dalje dati snažnu podršku u restrukturiranju kompanije, ali isto tako očekuju da će se u tom procesu maksimalno štititi njihovi interesi”, priopćeno je iz Agokora.

Dobavljači Agrokora poručili su, pak, kako očekuju u kratkom roku jasan i transparentni plan servisiranja dugova prema njima te jasan stav financijskih vjerovnika kakav prioritet daju dobavljačima u naplati.

29. ožujka – Zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je za Reuters da skupina kreditora Agrokora namjerava ovog tjedna potpisati ‘standstill’ sporazum o mirovanju obveza.

“Razdoblje mirovanja bit će u početku relativno kratko… trajat će tjedan ili mjesec dana”, kazao je Solovjev, istaknuvši kako je oformljena skupina kreditora kojom predsjeda Sberbank i da kreditori očekuju izradu plana restrukturiranja, a razmotrit će i opciju prodaje dijela Agrokorova poslovanja radi smanjenja duga.

Po njegovim riječima, problemi u kompaniji nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment.

Na prve reakcije nije trebalo dugo čekati. Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kazao je da SDP poziva nadležne institucije – Poreznu upravu, DORH i HANFA-u – da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci.

Točku na ‘i’ toga je dana stavila agencija Moody’s, smanjivši kreditni rejting Agrokora drugi put od početka godine, s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD.

„Naše je stajalište da kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može ograničiti njezinu likvidnost. Kompanija ima ograničena sredstva za dodatne izvore likvidnosti zbog svog ograničenog pristupa kreditnim tržištima i oslanjanja na ograničeni broj banaka“, navodi u izvješću Moody’s.

30. ožujka – Sumnje VTB banke u nepravilnosti u financijskim izvješćima izazvale su oštar pad cijena dionica Agrokorovih kompanija, pa je Crobex indeks na Zagrebačkoj burzi potonuo više od 3 posto, a uzburkala se i politička scena.

Predsjednik Sabora Božo Petrov podnio je kao fizička osoba kaznenu prijavu protiv Uprave Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem zbog navodnog lažiranja financijskih izvještaja.

Zastupnik Živog zida Ivan Pernar prozvao je, pak, ministra financija Z. Marića da je kao bivši direktor u Agrokoru znao za stanje u koncernu, a ipak je, kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, dopustio da ta banka Agrokorovim tvrtkama u prosincu 2016. dade kredit.

“Hineći da nema veze s tim, izuzeo je sebe iz odluke, a znao je da je Agrokor pred bankrotom, čime je zapravo HBOR oštećen za milijune kuna koje nikad neće biti vraćene”, izjavio je Pernar.

Referirao se i na izjave ruskih investitora kako su financijska izvješća vjerojatno bila “frizirana”: “Ako je Marić znao da su izvješća lažirana, zašto je dao kredit Agrokoru preko HBOR-a. S druge strane, ako nije znao da su izvješća lažirana, pitanje je kakve su njegove kompetencije kao ministra ako u vlastitoj firmi ne zna kako posluje”.

31. ožujka – Vlada je Saboru uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Po popularno nazvanom „lex Agrokoru“, Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.

“Ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Ovaj zakon poštuje Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodu poduzetništva”, istaknuo je premijer Plenković.

Izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije kompanija bi išla u stečaj.

I dok je Vlada usvajala „lex Agrokor“, SDP-ov zastupnik Gordan Maras pozvao je u Saboru Klub Mosta da kaže uživa li ministar financija Z. Marić povjerenje Mosta.

Maras smatra da Most, koji je prijavio Upravu Agrokora, očito ima informacije koja su se kaznena djela događala u tvrtki. “Ne može povjerenje Mosta i Sabora imati osoba koja je do prije godinu dana usko surađivala s Upravom, po Mostu, osumnjičenom za kaznena djela”, kazao je Maras.

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida ne spori Petrovljevu prijavu protiv Todorića, no pita gdje je prijava protiv Z. Marića i pet drugih ministara koji sjede u HBOR-u koji je, kaže, odobrio “božićni kredit” Todoriću znajući za stanje u Agrokoru i da se kredit neće moći vratiti.

Ministar Z. Marić kazao je, pak, kako ne osjeća pritisak da podnese ostavku, da su prozivke oporbe neutemeljene i da u njegovoj odgovornosti, dok je bio u Agrokoru, nije bila izrada financijskih izvješća.

Gospodarsku je scenu pokušao smiriti guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u intervjuu kazao da će sistemski rizici za gospodarstvo zbog Agrokora prvenstveno ovisiti o tome na koji će se način restrukturirati njegovi dugovi i kompanija, dok je bankarski sustav stabilan.

A rizici po Agrokor su porasli jer su se toga dana računi Agrokora, Leda, Belja, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca našli u blokadi, nakon što su neki od dobavljača pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja.

Bura na političkoj sceni u ožujku prerasla je u travnju u uragan nakon što se raspala vladajuća koalicija između HDZ-a i Mosta zbog sukoba oko ministra Z. Marića, dok je dio vjerovnika pokušao provesti svoj plan o kontroli nad Agrokorom, a Todorić ‘spremao kofere’.

2. travnja – Na snagu stupa ‘standstill’ aranžman, odnosno moratorij na postojeće bankarske obveze Agrokora, poručile su banke iz odbora financijskih vjerovnika. Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak je istaknuo kako imaju “jasan plan, jasne korake što sve treba napraviti u sljedećim danima – od usuglašenosti s postojećim vlasnicima i menadžmentom Agrokora, promjene menadžmenta, preko ubrizgavanja dodatnih novčanih sredstava u kompaniju i aktivno restrukturiranje kompanije”.

3. travnja – Nakon sastanka 50-ak dobavljača Agrokora, član Uprave Francka Josip Budimir istaknuo je da su dobavljači jedinstveni u svojim zahtjevima prema bankama i da imaju više uvjeta za pristup ‘standstill’ aranžmanu.

Premijer Plenković kazao je, pak, nakon sastanka s dobavljačima, kako “Vlada intenzivno radi na smirivanju ukupnog političkog i ozračja u javnosti glede situacije u kompaniji. Vodimo dijalog i s kompanijom i s dobavljačima i s predstavnicima kreditora”.

Smirivanju situacije pridonio je i predsjednik Sabora i Mosta Petrov koji je kazao da ministar financija u ovom trenutku uživa podršku Mosta, ali da bi “volio da se ispitaju apsolutno sve okolnosti oko gospodina Marića, pa ako se pokaže nešto, onda će Most djelovati po tom pitanju”.

4. travnja – U Zagreb je stigao Antonio Alvarez III, glavni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući Alvarez&Marsal i kazao da je situacija u Agrokoru vrlo zahtjevna, da je bitno vrijeme te da nema jamstava da će se uspjeti.

“Ovo je jedna od najizazovnijih situacija s kojom ćemo se suočiti”, kazao je Alvarez i istaknuo da ne radi za nikoga, osim za tvrtku i sve njezine dionike. Kako se pisalo, Sberbank je angažirao Alvarez&Marsal za pronalazak izlazne strategije u Agrokoru.

5. travnja – Premijer Plenković poručio je da “lex Agrokor” nije zakon za Ivicu Todorića, već zakon kojim država i Vlada štite interese financijskog sustava, gospodarstva, radnika i zaposlenika Agrokora, OPG-a, dobavljača i svih dionika koji su trenutno uključeni u procese povezane s tim koncernom.

“Scenarij A”, kaže Plenković, odvija se trenutno: “Vlasnik i Uprava kroz dijalog sa zainteresiranim dionicima nastoje pronaći rješenje, a ono podrazumijeva svježu likvidnost. Svježi novac treba poslužiti za poslovanje, plaće radnika, namirenje poreznih obveza i isplate dospjelih obveza prema dobavljačima, svima koji su oslonjeni na poslovanje naše najveće kompanije”.

Zakon je, kazao je, pisan na temelju sličnih situacija u drugim državama EU-a koje su posezale za posebnim rješenjima i nastojale riješiti problem u najboljem interesu države i općeg dobra.

“Okolnosti su izvanredne i zahtijevaju izvanredno djelovanje”, izjavio je Plenković u Saboru nakon što je zastupnicima predstavio “lex Agrokor”, pojasnivši da je to ‘plan B’, ako ne uspije ‘plan A’, odnosno ako u Agrokoru kreditori, dobavljači, uprava i vlasnik ne pronađu rješenje za probleme.

Istu večer Plenković se u Banskim dvorima sastaje s Antoniom Alvarezom III i poručuje: “Mislim da je najbitnija poruka hrvatskoj javnosti, medijima i za sve aktere u ovoj cijeloj situaciji da se u ovom trenutku i zakonskim okvirom i signalom prema potencijalnim kreditorima pošalje poruka povjerenja, restrukturiranja, dugoročne održivosti poslovanja kompanije i stabilnosti gospodarstva”.

No, raspoloženje je pokvarila agencija Standard & Poor’s koja je tu večer snizila rejting Agrokoru s ‘B-/B’ na ‘CC’. Taj potez objašnjava stajalištem da će Agrokor vjerojatno morati proći kreditno restrukturiranje pod nepovoljnim uvjetima, što bi se izjednačilo sa stečajem po kriterijima S&P-a.

6. travnja – Agrokorovi dobavljači dali su rok od 24 sata da se riješe njihovi problemi, a onda kreću obustave isporuka robe, poručio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana nakon sastanka dobavljača.

“Dobavljači žele riješiti svoj egzistencijalni problem, jedino oni upumpavaju svježi novac u Agrokor. To nije održivo, govorim o 24 sata, onda kreću obustave”, rekao je Fontana. Na pitanje je li rješenje “lex Agrokor”, kazao je da su sve kombinacije otvorene i da će podržati svaku opciju u smjeru rješavanja problema jer, “ovo nije pitanje jedne kompanije, nego lanca od 100.000 ljudi koji ovise o raspletu ovog problema”.

Istoga dana Sabor je većinom glasova donio “lex Agrokor”. Od 131 prisutnog zastupnika, za zakon su glasovala 83 zastupnika, 46 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.

Ravnateljstvo policije potvrdilo je, pak, da policija temeljem naloga Državnog odvjetništva “provodi izvide” u Agrokoru.

7. travnja – Uprava Agrokora podnijela je zahtjev za aktivaciju “lex Agrokora”, a u priopćenju koncerna prenosi se i izjava Ivice Todorića: “Odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem interesu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva … Još jednom pozivam sve one koji mogu doprinijeti da Agrokor nesmetano nastavi s radom, da se sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi”.

Istoga dana koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora izvijestila je kako od subote kreće obustava isporuke roba tom koncernu, koja će trajati do dogovora s bankama”. Dobavljači su poručili i da su voljni održati funkcioniranje sustava, ali da istodobno banke nad njima rade ovrhe. Napominju i da je kreiran ‘monstrum’ od faktoring tržišta, što je trajalo dugi niz godina, a rađeno je za Agrokor.

8. travnja – Tih dana sastanci dobavljača bili su redovna pojava jer je kriza bila na vrhuncu, a interesi dobavljača, banaka i ostalih sudionika nisu bili usuglašeni.

Nakon novog sastanka predstavnici Koordinacije proizvođača i dobavljača Agrokora kazali su da očekuju poziv na sastanak s budućim povjerenikom u Agrokoru, kojemu će iznijeti svoje osnovne zahtjeve kako bi nastavili isporuke robe Konzumu.

Marica Vidaković, prokuristica Kraša, ocijenila je da se radi o najvećoj krizi od Domovinskog rata i pozvala političare da riješe problem, a ne da skupljaju poene jer su, kazala je, “dobavljači u posljednja dva mjeseca upućivali apele svim političkim elitama, a oni ih nisu čuli”.

Istoga je dana Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta, najavio kaznenu prijavu protiv HNB-a, guvernera Borisa Vujčića, HANFA-e i svih koji su Todoriću omogućili da aktivira mjenice bez pokrića od 10 milijardi kuna i tako zadire u monetarni sustav. Poručio je i da očekuje kako će se nekadašnjem čelnom čovjeku Agrokora oduzeti imovina i da će uskoro biti na putu za Remetinec, kao i da ministar Z. Marić nema njegovu potporu.

10. travnja – Vlada je donijela odluku da za izvanrednog povjerenika u Agrokoru predloži Antu Ramljaka. Potom ga je Trgovački sud u Zagrebu imenovao povjerenikom te zabranio pokretanje i vođenje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja i dr. protiv Agrokora i njegova 24 povezana i ovisna društva u Hrvatskoj, a čime se omogućuje deblokada računa koncerna i njegovih tvrtki.

“Današnji dan je početak sustavnog, temeljitog rješavanja krize i prije svega prva faza procesa restrukturiranja Agrokora. Ključno je da dođe do svježe likvidnosti, dakle novih sredstava koje su vjerovnici, banke spremne dati Agokoru”, poručio je Plenković.

Ante Ramljak kazao je, pak, kako slijedi “bitka za Agrokor, zaposlenike Agrokora, dobavljače, vjerovnike… i pred nama je bitka da se ovaj poslovni problem u Agrokoru ne prelije na cijelo gospodarstvo”.

Istoga dana premijer je, nakon sastanka s bankarima, kazao da predstavnici vjerovnika podržavaju zakonski i institucionalni okvir za Agrokor te će osigurati prvu tranšu likvidnosti za taj koncern.

Osvrnuvši se na problem mjenica, Plenković je kazao da su banke izrazile razumijevanje za posebnost toga problema: “Iskoristit ćemo sve mehanizme da se nađe rješenje u kojem bi onaj koji je bio krajnji korisnik tih sredstva, na kraju ta sredstva i vratio”.

Istoga dana, samo četiri dana od donošenja “lex Agrokora”, Ustavnom sudu poslan je i prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona koji je podnio doktor pravnih znanosti Goran Vojković jer smatra da je taj zakon suprotan s člankom Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu.

11. travnja – Izvanredni povjerenik Ramljak je najavio da će svim radnicima Agrokora plaće biti isplaćene ovih dana, no ne može reći točno stanje obveza Agrokora jer se “ne može pouzdati ni u jednu brojku” iz zadnjeg financijskog izvješća. Poručio je, međutim, kako se vode pregovori s klubom banaka o financiranju u iznosu do 150 milijuna eura.

Istoga dana HNB je poručio da je od 2012. do 2016. proveo 27 nadzora izloženosti banaka sustavu Agrokor u kojima su u 16 banaka utvrđene nepravilnosti i naložene mjere te adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka Agrokoru smanjena za više milijardi kuna.

“Time je pravovremeno spriječeno da trenutna situacija u sustavu Agrokora aktivira sistemski rizik u bankovnom sektoru sa svim negativnim posljedicama za gospodarstvo, građane i proračun”, navodi se u priopćenju, koje je HNB objavio potaknut medijskim upitima o tome što je poduzeo u vezi izloženosti banaka Agrokoru.

Navečer je, pak, agencija Moody’s već treći put od početka godine smanjila rejting Agrokora, za jedan stupanj, sa Caa1 na Caa2 te podigla vjerojatnost njegova stečaja sa Caa1-PD na CA-PD.

“Odluka da snizimo Agrokorov rejting odražava njegovu prijavu za restrukturiranje sukladno hrvatskom zakonu, što po našem mišljenju čini stečaj visoko vjerojatnim. Ona isto tako uzima u obzir neizvjesnosti oko samog procesa restrukturiranja, budući da sposobnost kreditora da vrate svoj novac ovisi o brojnim faktorima koji će se vidjeti tijekom vremena”, poručio je Moody’s.

12. travnja – Sberbank je spreman Agrokoru odobriti novo financiranje radi spašavanja kompanije pod uvjetom da stabilizacijski kredit od 100 milijuna eura, koji je odobrio Agrokoru ranije ove godine, bude tretiran kao najstarija tražbina, rekao je Bloombergu zamjenik predsjednika Sberbanka M. Poletaev.

“Da nije bilo našega kredita, situacija bi u ovom trenutku bila puno teža i već bi nastupio kolaps. Ako naš uvjet ne bude prihvaćen, naše sudjelovanje bit će neznatno”, rekao je Poletaev.

A na prozivke s političke i gospodarske scene da je središnja banka sukrivac za sadašnju situaciju u Agrokoru, guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je u intervjuu: “… danas pričati da se nije znalo što se događa oko koncerna Agrokor… Tko u to vjeruje? Ta kolektivna amnezija je vrlo zanimljiva”. Na pitanje novinara želi li reći da su svi sve znali, da Agrokor raste na nerealnim osnovama, a sad se svi prave nevini, Vujčić je odgovorio: “Agrokor, dobavljači, banke, faktorinzi… Tko nije znao?”

13. travnja – Ante Ramljak izvijestio je da je s četiri hrvatske banke potpisan ugovor o kreditu u iznosu od 80 milijuna eura: “Mislim da smo napravili veliku stvar. Isto tako, sve plaće su isplaćene. Dodao je da će se razgovori sa Sberbankom oko daljnjeg kreditiranja Agrokora nastaviti. U ugovorenom kreditnom aranžmanu, naime, ne sudjeluju ruske Sberbank i VTB banka.

20. travnja – Sberbank planira izdvojiti rezervacije za kredite Agrokoru u razmjeru od 50 posto, izjavio je čelnik te banke Herman Gref za ruske medije: “Trenutno pregovaramo s vladom i klubom kreditora o tome kakvo je restrukturiranje potrebno i što ćemo raditi dalje. Zasad je rano bilo što drugo komentirati”.

21. travnja – SDP je u saborsku proceduru uputio prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica koje su dovele do krize u Agrokoru, pri čemu je predsjednik SDP-a Davor Bernardić kazao kako treba utvrditi okolnosti tijekom proteklih 27 godina koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Iz HDZ-a su poručili da nemaju problema ni sa jednim povjerenstvom, pa tako ni s povjerenstvom za Agrokor.

27. travnja – Agrokor Grupa je, u suradnji sa savjetnicima, utvrdila da bi moglo biti potencijalnih pogrešaka u financijskim izvješćima Grupe, a namjerava imenovati PricewaterhouseCoopers (PwC) revizorom za 2016. Slijedom toga, Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na njena financijska izvješća iz prošlosti dok provjere ne budu dovršene, a situacija razjašnjena.

Zbog toga je istoga dana Zagrebačka burza obustavila trgovanje dionicama osam Agrokorovih tvrtki – Leda, Belja PIK Vinkovci, Tiska, Vupika, Zvijezde, Žitnjaka i Jamnice. Time je zaustavljena agonija na burzi, s obzirom da su od početka godine cijene dionica Jamnice, Leda, Belja, Vupika i Zvijezde potonule oko 60 posto.

Toga dana drama se nije odvijala samo na burzi, nego i na političkoj sceni, s obzirom da je započeo raspad koalicije HDZ-a i Mosta.

27. travnja – Premijer Plenković je na sjednici Vlade naložio da se pripreme odluke o razrješenju trojice Mostovih ministara – Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje – jer su glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDP-a za pokretanjem povjerenja ministru financija Z. Mariću.

Premijer Plenković je prije glasovanja naglasio kako je Vladin stav da odbaci navode iz SDP-ova prijedloga, no prilikom glasovanja protiv je bilo troje Mostovih ministara, pa je Plenković zatražio njihovo razrješenje.

Objašnjavajući kasnije zašto je glasao protiv, ministar pravosuđa Ante Šprlje iz Mosta kazao je: “Odgovornost za nastalu situaciju moraju snositi ljudi koji su bili odgovorni za tu situaciju. Republika Hrvatska je putem HBOR-a dala kredit (Agrokoru), a netko nas je uvjeravao da je to u redu i da nema problema. Netko za to mora snositi odgovornost”.

Plenkovićeva neočekivana odluka izazvala je pomutnju na političkoj sceni. Nakon početnog šoka, predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov idućega je dana kazao da će svi članovi Vlade iz Mosta podnijeti ostavke.

„Mi više nismo dio ove Vlade“, kazao je Petrov i poručio da će se Most uvijek boriti protiv kriminala koji se odvija u Agrokoru a koji, tvrdi, ovom potezom štite i Plenković i Z. Marić.

Plenković je, pak, idućih dana ponavljao kako su članovi Mosta „prvi koji su bez rasprave i argumenata digli ruke protiv Marića, a to nije moglo proći bez reakcije i odgovora”.

Uslijedio je burni tjedan u kojemu su svi prebacivali krivnju na one druge, raspravljalo se o saborskim procedurama – hoće li se prvo smijeniti Petrova s čela Sabora ili će se prije raspravljati o povjerenju ministru Z. Mariću, pitanju koje su pokrenuli oporbeni parlamentarni zastupnici.

Napokon, nakon napetog pojedinačnog glasanja u Saboru 4. svibnja, oporbi je nedostajao jedan glas za smjenu Marića. Tako je Marić ostao ministar, a u raspletu političke situacije čelnik Mosta Petrov ostao je bez mjesta predsjednika Sabora.

Na njegovo mjesto došao je Gordan Jandroković iz HDZ-a, dok je nakon dugih i neizvjesnih pregovora u lipnju u vladajuću koaliciju ušao okrnjeni HNS, kojega je zbog koaliranja s HDZ-om napustilo nekoliko istaknutih saborskih zastupnika.

I dok je svibanj obilježila kriza Vlade, u pozadini su se odvijali pregovori o novom kreditu Agrokoru i rješavanju problema dobavljača, a Ramljak je izvijestio da su dugovi Agrokora premašili 40 milijardi kuna.

8. svibnja – Agencija Standard & Poor’s snizila je kreditni rejting Agrokora sa CC/negativno/C na SD/–/SD, zbog tog što koncern 1. svibnja nije platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu.

Ta rejting agencija navela je da je Hrvatska donijela “lex Agrokor” koji ograničava koncernu plaćanje kamata ili glavnice po njegovim dugovima tijekom idućih 12 mjeseci. Ističe i da je, prema ‘standstill’ sporazumu Agrokora s najvećim kreditorima, plaćanje bankovnih dugova trenutno zamrznuto. “Prema našim kriterijima, smatramo da je sve ovo navedeno jednako stečaju”, poručio je S&P.

11. svibnja – Europska komisija smanjila je u proljetnim prognozama procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. s prethodnih 3,1 na 2,9 posto. U izvješću navodi kako su u prvom kvartalu maloprodaja i turizam imali snažne rezultate, a povjerenje je bilo na rekordnoj razini. No, industrijska se proizvodnja blago smanjila.

Komisija navodi da je to vjerojatno povezano s krizom u Agrokoru: “Problemi koji su se pojavili u prvom dijelu godine mogli bi usporiti potrošnju i posebno investicije te utjecati na povjerenje. Unatoč tim poteškoćama, pozitivni trendovi iz 2016. trebali bi se nastaviti”.

Istoga je dana Vlada na zahtjev Državnog odvjetništva (DORH) iz proračunskih zaliha odobrila 5 milijuna kuna za podmirenje troškova DORH-a vezanih uz utvrđivanje mogućih nepravilnosti u Agrokoru.

“Ovime jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke”, istaknuo je premijer Plenković.

Istoga dana Agrokor je izvijestio da su krajem ožujka dugovanja koncerna iznosila 40,4 milijarde kuna, pri čemu je najveći dug prema financijskim vjerovnicima, 24,5 milijardi kuna. Dugovanja po mjenicama su 7,37 milijardi kuna, zajmovi dobavljača 6,24 milijarde kuna, ostali zajmovi 1,56 milijardi kuna, a odgođena porezna obveza i ostalo 435 milijuna kuna. Dospjele kamate iznose 406 milijuna kuna.

16. svibnja – Prvi put od izbijanja krize u Agrokoru, Ivica Todorić komentirao je stanje u koncernu te u izjavi za tjednik Nacional kazao kako bi glavni cilj trebao biti spasiti Agrokor i sva radna mjesta te riješiti problem s dobavljačima.

“O poslovanju Agrokora tjednima se plasiraju neistine. U koncernu nema nepokrivenih zaduženja, može se dokumentirati ulaz i izlaz svake kune, a ukupna zaduženost i vrijednost koncerna su u balansu”, kazao je, među ostalim, Todorić svojim osobnim savjetnicima, piše Nacional.

Premijer Plenković kazao je, pak, da će o svemu sud dati revizija: “Jedna od četiri svjetske top kompanije koje se bave revizijom pregledat će knjige i nakon toga ćemo detaljnije vidjeti o čemu se ovdje radi. Nitko od nas nema detaljan uvid u njihove financijske knjige, pa stoga ne možemo donositi apriorne sudove”.

29. svibnja – Premijer Plenković razgovarao je u Vladi sa zamjenikom predsjednika uprave Sberbanke Poletaevom, koji je nakon razgovora novinarima kazao da bi se trebalo naći rješenje oko Agrokora te da će nastavak financiranja koncerna ovisiti o “razini suradnje”.

Plenković je, pak, kazao kako u razgovoru nije bilo ni riječi o tome da bi država preuzela teret dugova Agrokora, te je naglasio kako je interes Sberbanke u vezi Agrokora bio isključivo poslovnog, odnosno komercijanlog karaktera te “nema nikakvog dodatnog elementa koji bi trebao stvarati ozračje širih geopolitičkih i geostrateških interesa”.

Ante Ramljak ocijenio je da je s predstavnicima Sberbanka imao otvoren i konstruktivni razgovor, da su razgovarali i o novom modelu financiranja koncerna u kojem je ruskoj banci ponuđeno da sudjeluje. Pojasnio je i shemu kreditiranja s ‘roll-up’ mogućnošću, što znači da će se za jednu kunu uloženu u novi dug priznati jedna kuna ili manje starog duga kojeg će se moći prenijeti u prvenstvo naplate, kao senior financiranje.

30. svibnja – Objavljeno je mjesečno izvješće o gospodarskom i financijskom stanju u kojem se ocjenjuje da Agrokor nije imao poslovni plan za 2017. te je bio u krizi upravljanja.

U izvješću se navodi da je izvanredna uprava zatekla stanje neisporuka kupcima, osobito u veleprodaji, u nekim su tvrtkama kasnile plaće, a otežan kontinuitet proizvodnje bio je u Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK-u Vrbovec. Utvrđeno je i da u Agrokoru ne postoji adekvatno ustrojen sustav financijskog izvještavanja i kontrolinga za sustav takve veličine.

Prema podacima iz izvješća, zaključno s 31. ožujka 2017., pojedinačno najveći nebankovni kreditor bila je Adris Grupa s 967 milijuna kuna, a najveći neosigurani bankovni zajmodavac Sberbank s 8,16 milijardi kuna.

Koji dan kasnije Adris grupa priopćila je da su njezina potraživanja od Agrokora među najbolje osiguranima, među ostalim i zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, kao i zadužnicama koje su izdali Agrokor, Konzum i Jamnica.

31. svibnja – Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi ustvrdio je kako je vrlo vjerojatno da će Agrokorovi vjerovnici morati otpisati dio svojih potraživanja prema koncernu. Tedeschi je poručio da “svi moramo shvatiti da se ovo događa prvi put i da nismo do sada imali ovakvu korporativnu krizu”. No, istaknuo je i da vjeruje “da ćemo svjedočiti rješenju koje će biti bolno za sve sudionike, ali ne toliko bolno da ne bi svjedočili rađanju nove kvalitete”.

Početak lipnja obilježila je ofenziva ruskih banaka koje su upozoravale na ulazak špekulativnih fondova u Agrokora, na političkoj sceni pokrenuto je pitanje gubitaka mirovinskih fondova, dok je Vlada ustvrdila da se situacija u Agrokoru stabilizira.

1. lipnja – Sberbank neće sudjelovati u novom financiranju Agrokora jer smatra da uvjeti nisu pošteni, s obzirom da se jednaki uvjeti sudjelovanja u novom kreditu za Agrokor predlažu i bankama i špekulativnim fondovima, izjavio je za Bloomberg zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka Poletaev.

Izvanredni povjerenik Ramljak predložio je kreditorima novu shemu financiranja kompanije, tzv. ‘roll-up’, po kojoj bi im za iznos novog kreditiranja bio priznat povlašteni status i za ranije odobrene kredite.

“Kada smo mi molili takav status za naše tražbine od 100 milijuna eura, odbili su nas pozivajući se da to nije u skladu s ‘lex Agrokorom’, a sada te uvjete predlažu svima, uključujući fondove koji su kupili dug na tržištu za 30 do 35 posto njegove vrijednosti. Ne razumijemo tu logiku”, rekao je Poletaev.

3. lipnja – Agencija Moody’s smanjila je rejting Agrokora po četvrti put od početka godine, i to s prijašnjih Caa2 na Ca, zadržavši negativne izglede, te podigla vjerojatnost stečaja sa Ca-PD na D-PD jer koncern nije 1. svibnja platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu.

“Moody’s vidi rizik da bi neki vjerovnici, poput lokalnih dobavljača, mogli biti plaćeni prije međunarodnih vjerovnika. Nadalje, izdavanje dodatnog super višeg duga povrh 80 milijuna eura posuđenih 14. travnja 2017. povećalo bi podređenost postojećih dugova”, navodi agencija.

U takvim okolnostima, Moody’s smatra da bi vjerojatnost korporativnog povrata mogla pasti prema nižem kraju raspona od 35 do 65 posto, a da će izgledi za povrat viših neosiguranih izdanja vjerojatno biti manji od 35 posto.

6. lipnja – VTB banka predložit će promjenu dioničarske strukture Agrokora u okviru plana restrukturiranja duga koji pripremaju kreditori, izjavio je za Reuters zamjenik izvršnog direktora te ruske banke Jurij Solovjev.

“Kada smo donosili odluku o kreditu, financijska metrika kompanije bila je puno bolja, dug je bio znatno manji. Naknadno smo u poslovnim knjigama otkrili određene netočnosti, koje su, nakon mojih javnih istupa u ožujku, potaknule interne istrage u Agrokoru”, kazao je Solovjev.

Upitan hoće li banka razmotriti mogućnost zamjene duga za vlasnički udio u Agrokoru, Solovjev je odgovorio: “To je otvoreno pitanje, no u ovom trenutku ne. Sastav dioničara trenutno je nepromijenjen i to bi se, naravno, trebalo promijeniti tijekom restrukturiranja”.

8. lipnja – Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kazao je u Saboru kako su “obvezni mirovinski fondovi zbog ulaganja u dionice Agrokora ostvarili ogromne gubitke, a o tome se šuti”.

Naveo je primjer Leda. “U prosincu 2012. sva četiri mirovinska fonda su uložila u kupnju 63.900 dionica Leda i platila 510 milijuna kuna, dakle svaku dionicu čak osam tisuća kuna. Danas je cijena te dionice više nego prepolovljena… Zašto su obvezni mirovinski fondovi financirali ove kompanije, po kakvim aranžmanima”, zapitao je Lovrinović.

I dok fondovi nisu baš pokazali volju da o tome informiraju javnost, istoga je dana grupa dioničara Leda i Jamnice u pismu izvanrednom povjereniku Agrokora izrazila zabrinutost glede jamstava koje su te kompanije preuzele oko obveznica koncerna te predlaže da se te kompanije oslobode tih jamstava i svih drugih neobjavljenih potencijalnih obveza grupe.

U pismu se navodi da ta jamstva i ostale potencijalne obveze nisu prijavljeni u godišnjim izvješćima ili revizorskim izvješćima Leda ili Jamnice, nisu odobreni od strane dioničara tih kompanija na godišnjoj glavnoj skupštini i nisu dana u zamjenu za bilo kakvu mjerljivu korist Ledu ili Jamnici.

Potpisnici pisma, a radi se o nekoliko domaćih mirovinskih fondova, kao i nekoliko stranih, mišljenja su da bi “prodaja Jamnice, Leda, ili neke druge podružnice bila najbrže rješenje za financiranje potraživanja i smirivanje tržišta”.

Inače, Ledo je izvijestio da je krajem 2016. godine izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna.

8. lipnja – Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora dalo je suglasnost izvanrednoj upravi za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura, u koje je uključeno 80 milijuna eura kredita koji su Agrokoru odobrile domaće banke u travnju.

Novi kredit Agrokora od 480 milijuna eura osigurat će imatelji obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management.

Povrh tog iznosa, za dobavljače je posebno predviđeno i dodatnih 50 milijuna eura potencijalnog robnog kredita s refinanciranjem, tako da je ukupni osigurani iznos od 530 milijuna eura.

Novim se financiranjem osigurava opstanak tekućeg poslovanja Agrokora i njegovih kompanija te će se iznosom od 150 milijuna eura pokriti stari dug dobavljačima.

Istoga dana Sberbank je izvijestila da je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijela prijedlog za izricanje zabrane Agrokoru i izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku za sklapanje novih ugovora o financiranju koji uključuju ‘roll-up’ model jer je taj model, smatraju, u suprotnosti s „lex Agrokorom“. Trgovački je sud kasnije odbio prijedlog te banke.

12. lipnja – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da se dovršava najosjetljivija faza u stabilizaciji Agrokora u kojoj je potpuni fokus bio na likvidnosti, stabiliziranju poslovanja i sprečavanju da se problemi Agrokora preliju na ostatak ekonomije.

Istaknula je i kako je pred Agrokorom vrlo težak i kompliciran proces postizanja nagodbe, restrukturiranja, u kojem će sigurno biti potrebno donijeti mnogo teških odluka.

Samo koji sat kasnije saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras zatražio je da Sabor što prije raspravi SDP-ov prijedlog za osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor jer će se, tvrdi, dugovi prelomiti na poreznim obveznicima: “HDZ, odnosno Republika Hrvatska omogućila je da fond rizičnog kapitala uloži 200 – 300 milijuna eura te da u godinu i pol koliko će trajati izvanredna uprava zarade 60 posto prinosa na svoj ulog, a ako Agrokor ne bude mogao to platiti, platit će Hrvatska”.

Dodao je da je ‘roll-up’ zaduženje trebalo biti obrađeno u „lex Agrokoru“, a kako nije, prijete nam potencijalne tužbe.

“Nije dobro da smo stimulirali rizične fondove koji su već otkupili dugovanja Agrokora po 30-40 posto nominalne vrijednosti i tako ušli u vjerovničko vijeće te ih stimuliramo da daju još novca kako bi ‘kunu za kunu’ platitili stare dugove kao prioritet, a novi novac koji će dati, bit će im priznat kao prioritet u budućem plaćanju”, rekao je Maras.

16. lipnja – Thomas Wagner, suosnivač američkog fonda Knighead Capital Managment, velikog vlasnika Agrokorovih obveznica, kazao je kako imaju pozitivan pogled na Agrokorovo poslovanje u budućnosti te kako smatraju da je to fantastična kompanija koja treba zadržati svoje ključne sastavnice.

Wagner je istaknuo kako je Knighead sa Zagrebačkom bankom osigurao financiranje Agrokora u iznosu od 400 milijuna eura s konačnim rokom dospijeća za više od tri godine te očekuju da će bar toliko dugo trajati i njihovo investiranje.

Vezano uz detalje ‘roll-up’ kredita koji su dali Agrokoru, kazao je kako je razlog čestog korištenja takvog financiranja u Europi i Americi taj što on najčešće omogućuje najniži trošak financiranja.

U srpnju je izvanredni povjerenik Agrokora Ramljak poručio da je stečaj izbjegnut, a postignut je i dogovor da će malim dobavljačima biti isplaćena sva stara dugovanja, dok se ministar financija Z. Marić ponovno našao na udaru zbog HBOR-ovog kredita Agrokorovim kompanijama.

5. srpnja – Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je kako u novom kreditu Agrokoru od 480 milijuna eura sudjeluje 20-ak domaćih i stranih banaka, među kojima i ruska VTB banka, i kako bi tim novcem sva dugovanja malim dobavljačima trebala biti namirena do kraja srpnja, dok bi se velikima oko trećine starih potraživanja isplatilo do sredine kolovoza.

Prva tranša od 30 milijuna eura iz novog kredita bit će isplaćena do kraja srpnja, pri čemu će malim dobavljačima – OPG-ovima, obrtima i mikropoduzećima s prihodima do 5,2 milijuna kuna godišnje – biti isplaćeno 100 posto starog duga.

“Preživjeli smo, uspjeli smo sačuvati kompaniju, neće biti stečaja, to tvrdim, i prelazimo u drugu fazu – restrukturiranja kompanije”, istaknuo je Ramljak, dodajući da će ta faza trajati do sklapanja nagodbe.

6. srpnja – Konzum će od 1. kolovoza povećati plaće za prosječno osam posto za 6.000 radnika s najnižim koeficijentima, a na sastanku Uprave i Radničkog vijeća Konzuma dogovoreno je i produženje kolektivnog ugovora do kraja 2017. sa svim pogodnostima, uključujući božićnicu, uskrsnicu i regres te druga prava.

Poručeno je i da je u tijeku proces restrukturiranja Konzuma kojim se do kraja godine planira zatvoriti 105 neprofitabilnih prodavaonica u Hrvatskoj u kojima je ukupno zaposleno 870 radnika. Pritom će više od 80 posto biti raspoređeno na radna mjesta u druge Konzumove prodavaonice.

11. srpnja – Ministar financija Z. Marić nazvao je “ponovnom reciklažom” napise da je pri davanju suglasnosti za kredit HBOR-a Agrokoru krajem prošle godine znao za stanje u tom koncernu.

“U banci postoje analize, stručne službe, kreditni odbor, svi oni koji rade na analizi različitih vrsta rizika odobravanja određenog kreditnog plasmana i temeljem tih analiza se donosi procjena odobriti ili ne odobriti predmetni kredit. To je napravljeno unatoč svim identificiranim rizicima ove ili one vrste”, istaknuo je Marić.

Temeljem tih analiza i ocjena kreditnog odjela, Uprava HBOR-a je donijela odluku da se kredit odobri, a NO je dao suglasnost, pri čemu se on, kaže Marić, izuzeo iz rasprave i odlučivanja.

Nakon pritiska javnosti i s političke scene, dva dana kasnije, HBOR je objavio tonski zapis sjednice NO-a, održane u prosincu 2016., na kojoj se odlučivalo o odobrenju kredita Zvijezdi, Ledu, Jamnici i PIK-u Vrbovec. Pokazalo se da se Marić izuzeo iz rasprave i da nije ostalim članovima NO-a sugerirao da bi se kredit trebao odobriti, kako ga je optužio bivši ministar u Vladi i član NO-a HBOR-a iz redova Mosta Slaven Dobrović.

12. srpnja – Predsjednik SDP-a Bernardić kazao je kako zastupnici njegove stranke traže formiranje istražnog povjerenstva da bi se moglo doznati kako je Agrokor zapao u probleme, istaknuvši kako u njegovoj stranci dogovor u sabornici oko istražnog povjerenstva uvjetuju glasovanjem o ustavnim sucima.

“Što se skriva iza kulisa iza kojih će se raspetljati nešto na jesen i pogoditi sve građane Hrvatske?”, upitao je Bernardić. Za bivšeg čelnika Agrokora Ivicu Todorića rekao kako je dugo bio nedodirljiv i uživao povlašten status na svim razinama, te rastao zahvaljujući potpori HDZ-a i Franje Tuđmana te tijekom drugih vlada, pri čemu institucije koje su trebale kontrolirati rast koncerna nisu reagirale.

Saborski Klub HDZ-a nije podržao SDP-ov prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o Agrokoru jer bi se time, kazao je Branko Bačić, omela istraga koju u tom slučaju provodi DORH, zbog čega predlaže da se osnivanje povjerenstva odgodi do okončanja istrage DORH-a.

20. srpnja – Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je zakonom o izvanrednoj upravi spriječen stečaj Agrokora, kao i lančana reakcija na gospodarstvo te da su u posljednja tri mjeseca stvoreni preduvjeti za proces restrukturiranja tog koncerna.

“Vlada je napravila ono što je u tom trenutku bilo najbolje za gospodarsku stabilnost Hrvatske i financijskog sustava. Donošenjem zakona o izvanrednoj upravi spriječen je eventualni stečaj kompanije, lančana reakcija na gospodarstvo, dobavljače, radna mjesta”, kazao je Plenković u raspravi Vlade o izvješću o primjeni ‘lex Agrokora’.

Poručio je da se u nešto više od tri mjeseca uspjelo stabilizirati stanje u kompaniji, isplatiti plaće, zadržati radna mjesta, konsolidirati poslovanje, steći preduvjete da vjerovnici daju novu, svježu likvidnost u dva navrata.

Dodao je i to da nadležne državne institucije, odnosno pravosudna tijela provode svoje aktivnosti i da će i taj proces “kroz određeno vrijeme izgledno rezultirati nekim konkretnim rezultatima, ali to nije na Vladi komentira”.

U kolovozu nije bilo značajnijih zbivanja koja bi odredila daljnju sudbinu Agrokora, no bilo je to samo zatišje pred buru u rujnu, kada je Sberbank najavio tužbu, a Todorić napao Vladu putem bloga.

30. kolovoza – Državni zavod za statistiku objavio je da je gospodarstvo poraslo u drugom tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je već 12. kvartal zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,5 posto.

“Gospodarski rast malo je poboljšan u odnosu na prvi kvartal, što potvrđuje našu očekivanu stopu rasta za cijelu godinu od nešto malo ispod 3 posto”, kazao je Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci. Dodao je da u trećem kvartalu očekuje nastavak pozitivnih trendova zbog turističkih rezultata, dok će se u četvrtom kvartalu vidjeti hoće li na gospodarski rast nekakav utjecaj imati restrukturiranje Agrokora. “No, od toga ne očekujemo značajnije negativne pritiske”, zaključio je Kovač.

5. rujna – Nekoliko kompanija iz sastava Agrokora izvijestilo je da su sklopile ugovor o zasnivanju založnog prava na svojim nekretninama, temeljem zajma koji je Agrokor dobio od imatelja obveznica predvođenih Knightheadom u iznosu od 480 milijuna eura, a jamstvo za kredit je sva materijalna i nematerijalna imovina koja nije do sada založena.

Premijer Plenković odbacio je, na upit novinara, navode da je Agrokorov povjerenik Ramljak sklapajući aranžman o novome kreditu u ruke američkih banka i fondova dao izvore vode, poljoprivredno zemljište i vrijedne kompanije, ističući da se moralo dati jamstvo za zaduženje.

9. rujna – VTB banka očekuje da će uspjeti naplatiti najmanje 50 do 60 posto od 300 milijuna eura duga Agrokora. “Nešto rezervi trebali bismo staviti na stranu jer ćemo sigurno imati gubitke. Mislim da će barem 50 do 60 posto duga biti naplaćeno. Hoće li biti moguće naplatiti i više, ovisi o brojnim faktorima”, kazao je ruskim medijima predsjednik uprave te banke Andrej Kostin.

13. rujna – Sberbank će na sudu tražiti povrat duga od Agrokora, najavio je čelnik te banke Herman Gref, a banka planira procesuirati i revizora koji je potvrdio Agrokorova falsificirana poslovna izvješća skrivajući obveze veće od milijardu dolara.

“Naše su rezervacije (za Agrokorov dug) stopostotne, pa smo spremni za dugotrajni parnični postupak i dovest ćemo pred lice pravde sve osobe koje su tamo počinile očiglednu prijevaru”, rekao je Gref, istaknuvši da se Sberbank u slučaju Agrokor prvi put suočava s tako velikom prijevarom.

“Slučaj je bez presedana. Imamo takvu prijevaru, još neviđenu, kada uprava skriva stvarno stanje, fingira dobit i skriva se iza neravnoteže obveza veće od milijarde dolara. Ovo je prvi takav slučaj s kojim smo se susreli, ali ipak mislim da ćemo doći do cilja”, rekao je Gref ruskim medijima.

15. rujna – Od početka procesa izvanredne uprave u Agrokoru pokrenuto je više parničnih i ovršnih postupaka u Hrvatskoj i u još pet zemalja – Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Velikoj Britaniji protiv koncerna i dijela njegovih ovisnih i povezanih kompanija, a među zadnjima je zahtjev koji je krajem prošlog tjedna u BiH podnio Sberbank, priopćeno je iz koncerna. “Izvanredna uprava poduzima sve potrebne korake u pogledu svih postupaka sukladno zakonu i u najboljem interesu Agrokora”, ističe se.

22. rujna – Ivica Todorić pokrenuo je svoj blog i u prvom priopćenju prozvao Vladu da je povlačila političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom te je najavio da će u cilju zaštite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima posluje, pokrenuti sve pravne radnje koje su mu na raspolaganju u Hrvatskoj i pred međunarodnim tijelima.

Todorić je najavio da će javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, koja je stvarni razlog donošenja neustavnog zakona nazvanog ‘lex Agrokor’.

“Zar vi mislite da je Ivica Todorić stvarno toliko važan da bi Vlada komentirala i da bih se ja brinula za tuđe blogove?”, odgovorila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić na pitanje novinara kako komentira tu Todorićevu objavu.

Ipak, dan kasnije Dalić je poručila da je Todorić i dalje upisan kao vlasnik Agrokora i stoga može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga.

Na tvrdnju Todorića da je zahtjev za izvanrednu uprava potpisao pod prisilom, premijer Plenković kazao je da nije bilo nikakvog pritiska od strane Vlade. “Nikakvog pritiska, to vam garantiram, naročito ne od strane Vlade nije bilo”, izjavio je Plenković.

Kazao je i to da će o saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor odlučiti Sabor: “Mi smo apsolutno otvoreni da se sve istraži. Ono što mi ne želimo je da bilo kakav rad istražnog povjerenstva utječe na onaj temeljni rad pravosudnih tijela”.

Predsjednik SDP-a Bernardić ocijenio je, pak, kako su teške optužbe koje je Todorić iznio na račun Vlade još jedna potvrda važnosti saborskog istražnog povjerenstva o Agrokoru.

“Hrvatska javnost zaslužuje znati istinu. Zašto Vlada već pet mjeseci skriva informacije o pravom stanju u Agrokoru? Zašto je Todorić o ovome progovorio tek sada? Ovo je još jedna potvrda važnosti istražnog povjerenstva”, poručio je Bernardić.

23. rujna – Ivica Todorić objavio je da podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, koje smatra nužnim za rasvjetljavanje svih okolnosti.

A u svojim kasnijim objavama na blogu Todorić je naveo i da je povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak u sukobu interesa jer je, tvrdi Todorić, Ramljak sa svojim suradnicima pisao „lex Agrokor“.

“Kako je moguće da ista osoba sudjeluje u kreaciji Lex Agrokora i sama si dizajnira ovlasti, i onda sama sebe postavi da primjenjuje taj zakon?”, pita Todorić.

Potom je ustvrdio da su “u rušenju Agrokora državni dužnosnici i s njima povezane osobe prekršile nekoliko zakona” te pozvao državne institucije da ispitaju postupanje državnih dužnosnika i s njima povezanih osoba.

25. rujna – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da su Todorićeve objave vezane uz nadolazeću objavu revizorskog izvješća. “Očekujemo revizorsko izvješće i tada će to biti, vjerujem, vrlo značajna tema za komentare i, naravno, potvrdu kakvo je stanje u Agrokoru zatekla izvanredna uprava i kakva je bila 2016. godina”, kazala je.

27. rujna – Premijer Plenković poručio je da je, što se Agrokora tiče, za Vladu važno da nema zamjene teza: “Ono što je bitno i na što treba podsjetiti, uz svu recikliranu hrpu infrormacija koja se sublimira zadnjih nekoliko dana, (…) je da je Ivica Todorić došao do Vlade, a ne Vlada do Todorića”.

28. rujna – Todorić u svom novom blogu kaže kako su on i njegova obitelj bili pod pritiskom da potpišu aktivaciju „lex Agrokora“ i da su im prijetili potpredsjednica Vlade Dalić i povjerenik Ramljak.

29. rujna – Premijer Plenković kazao je da ne bilo dobro da dođe do kolektivne amnezije: “Nema nikakva govora o pritisku Vlade. Zakon o Agrokoru mogao se aktivirati jedino uz privolu uprave … ne bi bilo dobro da sada dođe do neke kolektivne amnezije, da se u roku od šest mjeseci zaboravi realnost u kojoj je kompanija u tom trenutku bila”.

Potpredsjednica Vlade Dalić kazala je, pak, da su Todorićeve optužbe o prijetnjama “bezočna laž”: “S Ivicom Todorićem razgovarat će dalje moji odvjetnici. Ja ću podnijeti prijavu, tužbu, kako god to nazvali, za klevetu, ugrožavanje ugleda i sve ono što će odvjetnici smatrati da nastaje na temelju takvih izjava i takvih pisanja”.

U listopadu su konačno objavljena izvješća revizije, koja su pokazala da je Agrokor u prethodnim godinama poslovao s velikim gubicima, da je bilo i računovodstvenih nepravilnosti, dok je policija uhitila 12 osoba osumnjičenih za nezakonitosti i pokrenula potragu za Ivicom Todorićem i njegovim sinovima.

4. listopada – “Kriza u Agrokoru najveća je društvena kriza od rata 1991. i izuzetno je kompleksna”, ocijenio je vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi, pojasnivši kako nije riječ samo o ekonomskoj i krizi upravljanja, nego i o krizi morala i etike, razumijevanja funkcioniranja javne uprave, privatne kompanije i društva u cijelosti.

5. listopada – Izvješća revizije o poslovanju u 2016. godini, koje je izradio PricewaterhouseCoopers (PwC), pokazala su da je ukupan gubitak najznačajnijih Agrokorovih tvrtki bio 3,2 milijarde kuna. Pritom je u maloprodajnom dijelu Agrokora (Konzum, Tisak) ostvaren gubitak od 2,2 milijarde kuna, u poljoprivredi – Belju, PIK-u Vinkovci i Vupiku – od 300 milijuna kuna, a u prehrani, koja obuhvaća Ledo, Jamnicu, Zvijezdu i PIK Vrbovec, 700 milijuna kuna.

Izvanredni povjerenik Ramljak ocijenio je da bi Agrokor danas bio pred stečajem da nije donesen „lex Agrokor“, no poručio je da su operativni rezultati Agrokorovih kompanija u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobra osnova za pregovore s vjerovnicima o sklapanju nagodbe te je uvjeren da će do nje doći.

Koji dan kasnije Ivica Todorić objavio je na svom blogu da prezentacija revidiranih financijskih izvješća parcijalno prikazuje podatke: “To se odnosi i na revidirane podatke i na čitav niz spinova u medijima, koji su, naravno, u funkciji pritiska na dionike’.

6. listopada – Potpredsjednik Uprave Sberbanka Maksim Poletaev u intervjuu za Interfax kazao je da je dug Agrokora prema toj banci sada dug hrvatske države: “S obzirom da je Hrvatska nacionalizirala Agrokor, to je sada vladin dug. Hrvatska bi trebala pretvoriti dug u državne obveznice i isplatiti nas”.

Premijer Plenković odbacio je koji dan kasnije tezu o nacionalizaciji Agrokora i poručio da je Sberbank jedan od bitnih vjerovnika koji je imao i prilike i mogućnosti “da kaže sve što želi u ovom proces i da u njemu sudjeluje”.

“Otklanjam tezu o nacionalizaciji. Nacionalizacija je nešto drugo. Ovo je zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenom vremenskom razdoblju”, rekao je Plenković.

No, tezu o nacionalizaciji ponovio je istu večer Ivica Todorić, koji je poručio da je Vlada nacionalizirala privatnu tvrtku i da je on, “kao njezin vlasnik, spriječen u ostvarivanju bilo kakvih vlasničkih prava”. Smatra i da je to učinjeno temeljem neustavnog i protupravnog zakona.

“Kada je Vlada počela provoditi ciljani medijski linč nada mnom i Agrokorom, koncern je doveden u poziciju da mora ići u restrukturiranje”, poručio je Todorić. Dodao je i kako su otpočeli restrukturiranje, no da su donošenjem „lex Agrokora“ spriječeni u tome i da im je oduzeto pravo da sami restrukturiraju vlastitu kompaniju.

9. listopada – Objavljeno je revidirano financijsko izvješće prema kojemu je konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. iznosio 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi.

U izvješću se navodi i kako je PwC, koji je sastavio izvješće, obavijestio izvanrednu upravu o računovodstvenim nepravilnostima “koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje”.

Među ostalim, neprikazano je ili krivo iskazano 3,9 milijardi kuna obveza po kreditima, 2,3 milijarde operativnih i financijskih troškova od 2010. do 2015. te 2,1 milijardu kuna krivo prikazanog novca i novčanih ekvivalenata. Utvrđeno je i da ranije nisu iskazani dani krediti i potraživanja u iznosu od 2 milijarde kuna, stoji u revidiranom financijskom izvješću.

Zbog tih nepravilnosti izvanredni povjerenik Ramljak podnio je kaznenu prijavu.

Vlada je priopćila kako izvješća ukazuju na nepravilnosti i nezakonitosti te kako od izvanrednog povjerenika očekuje da poduzme sve zakonom propisane radnje kako bi se utvrdila odgovornost. U priopćenju se navodi i da Vlada “očekuje da nadležne institucije svoj posao obave savjesno, odgovorno i u primjerenim rokovima”.

Ivica Todorić poručio je, pak, da je laž da je išta u Agrokoru skrivano. Poručio je, također, da će DORH-u kazneno prijaviti Ramljaka: “Imam saznanja da je izvanredni povjerenik, uz potporu Vlade, čovjek izvan zakona. Isto tako ću prijaviti ljude iz Agrokora koji su u koncernu napravili ogromnu štetu radi vlastitih interesa”. Smatra da su ti ljudi to činili da bi “Agrokor doveli u probleme i nakon toga zajedno s ostalim ljudima iz organizacije sebi pribavili nepripadajuću materijalnu korist”.

Čelnik Mosta Božo Petrov poručio je, pak, kako “nema jednog žrtvenog jarca” te da ako su HNB, Porezna uprava, Ministarstvo financija i svi političari šutili deset godina, onda se može govoriti jedino o prikrivenom, organiziranom, kriminalnom pothvatu.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozvao je, pak, premijera Plenkovića da odgovori javnosti tko je lagao – ministar financija Z. Marić ili izvanredni povjerenik Ramljak? Pozvao je premijera i da odgovori tko je pisao „lex Agrokor“ i što su predstavnici strvinarskog fonda Knighthead radili u Vladi prije pisanja tog zakona, te stoji li Knighthead iza tog zakona.

Bernardić je postavio i pitanje kako je svih ovih godina bilo moguće kroz knjige prikazati takav gubitak, te zaključio kako Todorić u tom poslu nije bio sam, kako su mu mnogi pomagali te stoga očekuje da se utvrdi odgovornost.

10. listopada – Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako su sve osobne pozajmice koje mu je Agrokor odobrio utrošene zakonski i transparentno: “Da me Vlada neustavnim „lex Agrokorom“ nije onemogućila u restrukturiranju i vođenju koncerna, sve bi se obveze podmirile iz stvorene vrijednosti moje kompanije… Činjenica je i da u cijelom izvješću izvanredne uprave postoje sporne stavke u računovodstvenim i revizorskim standardima, o čemu ću, nakon dubinske analize, dati svoj cjeloviti osvrt”.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je, pak, kako je protiv Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, “s obzirom na sve ogromne laži” koje je Todorić iznosio prema njoj. Time će se ubuduće baviti odvjetnici, kazala je.

Ministar financija Z. Marić istaknuo je, pak, komentirajući revizorsko izvješće o Agrokoru, da je potvrđeno da nije bilo poreznog duga od šest milijardi kuna o kojem se svojedobno govorilo te da je kredit koji je HBOR dao Agrokoru jedan od rijetkih koji ima instrument osiguranja.

A dobavljači Agrokora poručili su da neće prihvatiti eventualne otpise dugova veće od 15 posto. “Dobavljači su ključni za funkcioniranje Agrokora jer bez njihove redovite opskrbe koncern neće izdržati do nagodbe, što znači da nitko neće vratiti svoj novac“, kazali su iz Koordinacije proizvođača i dobavljača.

11. listopada – Hrvatski je sabor sa 113 glasova “za” osnovao istražno povjerenstvo za Agrokor kojemu je predsjednik Orsat Miljenić (SDP), a povjerenstvo bi svoj posao trebalo završiti u roku od šest mjeseci. Miljenić je kazao da bi volio da povjerenstvo počne s radom ispitivanjem Ivice Todorića jer je on “jedina konstanta od početka do kraja”.

Todorić je na svom blogu pozdravio osnivanje povjerenstva ocijenivši da će ono rasvijetliti sve okolnosti i uloge pojedinaca, politike i ulogu HNB-a te ostalih aktera.

Todorić je, također, poručio premijeru Plenkoviću kako je, ako nije znao za sastanke Ramljaka s predstavnicima fonda Knighthead prije donošenja „lex Agrokora“, bio ili naivan ili prevaren, te ustvrdio da je to znala potpredsjednica Vlade Dalić. Plenkoviću je, također, poručio: “Nemojte sudjelovati u ovom zločinačkom poslu, ti su ljudi izvan zakona. Ti ljudi obmanjuju institucije pravne države i vladajuću većinu”.

Premijer Plenković kazao je, pak, kako nije znao da se Ramljak sastajao s predstavnicima Knightheada, kako je nebitna mistifikacija sastanaka tko je s kime bio i razgovarao u vezi Agrokora te da nitko od strane Vlada ne bi činio bilo što što bi moglo pridonijeti panici na financijskim tržištima.

Most je istoga dana prozvao pet ključnih institucija – DORH, HNB, Hanfu, HBOR i Poreznu upravu. “S Ivicom Todorićem će se baviti DORH, ali nas interesira gdje je odgovornost ključnih institucija, zbog čijeg smo nečinjenja, nerada i nedogovornosti danas tu gdje jesmo”, kazao je predsjednik Mosta Božo Petrov.

12. listopada – Agencija Moody’s objavila je kako kreditori Agrokora mogu u prosjeku računati na povrat od 35 do 65 posto potraživanja, ali bliže donjoj granici tog raspona. Kada Agrokor objavi ukupan iznos potraživanja, uprava će poraditi na prijedlogu nagodbe kreditora, uključujući domaće i inozemne banke te vlasnike obveznica i dobavljače, napominje Moody’s. “Budući da su mnogi kreditori već podnijeli tužbe protiv Agrokora u nekoliko zemalja, pregovori o takvoj nagodbi mogli bi potrajati”, smatra Moody’s.

16. listopada – Policija je rano ujutro ušla u Kulmerove dvore u vlasništvu Ivice Todorića i izvijestila da je u izvidima vezanima uz navodne nezakonitosti u Agrokoru uhićeno 12 osumnjičenih osoba, osim Ivice Todorića te njegovih sinova Ante i Ivana koji nisu u Hrvatskoj.

Osumnjičeni su Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Premijer Plenković izjavio je da neće komentirati proces koji vode policija i DORH te da se Vlada u zadnjih deset mjeseci ponašala odgovorno te poručio kako bi za državu bilo zdravo i higijenski da se ta priča odmrsi do kraja.

Predsjednik SDP-a Bernardić izrazio je nadu da se DORH neće zaustaviti samo na uhićenjima članova Uprave nego da će “proširiti istragu i na institucije i političare koji su pomogli Todoriću u stvaranju Agrokorovog balona koji je preplavio cijelu Hrvatsku”.

Ivica Todorić je, pak, na svom blogu ocijenio da je riječ o političkom procesu, ali da će biti dostupan institucijama pravne države i saborskom istražnom povjerenstvu.

17. listopada – Tijekom dana ispitano je 12 osumnjičenika u slučaju Agrokor u Županijskom državnom odvjetništvu, a prema riječima njihovih odvetnika, svi su negirali krivnju. Protiv osumnjičenih u slučaju Agrokor policija je podnijela kaznenu prijavu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

18. listopada – DORH je zatražio istražni zatvor za svih 15 osumnjičenih u slučaju Agrokor zbog opasnosti da bi na slobodi mogli ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake i sudionike postupka. DORH Todorića sumnjiči radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, odnosno da je u financijskim izvještajima Agrokora poslovanje i financijski položaj tvrtke prikazao uspješnijim od stvarnog rezultata. Bivši čelnici kompanije, ali i suradnici iz revizorske kuće, pritom su mu navodno omogućili prikazivanje pozitivnih poslovnih rezultata.

Premijer Plenković poručio je da “ukoliko se donese pravni stav da nema prostora za rad Istražnog povjerenstva o Agrokoru temeljem stavka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima, onda ono ovakvo ne bi moglo raditi. Ali to ne znači da neko drugo tijelo u Hrvatskom saboru ne bi moglo raspravljati na temu Agrokora”.

Plenković je istaknuo i da nije bilo odluke vlasnika Agrokora i njegove tadašnje uprave da se aktivira „lex Agrokor“, Trgovački sud ne bi mogao pokrenuti postupak izvanredne uprave.

“Napravili smo zakonski okvir, a ključni voljni moment bio je na samoj kompaniji jer je očito postojala svijest u kakvim okolnostima se ona nalazi”, rekao je Plenković.

Navečer je, pak, sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić odredio istražni zatvor Ivici Todoriću, dok će se ostalih 14 osumnjičenih braniti sa slobode.

Ivica Todorić ocijenio je na blogu da je pravna država, odbacivši zahtjev da se Agrokorovim menadžerima odredi istražni zatvor, stala na kraj političkoj samovolji, te poručio da će se boriti za istinu i razotkrivanje “političke kampanje”.

19. listopada – Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izvijestila je da je od 2006. do 2016. društvima iz Agrokor Grupe odobrila 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno 9 kredita. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem ‘lex Agrokora’ na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima.

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za posjeta Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna. “To je korporativno pitanje i riječ je, naravno, o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve”, rekla je predsjednica.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je, pak, da ponašanje Vlade u slučaju Agrokora narušava prava kreditora.

Ruski list Kommersant piše kako su Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan pristustvovali susretu Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sočiju.

Gref je, prema pisanju Kommersanta, objasnio liderima dviju zemalja poziciju Sberbanke u sporu s Agrokorom, a o tome je novinare izvijestio Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov: “Sberbank će štititi svoje interese. Naravno, ruska će država u tome podupirati naše kompanije“.

20. listopada – Ante Todorić vratio se iz inozemstva u Hrvatsku i iznio u državnom odvjetništvu obranu od sumnji da je zajedno s ostalim osumnjičenicima u slučaju Agrokor svom ocu Ivici omogućio pribavljanje više od milijardu kuna nepripadne dobiti. “Porekao sam sve što mi se stavlja na teret. Istraga je u tijeku, nemam dalje komentara”, rekao je stariji sin Ivice Todorića.

21. listopada – Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je tjeralicu za Ivicom Todorićem protiv kojeg je određen istražni zatvor, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.

Dan kasnije Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se “suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika”.

23. listopada – Ivan Todorić, mlađi sin Ivice, iznio je kratku obranu u DORH-u, ali nije odgovarao na pitanja, kazala je njegova odvjetnica.

25. listopada – Premijer Plenković izjavio je kako je još prerano govoriti kako će u budućnosti izgledati i funkcionirati Agrokor: “Važno je da se dođe do cjelovitog rješenja. Interes Vlade i svih aktera je ostanak radnih mjesta i funkcioniranje društava koja rade u okviru koncerna. To su dva temeljna cilja. Naravno da oko te varijante hoće li buduće funkcioniranje kompanije biti cjelovito ili će biti parcijalno treba vidjeti još nekoliko tjedana i mjeseci kako će izgledati konačna nagodba”.

26. listopada – Jutarnji list objavio je da Vlada ne smije smijeniti Antu Ramljaka kao izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika u procesu ‘lex Agrokor’, jer će se to smatrati povredom Ugovora o kreditiranju. Kako navodi taj list, roll-up kredit, potpisan između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita, sadrži niz odredbi koje tim kreditorima daju pune ovlasti u upravljanju procesom „lex Agrokor“.

Oporbeni zastupnici HSS-ov Krešo Beljak i SDP-ov Orsat Miljenić žestoko su reagirali na tu objavu. Beljak je HDZ nazvao “grobarima i veleizdajicama”, a Miljenić ocijenio kako je “nezamislivo da bi se netko usudio potpisati tako nešto”.

“Za taj ugovor nisam znala… Mislim da je ovo upravo jedno od pitanja kojima bi se trebalo pozabaviti saborsko povjerenstvo”, rekla je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

Izvanredni povjerenik Ramljak objasnio je da ga se može smijeniti u bilo kojem trenutku te da odredba ugovora prema kojoj se za odobrenje plana financijskog restrukturiranja koncerna traži pisano odobrenje kreditora nema nikakve veze s nagodbom s vjerovnicima.

Premijer Plenković poručio je, pak, kako je zakon o izvanrednoj upravi onaj pravni propis koji regulira prava i nadležnosti Vlade i institucija te da nikakav ugovor ne može derogirati prava koja ima Vlada temeljem tog ugovora.

O izjavi predsjednice Grabar Kitarović kako nije znala za roll-up ugovor, premijer je kazao: “Ako je točno ovo što izjavljuje, čini mi se da nije dobro upućena u dosjee. Mi smo joj dali jedan kvalitetan i ekstezivan briefing prije odlaska u Moskvu. Čini mi se da je dobila cjelovitu informaciju, sve što je relevantno za rješavanje krize u Agrokoru. Mi se nalazimo u svojevrsnom hibridnom medijskom ratu u kojem sudjeluje mnogo aktera”.

Ivica Todorić je, pak, u svom blogu pozvao premijera Plenkovića, potpredsjednicu Vlade Dalić i izvanrednog povjerenika Ramljaka da objave ugovor o zalogu Agrokorove imovine trustu Madison Pacific ltd iz Hong Konga.

Istoga dana izvanredna uprava Agrokora izvijestila je dobavljače koncerna o 33 zajmodavaca koji su 8. lipnja potpisali Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi eura. Riječ je o roll-up kreditu, potpisanom između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita (Madison Pacific ltd iz Hong Konga), koji je odobren na 15 mjeseci, uz 4 posto godišnje kamate koja se pripisuje glavnici ili 3,8 posto u gotovini, plativo jednom godišnje.

Ključni kreditori su investicijski fondovi Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u roll-up financiranju s 200 milijuna eura ili 20,83 posto, potom VTB banka, sa 181,49 milijuna eura ili 18,91 posto, Zagrebačka banka, 180 milijuna eura ili 18,75 posto, Monarch, sa 110,8 milijuna eura ili 11,54 posto…

Predsjednik SDP-a Bernardić izjavio je, pak, da u saborsku proceduru upućuju prijedlog za opoziv Vlade, zbog, kako je rekao, upetljanosti u ‘ortačku aferu’ Agrokor. “U svakoj normalnoj, civiliziranoj, europskoj, modernoj, demokratskoj zemlji premijer bi sam dao ostavku”, kazao je Bernardić.

27. listopada – Ivica Todorić je na svom blogu prozvao Vladu i izvanrednog povjerenika Ramljaka da na sve načine pokušavaju umanjiti štetu nastalu objavljivanjem ugovora o roll-upu te da nisu pokazali “još strašniji ugovor o garanciji i zalogu Trustu Madison Pacific Ltd. iz Hong Konga u kojem se skriva sva veličina ove neviđene pljačke”.

Todorić je poručio i da se pravni savjetnik Agrokora Tin Dolički nalazi u neviđenom sukobu interesa te postavio pitanje čije je interese Dolički štitio kada je pisao zaštitne klauzule u ugovoru o roll-up kreditu, Agrokorove ili njegova najpovlaštenijeg vjerovnika Knightheada fonda, za koji je Dolički radio do preuzimanja posla u Agrokoru.

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk kazao je, pak, da SDP-ov zahtjev za opoziv Vlade ima za cilj dovesti premijera Plenkovića u Sabor da odgovori na pitanja o aferi Agrokor. Kazao je i da su zahtjev, uz SDP, potpisali i predstavnici većine oporbenih stranaka te da prijedlog u proceduru upućuju s 31 potpisom zastupnika.

30. listopada – Premijer Plenković izjavio je kako je njegov dojam ne samo da je veliki broj političkih aktera u vezi Agrokora promijenio retoriku za 180 stupnjeva, nego i da cijela javnost pati od kolektivne amnezije: “Imali ste pjesmicu koja je trajala punih pet mjeseci koju su pjevali SDP i Most, da HDZ i Vlada štite gospodina Todorića. To je bio šlager od travnja do rujna. Najedanput, u rujnu sasvim druga pjesma. Postaju praktično glasnogovornici gospodina Todorića. To je interesantno, to je jedan fenomen”.

Izvanredna uprava u Agrokoru predstavila je, pak, plan održivosti, prema kojemu će maloprodaja u sastavu koncerna biti podvrgnuta značajnom restrukturiranju, sektor prehrane će nastaviti rasti i optimizirati EBITDA-u, poljoprivreda će realizirati prinose iz prošlih kapitalnih investicija, dok će imovina Agrokor Portfolio Holdingsa (APH) biti rasprodana, a zaposlenici Agrokora d.d. premješteni u osnovne djelatnosti.

Takav plan omogućit će dugoročni opstanak većine Agrokorovih kompanija te unaprjeđenje profitabilnosti i ostalih ključnih poslovnih pokazatelja u svim poslovnim segmentima, što će osigurati i očuvanje razine zaposlenosti i daljnji pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske i regije u kojoj Agrokor posluje, poručila je izvanredna uprava.

Ministar financija Z. Marić ocijenio je da je plan održivosti za Agrokor ključni korak u financijskom i poslovnom restrukturiranju Agrokora i njegovih kompanija: “Teško je išta garantirati, ali Vlada je od početka vrlo jasno komunicirala da cijelu problematiku i cijeli ovaj proces vodi u smjeru da ne bude nikakav teret za porezne obveznike. Dakle, Vlada očekuje da ni trošak financijskih restrukturiranja, niti otplate kredita, niti bilo koji drugi trošak vezan za Agrokor neće pasti na teret poreznih obveznika”.

Ivica Todorić je, pak, na svom blogu poručio kako u planu održivosti tog koncerna nema ničega osim demagogije i pogodovanja interesnim grupama, najavljujući kaznenu prijavu protiv odgovornih za kriminal u Agrokoru “koji dobiva zastrašujuću dimenziju”.

U studenom se pokazalo da su dugovi Agrokora vjerovnicima i dobavljačima dosegnuli 58 milijardi kuna, u Londonu je uhićen, pa pušten na slobodu Ivica Todorić, koji se usprotivio izručenju Hrvatskoj, dok je saborsko istražno povjerenstvo počelo, a ubrzo i prestalo s radom.

3. studenoga – Na prvoj radnoj sjednici saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor svjedočio je predsjednik prve vlade Stjepan Mesić, koji je kazao da ne vjeruje da će povjerenstvo rasvijetliti istinu o ekspanziji Agrokora.

Mostov član povjerenstva Nikola Grmoja ustvrdio je, pak, kako je Mesićevo svjedočenje bilo korisno: “On je priznao da je predlagao Antu Todorića (oca Ivice) za ministra financija. Ne predlažete nekog ako baš s njim niste dobri”.

Predsjednik povjerenstva SDP-ovac Orsat Miljenić kazao je kako Agrokor nije mogao nastati bez političkih veza s HDZ-om koji se tada nalazio na vlasti: “Neosporno je gdje su se donosile odluke, svjedok nam je to potvrdio s imenima. Bio je to korak u rasvjetljavanju svega”.

4. studenoga – Izvanredni povjerenik za Agrokor Ramljak rekao je da je u građanskom postupku tužio predsjednika SDP-a Bernardića jer iznosi neistine o njemu i da upornim ponavljanjem neistinitih konstrukcija nanosi ozbiljnu štetu postupku izvanredne uprave.

Bernardić je odgovorio da ga tužba Ramljaka neće omesti u rasvjetljavanju istine oko Agrokora te ga opet optužio za netransparentnost i pogodovanje lešinarskim fondovima.

7. studenoga – Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da saborsko istražno povjerenstvo treba pomoći u rasvjetljavanju slučaja Agrokor, pa i po cijenu promjene zakona: “Želim da sve bude transparentno, da javnost zna istinu”. Svjesna je, kazala je, da kod istražnog povjerenstva postoje zakonska ograničenja, “međutim, mislim da je uvijek fleksibilnost potrebna i da se mogu mijenjati i zakoni kada je interes javnosti takav”.

A nekadašnji predsjednik vlade Josip Manolić izjavio je, nakon svjedočenja pred istražnim povjerenstvom, kako smatra da je stanje u tom koncernu posljedica kriminalnog čina, što treba raščistiti argumentirano i korektno.

Kazao je, također, da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik vlade, ‘otvorena vrata privatizaciji bez kontrole’. Dodao je i kako ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama.

Treći predsjednik vlade Franjo Gregurić nazvao je Manolićevo svjedočenje “potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinom”.

SDP-ov član Istražnog povjerenstva Gordan Maras najavio je, pak, da će ta stranka uskoro u proceduru uputiti prijedlog izmjena “lex Agrokora”, kojima žele oduzeti mogućnost američkim fondovima da rasprodaju Agrokor kako najvrednije hrvatske kompanije ne bi završile “u tko zna kojim dijelovima svijeta”.

Navečer je policija zaprimila obavijest da je u 9,04 sati po lokalnom vremenu Ivica Todorić pozvan u Charring Cross policijsku stanicu u Londonu gdje je uhićen po europskom uhidbenom nalogu.

Todorić je pred londonskim sudom rekao da se protivi izručenju Hrvatskoj. Sudac ga je pustio nakon što je platio jamčevinu od 100.000 funti, ali mu je oduzeta putovnica. Sljedeće ročište zakazano je za 10. travnja iduće godine.

8. studenoga – Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan rekao je da je DORH, nakon što se Ivica Todorić predao britanskom pravosuđu, ostvario direktnu komunikaciju s tijelima u Velikoj Britaniji i čeka daljni razvoj događaja, te naglasio da se u slučaju Agrokor “apsolutno ne radi” ni o kakvom političkom procesu. Todorić je, naime, poručio putem bloga da se protiv njega od početka godine vodi “politički progon najgore vrste”.

9. studenoga – Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 2,9 na 3,2 posto. Restrukturiranje Agrokora imalo je, čini se, manji utjecaj na gospodarstvo u prvom polugodištu nego što se očekivalo, navodi se u jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije. Upravo zbog izbijanja krize u Agrokoru Komisija je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

Istoga dana Vlada je na sjednici odbacila sve navode iz oporbenog prijedloga za pokretanjem pitanja njezinog povjerenja zbog djelovanja vezanih uz krizu Agrokora, a premijer Plenković poručio je da su djelovali preventivno, na vrijeme, te izrazio nadu da će proces restrukturiranja kompanije nastaviti u najboljem interesu gospodarstva i radnih mjesta.

Trgovački sud u Zagrebu objavio je, pak, tablice prema kojima ukupni iznos priznatih tražbina vjerovnika i dobavljača Agrokora doseže 41,23 milijarde kuna, dok je 16,54 milijarde kuna tražbina osporeno.

Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je da je postupak izvanredne uprave u Agrokoru trenutno najveći postupak restrukturiranja u Europi, a iznio je i podatak kako će troškovi više od 140 savjetnika u postupku iznositi između 58 i 69 milijuna eura, ovisno o trajanju postupka. Njegova mjesečna plaća, pak, u bruto iznosu doseže 118.940 kuna, a neto 71.395 kuna.

Izvijestio je i da je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru tako da nijedna tužba koja se pokrene u Londonu neće moći biti vođena osim u postupku cijelog procesa izvanredne uprave.

Kasnije je Sberbank objavio da će se žaliti na odluku suda u Londonu, a iz te su banke najavili i žalbu na odluku izvanrednog povjerenika kojom je osporeno potraživanje te banke prema Agrokoru od 1,1 milijardu eura.

11. studenoga – Saborski zastupnici izglasali su, nakon burne cjelodnevne rasprave, povjerenje Vladi. Za opoziv Vlade, na prijedlog oporbe, glasovalo je 59 zastupnika, dok ih je 78 iskazalo povjerenje. Nakon glasovanja premijer Plenković poručio je: “Bila je ovo četvrta neuspješna inicijativa oporbe. Koristili su instrument za koji su unaprijed znali da neće moći proći u Saboru”.

14. studenoga – Redovito mjesečno izvješće izvanredne uprave pokazalo je da su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci svi Agrokorovi sektori – prehrana, poljoprivreda te maloprodaja i veleprodaja – poslovali s dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA). Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je pozitivnu EBITDA-u od 13 milijuna kuna. Kompanije iz poslovne grupe Prehrane ostvarile su EBITDA-u od 1 milijarde kuna, a iz Poljoprivrede 227 milijuna kuna.

15. studenoga – Čelnik Sberbanka Herman Gref smatra ucjenom isključivanje Sberbanka iz Vjerovničkog vijeća Agrokora: “Ta neispravna odluka izvanrednog povjerenika može se shvatiti kao ucjena”.

Izvanredna uprava Agrokora osporila je Sberbankove tražbine zbog toga što je riječ o tražbinama oko kojih se vode sudski postupci.

Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je tjedan ranije kako vjeruje da postoji mogućnost da Sberbank prihvati kompromis i uđe u Vjerovničko vijeće, nakon što je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru.

Kantonalni sud u Sarajevu, pak, odbio je zahtjev Agrokora da se u Bosni i Hercegovini prizna postupak izvanredne uprave kao insolvencijski postupak, a iz koncerna su najavili žalbu.

16. studenoga – Ljubljanski okružni sud prihvatio je žalbu Sberbanka na ranije sudsko rješenje prema kojemu je imovina Agrokora u Sloveniji zaštićena zbog postupka insolventnosti. Slovenski mediji pišu da je sud sada procijenio da „lex Agrokor“ “ne poštuje načela ravnopravnog tretmana vjerovnika”, što je, kako se navodi u sudskom rješenju, “jedno od temeljnih načela insolventnih postupaka i dio javnog poretka Slovenije”.

Izvanredna uprava koncerna najavila je žalbu na Vrhovnom sudu, ističući da ta sudska odluka nema nikakvog utjecaja na daljnji tijek postupka uprave i na imovinu Agrokora u Sloveniji.

A pred saborskim Istražnim povjerenstvom bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao je da su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bilo dio kruga Ivice Todorića, te da su ga 2012. godine nagovarali da se politički angažira: “Bilo je nekoliko pokušaja nagovaranja, to je trajalo do kolovoza 2012. godine. Bilo je organizirano i nekoliko vrlo uskih sastanaka na kojemu su bili pojedinci iz nekih stranaka, uključujući i Karamarka, a ja sam tu ideju odbijao. Odbio sam je i na zadnjem sastanku na kojem je bio i Todorić, rekao sam da ne idem u politiku”.

“Danas se dogodio povijesni trenutak, koji će pokazati da je Agrokor ne samo bio u sprezi s politikom nego i da je ključni čovjek Agrokora nastojao stvoriti svoje određene političke projekte ili djelovati konkretno kroz političke stranke”, kazao je Mostovac Nikola Grmoja.

SDP-ov Gordan Maras poručio je, pak, kako je sada postalo jasno da se HDZ svim silama trudi da se ta rasprava zaustavi zbog povezanosti te stranke s Agrokorom: “Inzistirali smo na povjerenstvu kako bi se pokazala jasna povezanost između HDZ-a, stvaranja i rada Agrokora i isprepletenosti do te mjere da ne samo da su ministri ulazili u Agrokor i izlazili iz Agrokora u HDZ-ove vlade i iz njih, nego je ta povezanost na nezamislivoj razini”.

HDZ-ov Josip Borić odgovorio je oporbi kako njemu takve prozivke izgledaju kao “vuvuzele koje imaju zadatak zagušiti medijski prostor nečijim dojmovima”. Njima nije do povjerenstva nego do osobne promocije, a to rade zlorabeći saborsku govrnicu, poručio je Borić.

Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je u svjedočenju pred Istražnim povjerenstvom da je bio protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, ali je ono ipak dano odlukom Vlade na sjednici kojoj nisu nazočili premijer, potpredsjednici Vlade niti on. Rekao je da je prijedlog za to jamstvo došao iz Ministarstva poljoprivrede kao rezultat pritiska Ivice Todorića uz pomoć prosvjeda radnika Zvijezde, odnosno sindikata PPDIV-a.

“Radnici su tada blokirali tramvajsku prugu u Zagrebu dok se ne izda to jamstvo jer su saznali da je to odbijeno na vladinoj Koordinaciji za gospodarstvo,” rekao je Škegro.

20. studenoga – Istraga protiv Ivice Todorića i suosumnjičenika postala je pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

21. studenoga – Premijer Plenković ponovio je da Istražno povjerenstvo prestaje s radom nakon što se pokrene sudski postupak: “Ne vidim na koji bi način bilo tko, pogotovo Hrvatski sabor, mogao drugačije tumačiti zakon koji jednoznačno govori – ako se pokrene sudski postupak, istražno povjerenstvo prestaje s radom”.

Predsjednik SDP-a Bernardić ustvrdio je, pak, da je HDZ, čim je Željko Rohatinski progovorio o povezanosti HDZ-a i Agrokora, odlučio ukinuti Istražno povjerenstvo.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je razočarana dosadašnjim radom povjerenstva te da podizanjem pravomoćne optužnice po zakonu prestaje rad povjerenstva.

22. studenoga – Pet članova saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor iz vladajuće koalicije dalo je pisanu izjavu kako je pravomoćnošću rješenja o provedbi istrage to povjerenstvo prestalo s radom, budući da su za to ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o istražnim povjerenstvima.

Predsjednik tog povjerenstva Miljenić (SDP) ocijenio je, pak, kako je riječ o dosad nezabilježenoj uzurpaciji vlasti u Saboru.

Ivica Todorić je na svom blogu ustvrdio kako je ukidanje Istražnog povjerenstva “najzorniji dokaz kako premijer Plenković želi sakriti istinu o Agrokoru”: “Samo saborsko istražno povjerenstvo, bez ulaska u detalje i dijelove istrage, moglo je u najkraćem roku razotkriti zastrašujuća djelovanja Plenkovićeve Vlade koja nadgleda i podupire Ramljakove kriminalne aktivnosti i javnosti pokazati svu veličinu pljačke privatne imovine koja se mjeri milijardama. Današnje odluke o ukidanju povjerenstva koje je donijela vladajuća većina sumrak su pravne države i suspenzija svih demokratskih standarda i europskih vrijednosti”.

28. studenoga – Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova vladajućih zaključio je da je Istražno povjerenstvo o Agrokoru prestalo s radom 20. studenoga s pravomoćnošću istrage.

29. studenoga – DZS je objavio da je BDP u trećem tromjesečju porastao za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže u odnosu na revidiranih 3 posto u prethodnom kvartalu. To “može ukazivati da je barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima”, poručili su analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

U prosincu je povjerenik u Agrokoru Ramljak predstavio nacrt strukture nagodbe, koji je izazvao oštre kritike dobavljača i manjinskih dioničara, dok je Ivica Todorić Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti “lex Agrokora”.

2. prosinca – Ivica Todorić je na svom blogu objavio kako je Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti „lex Agrokora“ zbog kršenja njegovih ustavnih i temeljnih ljudskih prava.

4. prosinca – Zaposlenici Agrokora od danas rade u poslovnim prostorima na Žitnjaku, umjesto u poslovnom tornju kod Cibone, a o eventualnoj prodaji tornja otežanoj brojnim teretima i zalozima odlučivat će vjerovnici, priopćio je Agrokor. Poslovni toranj Cibona bio je Agrokorova upravna zgrada gotovo 18 godina.

12. prosinca – Nedavno osnovana Udruga manjinskih dioničara Agrokora predala je HANFA-i prijedlog za utvrđivanje nastanka obveze Knightheada za preuzimanje dionica manjinskih dioničara Jamnice, Leda, Belja, Zvijezde, VUPIK-a, Žitnjaka i Tiska, jer je, poručuje, odredbama ugovora o roll-up kreditu zajmodavcima osiguran značajan utjecaj na poslovanje koncerna i povezanih društava.
Udruga navodi da ugovor od 8. lipnja između Agrokora, zajmodavaca i agenta o roll-up kreditu od 480 milijuna eura, u kojem je ključni kreditor investicijski fond Knighthead, sadrži čitav niz odredbi koje su očito usmjerene na potpuni prijenos prava upravljanja poslovnim i financijskim politikama, kao i prijenos prevladavajućeg utjecaja na vođenje poslova i donošenje odluka u Agrokoru i ciljnim društvima.

14. prosinca – Osnovana je Udruga dobavljača Agrokora u kojoj su, među ostalim, Adris grupa, Atlantic, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Mlinar, Podravka i TDR, a Udruga je otvorena za sve Agrokorove vjerovnike. Po riječima njezina predsjednika Marina Pucara, Udruga želi zajedno s bankama, ostalim vjerovnicima i izvanrednom upravom sukreirati nagodbu koja će biti u interesu prvenstveno dobavljača.

20. prosinca – Izvanredni povjerenik Ramljak izvijestio je da je Privremeno vjerovničko vijeće podržalo “Prijedlog restrukturiranja – nacrt strukture nagodbe” koncerna te da će u sljedeća tri mjeseca na osnovu tog nacrta utvrditi konačne postavke nagodbe.

Osnova strukture nagodbe je da se formira potpuno nova, umanjena grupa u obliku holdinga s operativnim kompanijama u koje će se onda prenijeti imovina zdravog dijela kompanije, oslobođene jamstva i dugova, a bit će u vlasništvu dobavljača, banaka i vlasnika obveznica.

Pritom bi 5.700 vjerovnika postali njezini dioničari, dok bi se dio dugova otpisao, a grupa refinancirala.

Dio dugova, odnosno sve što ostane na staroj organizaciji, na starom Agrokoru, otpisat će se, otvoriti stečajevi i likvidacija tih kompanija, rekao je Ramljak, istaknuvši da ne može izići javno s brojkama koliki bi postotak otpisa dugova i postotak povrata duga mogao biti jer se o tome pregovara.

Važnim je u cijelom postupku označio prvenstvo naplate i koje tražbine dolaze u “tom vodopadu” naplate. Prije svega idu osigurani vjerovnici, odnosno razlučni, nakon njih kreditori koji su dali roll-up kredit, pa neosigurani vjerovnici, a zadnji u redu naplate idu oni koji u principu imaju međukompanijska potraživanja.

Ramljak je podsjetio da je za prihvaćanje konačne nagodbe potrebna većina od 67 posto ukupnog iznosa duga. Kazao je i da prema ovoj strukturi nagodbe, postojeći dioničari kompanija u sustavu Agrokora “ovim gube u potpunosti vrijednost svojih dionica”. “Nažalost, ulaganje u dionice i trgovanje na burzi je vrlo rizičan poslovni poduhvat i vrlo rizičan posao. Prema ovoj strukturi nagodbe, dioničari Leda i svih drugih kompanija u sustavu Agrokora ovim gube u potpunosti vrijednost svojih dionica”, rekao je.

Istaknuo je da zasad više od 95 posto kompanija iz sastava Agrokora operativno pozitivno posluje, dok s nekim kompanijama treba idućih nekoliko mjeseci još dodatno raditi na poboljšanju njihove profitabilnosti.

21. prosinca – Prokuristica Kraša i članica Privremenog vjerovničkog vijeća Marica Vidaković poderala je pred novinarima dokument o nacrtu strukture nagodbe u Agrokoru, istaknuvši da to što su dobavljači vidjeli nije smjer koji su spremni podržati.

“To će biti stav dobavljača”, kazala je Vidaković nakon sastanka na kojem je Udruzi dobavljača predstavljen nacrt nagodbe. Dodala je da dobavljači ne podržavaju nacrt nagodbe jer stavlja u neravnopravni položaj vjerovnike Agrokora, odnosno Jamnice, Konzuma, Leda, Tiska i ostalih kompanija.

“Kada smo ušli u ovaj proces bili smo svi vjerovnici Agrokora. Prema tome, kada se ide u nagodbu tražimo da svi budemo vjerovnici Agrokora, a ne pojedinačnih kompanija. Tražimo identičan tretman za sve sudionike u procesu nagodbe”, kazala je Vidaković, dodavši da bi najgore u predloženom modelu prošli vjerovnici Konzuma.

Povjerenik Ramljak poručio je, pak, nakon prezentacije da su zauzete početne pozicije te da je određena grupa vjerovnika nezadovoljna, no kako o svemu predstoje mjeseci razgovora.

Udruga manjinskih dioničara Agrokora također je reagirala na strukture nagodbe te ustvrdila da Ramljak manipulira cijenama dionica, zatražila zaštitu Hanfe i najavila da će svim raspoloživim sredstvima štititi imovinu ulagača.

Udruga je Hanfi uputili predstavku vezano za mišljenje je li nastala obveze preuzimanja dionica manjinskih dioničara osam kompanija iz Agrokor grupe koje su uvrštene na burzu – Leda, Jamnice, Zvijezde, Belja, Vupika, PIK-a Vinkovci, Tiska i Žitnjaka.

Udruga, naime, smatra da je nizom ugovornih odredbi kod potpisivanja roll-up kredita nekolicina aktera stekla praktično potpunu upravljačku kontrolu nad Agrokorom, ali i njegovim ovisnim društvima, pri čemu su posebice prozvali Knighthead te Alix Partners.

Ta je udruga nekoliko dana kasnije poručila i da predloženi nacrt nagodbe smatra planom kojim se po izuzetno podcijenjenoj vrijednosti, stvorenoj otimanjem kapitala manjinskim dioničarima i otpisima imovine Agrokora, namjerava preuzeti zdravu jezgru Agrokora.

22. prosinca – Predsjednik Uprave Sberbanka Herman Gref izjavio je da ta ruska banka ne isključuje mogućnost omekšavanja svoje pozicije u sporu s Agrokorom. “Zasad još ne vidimo konkretne prijedloge o tom pitanju, ali održali smo seriju pregovora i možemo reći da je ton bio konstruktivan. Smatram da je to pravi put i, ako njime nastavimo, imamo priliku za dogovor”, rekao je Gref.

U siječnju 2018. Trgovački sud donio je rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama vjerovnika Agrokora, dok je objava visokih naknada savjetnika u Agrokoru izazvala buru u javnosti i na političkoj sceni.

10. siječnja – Izvanredna uprava Agrokora izvijestila je da su poslovne grupe prehrana i poljoprivreda u prvih jedanaest mjeseci prošle godine nastavile s realizacijom solidnih poslovnih rezultata i ostvaruju pozitivan operativan rezultat, dok maloprodaja i veleprodaja, u kojima je nastavljeno troškovno restrukturiranje, i dalje bilježe negativnu EBITDA-u.

11. siječnja – Ministar financija Z. Marić kazao je da poštuje institucije RH te da će se u zakonskom roku očitovati Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. To je povjerenstvo protiv Marića pokrenulo postupak jer je sudjelovao na dva sastanka na kojima je mogao utjecati na to da Vlada pogoduje njegovom bivšem poslodavcu Ivici Todoriću.

Na sastancima s Todorićem, kazao je Marić, bio je kao ministar financija u skladu i u dogovoru s predsjednikom Vlade.

Istoga dana Todorić je izvijestio da je podnio tužbu Europskoj komisiji zbog nesuglasja “lex Agrokora” sa zakonodavstvom EU-a. Todorić je poručio da je tužbu protiv Hrvatske podnio zbog sporosti hrvatskih institucija, koje ne reagiraju na “zastrašujuće posljedice neustavnog i nezakonitog lex Agrokora”.

12. siječnja – Agencija Fitch podigla je rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija, a to je prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Fitch u izvješću ističe da bi se gospodarski rast u idućem razdoblju mogao kretati oko 3 posto i da financijski problemi u Agrokoru nisu imali značajan makroekonomski utjecaj, a bankarski ih je sektor prevladao. Fitch očekuje da restrukturiranje Agrokora neće izazvati veće poremećaje u gospodarstvu i financijskom sektoru, ali izazovi ostaju, uključujući i pravna pitanja.

16. siječnja – Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama vjerovnika Agrokora, prema kojemu su priznate tražbine u iznosu od 41,45 milijardi kuna, osporeno ih je 16,43 milijarde kuna, dok su vjerovnici međusobno osporili tražbine u iznosu od 10,4 milijardi kuna. Osporena jamstva i sudužništva od strane drugih vjerovnika iznose više od 101 milijarde kuna. Ukupan zbroj utvrđenih glavnih tražbina za sada iznosi 31,04 milijarde kuna.

18. siječnja – Vlada je prihvatila izvješće o primjeni “lex Agrokora” do 10. siječnja 2018., a na sjednici je premijer Plenković istaknuo kako je u proteklih desetak mjeseci posvećen velik angažman tome da kriza u najvećoj domaćoj kompaniji ne prouzroči negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav.

“Mislim da smo u tome uspjeli i ono što je najbitnije je da sada predstoji intenzivan rad, koji u konačnici treba rezultirati nagodbom, daljnjim generiranjem prihoda svih kompanija te zadržavanjem radnih mjesta, a sve bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna”, poručio je Plenković.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je, pak, da je od novog finaciranja u lipnju prošle godine 150 milijuna eura do sada u najvećoj mjeri utrošeno za isplatu dugova dobavljačima, koji su stvoreni prije pokretanja postupka izvanredne uprave. Dobavljači su tijekom samog postupka izvanredne uprave isplaćeni u prosjeku oko 50 posto, pri čemu su do sada mali dobavljači isplaćeni u cijelosti, a postupak isplate srednjih i velikih je u tijeku.

26. siječnja – Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje da će Vjerovničko vijeće Agrokora imati pet članova, a s obzirom na razvrstavanje vjerovnika u pet posebnih skupina prema njihovim tražbinama i pravnoj osnovi tražbina. Tako se vjerovnici razvrstaju u pet posebnih skupina – A, B, C, D i E – s obzirom na različiti pravni i ekonomski položaj svake skupine.

U skupini A su vjerovnici čije su tražbine osigurane razlučnim pravom. U skupini B su vjerovnici koji su imatelji obveznica koje je izdao dužnik i u čiju su korist izdana jamstva. Skupinu C čine vjerovnici čije su tražbine osigurane izdanim jamstvima, odnosom sudužništva i regresnog dužništva, a koji su sudjelovali u financiranju iz lipnja od 1,06 milijardi eura. U skupini D su vjerovnici čije su tražbine osigurane izdanim jamstvima, odnosom sudužništva i regresnog dužništva, a koji nisu sudjelovali u financiranju dužnika u lipnju. U skupini E su vjerovnici u čiju korist nisu izdana jamstva niti postoji odnos sudužništva niti odnos regresnog dužništva.

30. siječnja – Mediji objavljuju da bivša Ramljakova tvrtka Texo Management ima ugovor s AlixPartnersom, glavnim savjetnikom ta restrukturiranje Agrokora, a na temelju kojega svakoga tjedna za poslove savjetovanja naplaćuje oko 240.000 kuna. Objavljuje se također da i drugi savjetnici imaju velike naknade.

Iz Agrokora objašnjavaju kako je iznos za savjetnike nešto manji od 1 posto ukupnog duga Agrokor grupe i značajno ispod usporedivih situacija u svijetu, dok iz AlixPartnersa navode kako su, uz svoje, angažirali i domaće stručnjake kao podizvođače, pa je trošak niži nego da je tim u cijelosti sastavljen od stranih stručnjaka.

“Procesom izvanredne uprave obuhvaćeno je 77 kompanija, a restrukturiranje Agrokora obuhvaća više od 160 pojedinačnih kompanija unutar sustava i jedan je od najsloženijih procesa te vrste u ovome trenutku u Europi te zahtijeva profesionalnu podršku značajnog broja savjetnika različitog profila”, poručila je izvanredna uprava, dodajući da je na restukturiranju angažirano više od 140 stručnjaka.

Naveli su i to kako se ukupna naknada savjetnicima do okončanja postupka izvanredne uprave, ovisno o duljini postupka i uspješnom sklapanju nagodbe, procjenjuje na 58 do 69 milijuna eura.

31. siječnja – Ivo Jelušić, član Predsjedništva SDP-a, kazao je da povjerenik Ramljak stvara probleme umjesto da ih rješava te da je SDP više puta upozoravao na visoke troškove savjetničkog tima i da novac curi iz Agrokora. Istaknuo je, među ostalim, da se za jednu PR agenciju koja treba uljepšavati sliku povjerenika izdvaja 40 tisuća eura mjesečno.

Istoga dana članovi Privremenog vjerovničkog vijeća u Agrokoru poručili su da su razgovarali o toj temi, da su fokusirani na oporavak što je moguće većeg dijela svojih tražbina te da u tom smislu cijene rad izvanredne uprave i angažiranih savjetnika, bez kojih taj posao ne bi bilo moguće valjano obaviti.

U veljači je povjerenik Ramljak podnio ostavku nakon prozivki zbog visokih savjetničkih naknada i angažmana njegove bivše tvrtke za savjetnika u Agrokoru, a oporba je najavila i prijedlog za opoziv potpredsjednice Vlade Martine Dalić.

1. veljače – Komentirajući pitanje je li Ramljak u sukobu interesa jer je njegova bivša tvrtka sklopila ugovor s AlixPartnersom, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (HDZ) kazao je: “Kada sam vidio da je angažirana tvrtka u kojoj je nekada radio povjerenik Ramljak, taj mi je podatak bio iznenađujući i nije mi simpatičan”. Dodao je kako se o tome trebalo voditi računa prilikom angažmana te tvrtke, a AlixPartners treba odgovoriti zašto su ih angažirali i na koji način to pridonosi procesu u kojem se Agrokor sada nalazi.

Što se tiče mogućnosti sukoba interesa, Jandroković je pojasnio kako Ramljak nije državni dužnosnik da bi se njime bavilo Povjerenstvo za sukob interesa. No, smatra da zdrav razum kaže da to nije bilo najmudrije i trebat će objasniti zašto je to tako.

Predsjednik SDP-a Bernardić istoga je dana ustvrdio da situacija u Agrokoru smrdi na korupciju i da Ramljak “nije spašavao radna mjesta i sklapao nagodbe nego iznosio novce iz Agrokora”.

“Plenkovića pozivam da kaže je li znao za ovakva postupanja, je li bio informiran, odobrava li to i što će učiniti”, rekao je Bernardić, istaknuvši da osim što Ramljak sebi isplaćuje plaću od 120 tisuća kuna, još i svojoj bivšoj firmi isplaćuje milijuna kuna mjesečno.

2. veljače – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izjavila je kako su imena svih tvrtki koje su angažirane u Agrokoru kao savjetnici objavljena prije više mjeseci. “Prema tome, prazno političko lamentiranje, političke deklaracije, prebrojavanje savjetnika po nacionalnoj osnovi neće restrukturirati Agrokor i neće sačuvati radna mjesta. Ovo što se ovdje dešava i ovaj politički cirkus koji se pokušava stvoriti, rezultat je činjenice da su sa propašću Agrokora propali i brojni interesni odnosi koji su se tijekom godina stvarali. I ovo predstavlja nemušti pokušaj da se proces restrukturiranja zaustavi, da se zaustavi pretvaranje Agrokora u normalnu, tržišno funkcionirajuću kompaniju, koja unutar sebe i zajedno sa svojim partnerima funkcionira na fer tržišnim odnosima”, kazala je Dalić. Kazala je i da Ramljak ima njezino povjerenje sve dok vodi proces na način sukladan zakonu.

3. veljače – Predsjednik SDP-a Bernardić kazao je kako se radi o legalnoj pljački, dok je tvrdnje potpredsjednice Vlade Dalić da nije znala za iznose savjetničkih naknada nazvao skandaloznima: “Riječ je o političkom cirkusu i legalnoj operaciji, djeluje kao legalna pljačka. Ono što je Martina Dalić rekla je skandalozno, ponižavajuće za građane, za sve ljude koji rade u Agrokoru.

Predsjednik Mosta Božo Petrov kazao je, pak, da je Dalić “po dužnosti i odnosima” trebala znati sve što se događa u Agrokoru: “Ako ste sposobni – trebali ste znati, a ako ste nesposobni – ne možete biti potpredsjednik Vlade“.

5. veljače – Vladi je, na zahtjev premijera Plenkovića, izvanredni povjerenik Ramljak dostavio dokumentaciju vezanu uz angažiranje savjetnika u Agrokoru, izvijestili su iz Vlade i najavili da će nakon detaljne analize dokumenata odlučiti o daljnjim koracima.

6. veljače – Premijer Plenković izjavio je da nije znao kolike su naknade savjetnicima u procesu restrukturiranja Agrokora, da načelno ne podržava njihovu visinu, a svoj sud o cijelom slučaju dat će kada prouči Ramljakovo izvješće. “Načelno mogu reći da to kao takvo nije dobro. Međutim, ono što je za mene bitno, budući da je taj proces krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji dominirao političkim, gospodarskim i medijskim prostorom zadnjih godinu dana, ostajem čvrsto pri tome da smo napravili jedini mogući ispravan i ključan potez donošenjem zakona”, kazao je Plenković.

7. veljače – Europska komisija u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, dok najveći rizik i dalje predstavlja restrukturiranje Agrokora.

“Prošle je godine oporavak investicija bio ograničen krizom u Agrokoru. Ipak, očekuje se oporavak investicija, s obzirom na rast kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru, premda ishod operativnog i financijskog restrukturiranja Agrokora još uvijek predstavlja rizike”, navela je u zimskim prognozama Komisija.

9. veljače – Udruga manjinskih dioničara Agrokora predstavila je svoj nacrt plana nagodbe u kojem predlaže restrukturiranje samo tvrtki s negativnim kapitalom, odnosno matice-Agrokora d.d. i Konzuma jer se većina duga odnosi na njih – 3,6 milijardi eura na Agrokor i 700 milijuna eura na Konzum.

Prema prijedlogu nagodbe te udruge, neosigurani vjerovnici pretvaraju svoja potraživanja u stopostotnom iznosu, odnosno bez otpisa, u vlasnički udjel i postaju vlasnici vladajućeg društva. Ovisna društva otpisala bi, pak, svoja potraživanja prema Agrokoru d.d. i jedini kreditori ostali bi roll-up kreditori i razlučni vjerovnici. Što se tiče Konzuma, dobavljači bi dug, bez otpisa, pretvorili u vlasnički udio, odnosno postali vlasnici 25 posto Konzuma.

Predstavnici Udruge istaknuli su kako je njihov plan nagodbe “dobar, pošten i zakonit” te da je pravedno da ‘financijaši’ restrukturiraju Agrokor, a dobavljači Konzum.

Zamjenik predsjednika Udruge Miroslav Jeličić-Purko kazao je kako je „lex Agrokor“ bio potreban, ali da su autori neke stvari izdvojili, kao što su roll-up i prijenos imovine, čime je imovina za jako malo novca isporučena strancima. Na upit jesu li dobavljačima predstavili svoj plan nagodbe, Jeličić-Purko je rekao kako je bilo nekih kontakata, no kako je stekao dojam da je stav dobavljača “ako dobiju mali dioničari, što će ostati nama”.

13. veljače – Premijer Plenković kazao je da još nije donio odluku o Ramljakovom izvješću o savjetničkim naknadama: “Izvješće je dosta dugo, detaljno. Čini mi se da tu nema nekakvih pravnih elemenata, budući su to ugovori između privatnih kompanija. Ono što me smeta je etički aspekt”.

15. veljače – Izvanredni povjerenik Agrokora Ramljak kazao je na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo kako je spreman snositi posljedice i preuzeti krivnju ako saborski zastupnici i Vlada procjene da je kompromitirao postupak izvanredne uprave.

O angažmanu Texo menadžmenta kazao je: “Kad sam prihvatio posao izvanrednog povjerenika nisam imao vremena detaljno se upoznavati sa situacijom, jer sam morao u kratkom vremenu osigurati nov.

Pojasnio je da se morao osloniti na ljude koje poznaje, kojima vjeruje i s kojima je blisko surađivao te da je već 12. travnja prošle godine objavio tko je u njegovom savjetničkom timu.

“Iz današnje perspektive mogu razumjeti zašto, gledajući sa strane i s vremenskim odmakom, taj moj potez netko može procijeniti nemoralnim i moguće čak koruptivnim. Žao mi je što je stvorena takva percepcija”, kazao je Ramljak.

Na sjednici saborskog odbora, koja je potrajala gotovo pet sati, potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je, među ostalim, da je ona glavni autor „lex Agrokora“. Kazala je, također, da fond Knighthead nije sudjelovao u njegovoj pripremi te da se nije srela ni razgovarala s njihovim predstavnicima.

“Ako me pitate za političku odgovornost, smatram se odgovornom što svi zaposlenici Agrokora primaju plaću, sve kompanije posluju i što se postupak izvanredne uprave nalazi pred nagodbom”, rekla je Dalić.

16. veljače – Predsjednik SDP-a Bernardić izjavio je da nakon sjednice saborskog Odbora za gospodarstvo ministrici Dalić i povjereniku Ramljaku nitko ne vjeruje, te da Ramljak mora otići. Kazao je i to da da je “Plenković ‘lex Agrokorom’, iza kojeg je rekao da stoji, omogućio besramno bogaćenje Ramljaka i njegovih savjetnika i legalnu pljačku u Agrokoru… a to znači da i Plenković mora otići”.

21. veljače – Iz Agrokora su izvijestili da je izvanredni povjerenik Ramljak podnio neopozivu ostavku. “Zajedno sa suradnicima i zaposlenicima Agrokora stabilizirao sam poslovanje, očuvali smo zaposlenost, spriječili propast dobavljača i stvorili preduvjete da sada vjerovnici mogu i trebaju ispregovarati nagodbu do kraja. Nažalost, neizvjesnost koja je bila stvorena vezano uz moj ostanak na mjestu izvanrednog povjerenika snažno radi protiv ovog procesa. Neopozivu ostavku na mjesto izvanrednog povjerenika dajem kako ne bih osobno postao prepreka postizanju nagodbe”, poručio je Ramljak.

Premijer Plenković kazao je, pak, kako proces izvanredne uprave u Agrokoru i proces nagodbe idu dalje te da Vlada trenutno provodi konzultacije kako bi predložila novu izvanrednu upravu.

Najavio je i mogućnost da se zakon popravi u dijelu koji se tiče sukoba interesa. “Bilo bi dobro i da su odredbe koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa bile u zakonu, to moramo popraviti”, rekao je Plenković, odgovarajući na upit zašto u „lex Agrokoru“ nisu, kao u talijanskom zakonu, i odredbe da izvanredni povjerenik ne može angažirati nekoga s kim je povezan.

22. veljače – Čelnik Mosta Božo Petrov najavio je inicijativu za opoziv potpredsjednice Vlade Martine Dalić. “Ova trgovačka koalicija će se držati za svoje fotelje zubima. Riječ ostavka u njihovom rječniku ne postoji. Slučaj Martine Dalić ima potpuno drukčiju dimenziju. Jasno je otpočetka da su ona i povjerenik Ramljak tandem iz Škegrina inkubatora. Hrvatska javnost mora znati tko od političkih opcija podržava tu ekipu”, poručio je Petrov.

Predsjednik SDP-a Bernardić najavio je, pak, da će idućeg tjedna predstaviti plan za izlazak Agrokora iz krize, a na pitanje hoće li podržati zahtjev za opozivom Vlade zbog slučaja Agrokor, što je najavio Most, rekao je da je SDP-ov stav isti kao i prije tri mjeseca – ova Vlada mora otići.

27. veljače – Vlada je na sjednici za novoga izvanrednog povjerenika u Agrokoru predložila Trgovačkom sudu u Zagrebu Fabrisa Peruška, člana Uprave Tiska, a za njegovu zamjenicu Irenu Weber, savjetnicu izvanredne uprave za imovinski portfelj u Agrokoru. Premijer Plenković istaknuo je kako su o angažmanu Peruška i Weber obavljene i komunikacije s članovima Privremenog vjerovničkog vijeća, koji su njihovu kandidaturu vrlo pozitivno primili.

28. veljače – Novi izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško izjavio je da mu je prioritet postizanje nagodbe, dok je bivši povjerenik Ramljak rekao da odlazi bez gorčine. “Nagodba je broj jedan. Iduća tri dana odradit ćemo sastanke sa sudionicima u procesu i svim grupama vjerovnika”, izjavio je Peruško povodom primopredaje dužnosti.

“Kad sam došao prije 11 mjeseci, 10. travnja sam zatekao šest kuna na računu. Na današnji dan na računu je 1,6 milijardi kuna. Mislim da je ovaj postupak i cijela ova situacija oko Agrokora, stvarno jedna velika transformacija i velika promjena u društvu”, kazao je Ramljak.

28. veljače – DZS objavljuje da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2017. poraslo za 2,0 posto na godišnjoj razini, što je znatno sporije u odnosu na 3,3 posto u prethodnom kvartalu i najsporiji rast od drugog kvartala 2015. godine.

Usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) posljedica je, među ostalim, usporavanja rasta investicija na 1,7 posto godišnje, s 3,4 posto u prethodnom tromjesečju, a to se, među ostalim, pripisuje poremećajima u Agrokoru.

Analitičari kažu da je negativan utjecaj restrukturiranja Agrokora u kratkom roku očekivan, dok bi se dugoročno to moglo pozitivno odraziti na domaće gospodarstvo kroz poticanje konkurentnosti i lakši pristup izvorima financiranja za ostale tržišne igrače.

“Dodatno, Agrokorovo visoko korištenje obveza prema dobavljačima kao kratkoročnog financiranja kočilo je protok likvidnosti u sustavu te pritom štetilo razvoju malih i srednjih poduzetnika”, kaže Tajana Štriga, makroekonomistica iz neovisnih istraživanja Signalitics.

U cijeloj 2017. godini hrvatski BDP porastao je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016.

U ožujku novi povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško održava niz sastanaka s dobavljačima i vjerovnicima, a veliki korak prema nagodbi postiže i sporazumom prema kojemu se Sberbank vraća u pregovore i odustaje od tužbi.

1. ožujka – Agrokor je objavio da su kreditori iz roll-up kredita prihvatili imenovanje Peruška za novog izvanrednog povjerenika i Irenu Weber za njegovu zamjenicu, te izjavili da neće koristiti klauzulu iz ugovora o roll-up kreditu, koja im je davala i mogućnost da potraživanja iz tog ugovora učine dospjelim, ako Vlada ili sud smjene dosadašnjeg povjerenika Ramljaka.

2. ožujka – Visoki trgovački sud odbio je žalbu ruskog Sberbanka na odluku Privremenog vjerovničkog vijeća iz kolovoza lani, kojom je bila omogućena dobavljačima isplata tražbina nastalih prije postupka izvanredne uprave do iznosa od 603,15 milijuna kuna iz roll-up kredita.

Privremeno vjerovničko vijeće u kolovozu je, naime, donijelo dvije odluke o plaćanju starih dugovanja dobavljačima, prema kojoj je gotovo 300 malih dobavljača trebalo dobiti 19,5 milijuna kuna, dok je iznos od 603 milijuna kuna namijenjen za podmirenje starih dugovanja oko 2.400 srednjih i velikih dobavljača.

6. ožujka – Izvanredni povjerenik Agrokora Peruško izvijestio je da se nastavljaju poduzimati svi koraci kako bi se nagodba s vjerovnicima koncerna postigla i prije krajnjeg zakonskog roka, a prvi konkretan korak su dvodnevni zatvoreni pregovori s predstavnicima Privremenog vjerovničkog vijeća u Zadru.

Istoga dana Agrokor objavljuje i izvješće o stanju tvrtke u trenutku primopredaje poslova izvanredne uprave u kojemu se navodi da Agrokor aktivno upravlja svojom likvidnošću, a na dan 28. veljače ove godine ukupna raspoloživa likvidnost u koncernu iznosila je 1,68 milijardi kuna.

Od početka procesa izvanredne uprave, značajno je povećana likvidnost dobavljača kroz plaćanja starog i graničnog duga te plaćanja svih novih faktura u ugovorenim rokovima, ocjenjuje se uz ostalo u izvješću.

Kako se navodi, unutar vremenskog razdoblja trajanja izvanredne uprave predviđa se da će dobavljačima biti isplaćeno preko 490 milijuna eura starog i graničnog duga, što uključuje očekivana daljnja plaćanja graničnog duga u iznosu od 35 milijuna eura, preostala plaćanja starog duga iz alokacija skupine B te ispunjenja trgovinske tranše kredita s prednošću namirenja i refinanciranjem, namijenjene dobavljačima.

Povrh 490 milijuna eura plaćenog graničnog i starog duga, isplatama za tekuće obveze za robe i usluge isporučene nakon početka postupka izvanredne uprave, tijekom postupka izvanredne uprave ukupno je dobavljačima plaćeno daljnjih više od 2,1 milijarde eura, kaže se u izvješću.

8. ožujka – Agrokor je objavio da je na sastanku članova Privremenog vjerovničkog vijeća i nove izvanredne uprave, koji je protekla tri dana održan u Zadru, postignut znatan napredak u usuglašavanju ključnih odredbi plana nagodbe, među ostalim, o načinu tretiranja nepodmirenog graničnog duga.

10. ožujka – Udruga manjinskih dioničara Agrokora pozdravila je “zaokret u smjeru i postupanju novog izvanrednog povjerenika Peruška, koji je od prvog dana očigledno usmjerio napore u postizanje pravične i zakonite nagodbe, a ne vođenje osobnih bitki poput njegovog prethodnika. To je vidljivo i iz činjenice da je u manje od 10 dana gospodin Peruško prepoznao svu nelogičnost i kapricioznost ‘taktičkog’ osporavanja osnovne tražbine Sberbanke i ozbiljno se približio uključivanju iste u postupak nagodbe što će u konačnosti zasigurno doprinijeti kvaliteti cjelokupnog procesa”.

12. ožujka – U redovnom mjesečnom izvješću navodi se da većina operativnih kompanija i poslovnih segmenata nastavlja s pozitivnim trendovima i u skladu s planovima.

U poslovnoj grupi maloprodaja i veleprodaja ostvareni su prihodi od 896 milijuna kuna, a EBITDA je iznosila negativnih 21,1 milijun kuna. U poslovnoj grupi prehrane EBITDA je dosegnula 21 milijun kuna, više od plana, unatoč neznatnom padu prihoda od prodaje, na 426 milijuna kuna. U poslovnoj grupi poljoprivreda u siječnju je došlo do smanjenja prihoda u odnosu na plan, na 137 milijuna kuna, a EBITDA je iznosila 10,2 milijuna kuna.

14. ožujka – Agrokor objavljuje dva dokumenta – Vodič kroz model namirenja (Entity Priority Model, EPM) i Set sažetih informacija – pri čemu se procijenjena vrijednost kompanija sustava Agrokor koja je raspoloživa za vjerovnike kreće u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura.

Najviše se pritom procjenjuje vrijednost Mercatora, koji nije pod izvanrednom upravom, i to između 763 milijuna i 1,47 milijardi eura. Slijedi Jamnica, s procijenjenom vrijednosti između 393 i 577 milijuna eura, potom Ledo, između 224 i 348 milijuna eura, Belje, između 150 i 368 milijuna eura, te Konzum, između 140 i 336 milijuna eura.

Izvanredna uprava objavila je i procjene kapitalne strukture Agrokora nakon restrukturiranja po kompanijama. Preliminarno se procjenjuje da do 530 milijuna eura tražbina nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave ne bi bilo podvrgnuto otpisu te bi bilo ponovno utvrđeno u novoj grupi nakon restrukturiranja.

Zaključno, s krajem ožujka, predviđa se da će dobavljačima biti isplaćeno preko 490 milijuna eura starog i graničnog duga. Od tog iznosa oko 188 milijuna eura se odnosi na plaćeni stari dug, a oko 302 milijuna eura su plaćanja graničnog duga.

15. ožujka – Potpisivanje sporazuma sa Sberbankom može se očekivati sljedeći tjedan, poručio je izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško, nakon sastanka s dobavljačima Agrokora.

20. ožujka – Oporbeni zastupnici u saborsku su proceduru uputili prijedlog za opoziv potpredsjednice Vlade Martine Dalić zbog Agrokora i afere ‘savjetnici’ koji je potpisalo 37 zastupnika iz šest oporbenih klubova.

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ocijenio da je važnost inicijative u tome što je dobar dio javnosti za to da Dalić ode, da je smatraju odgovornom za aferu u Agrokoru što se tiče savjetničkih plaća.

“Ne može me nitko uvjeriti da Dalić nije znala iz koje tvrtke dolazi Ramljak i jasno je da je to njena odgovornost. Odlazak Ramljaka ne može abolirati Dalić. On je otišao, njegova tvrtka je zaradila milijune i ne vidim kakvu je on štetu pretrpio. Netko treba snositi političku odgovornost, a upravo je Dalić izabrala Ramljaka”, istaknuo je Grmoja.

21. ožujka – Agrokor i Sberbank potpisali su sporazum koji omogućuje povratak Sberbanka u pregovore o nagodbi, a koji predviđa da izvanredna uprava priznaje tražbine Sberbanka, dok će ta ruska banka povući svoje tužbe.

“Nama ovaj dogovor sa Sberbankom omogućuje da postignemo nagodbu koja će nam dati široku potporu vjerovnika”, rekao je izvanredni povjerenik Agrokora Peruško, istaknuvši i da dogovor sa Sberbankom omogućava da se dosegne i drugi cilj – “da novi Agrokor, koji će nastati nakon nagodbe, ima dugoročnu poslovnu budućnost”.

Predstavnik Sberbanka Sergej Volk kazao je da su Sberbank i Agrokor dogovorili određene korake u nastojanju da se riješi situacija u Agrokoru. “Te će aktivnosti poslužiti kao osnovica za daljnje konstruktivne razgovore i omogućiti da Agrokor i njegovi vjerovnici, uz aktivno sudjelovanje Sberbanka, dogovore cjelovit plan nagodbe, u zakonom predviđenom roku. Sberbank se vraća za pregovarački stol kako bi se postigao sporazum o restrukturiranju Agrokorova duga”, rekao je Volk.

23. ožujka – Agencija Standard & Poor’s (S&P) podigla je rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, zahvaljujući daljnjem smanjenju javnog duga i poboljšanoj fiskalnoj poziciji zemlje uslijed nastavka gospodarskog oporavka.

Kako ističu iz S&P-a, restrukturiranje Agrokora ponešto je prigušilo domaću potražnju, no rast potrošnje i investicija ostao je snažan. No, zamjećuju da su ulaganja ponešto oslabila jer su neizvjesnosti vezane uz Agrokor utjecale na povjerenje poduzetnika i potrošača.

Restrukturiranje Agrokora se nastavlja, unatoč problemima u veljači kada je izvanredni povjerenik Ramljak dao ostavku. Prema osnovnom scenariju, S&P očekuje uredni proces restrukturiranja.

Negativne rizike po gospodarstvo u S&P-u vide ako dođe do nekontroliranog restrukturiranja tog koncerna koji bi negativno utjecao na njegove dobavljače, uglavnom male i srednje tvrtke te obiteljska gospodarstva. No, kako navode, trenutno vide tek ograničene negativne rizike za gospodarstvo od potresa u Agrokoru.

6. travnja – Trgovački sud u Zagrebu produljio je rok za nagodbu u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom za daljnja tri mjeseca, do 10. srpnja. Prema obrazloženju, zahtjev za produljenje roka za nagodbu izvanredni povjerenik Peruško je podnio sudu “navodeći da su se vjerovnici sporazumjeli o bitnim sastojcima nagodbe, a dodatno vrijeme je potrebno radi usuglašavanja i dovršetka teksta nagodbe”.

7. travnja – Premijer Plenković kazao je da buduća vlasnička struktura Agrokora koja će imati ruske, američke, europske, domaće i razne druge vlasnike u biti karakterizira globalno gospodarstvo.

To je kazao nakon napisa u medijima da je Agrokor procijenjen na 2,6 milijardi eura, a da će u novoj tvrtki, u koju će biti prebačena imovina kompanija, Sberbank imati oko 30 posto kompanije, dok će s drugom ruskom državnom bankom VTB-om držati oko 44 posto dionica nove kompanije. Obvezničari Agrokora imat će od 23 do 25 posto kompanije, pri čemu će Knighthead Capital držati od 10 do 12 posto Agrokora. Domaće banke imat će oko 10 posto udjela, a dobavljači oko osam posto.

Na upit o ulasku ruskih investitora u vlasnički udjel Agrokora, Plenković je odgovorio: “Što se tiče geostrateških elemenata, nikada kao Vlada nismo imali rezerve prema bilo kojem investitoru koji će u Hrvatskoj poslovati sukladno propisima i standardima. Ima li teorija zavjera? Mislim da ne”.

9. travnja – Pojedinačno najveći vlasnički udio u novom Agrokoru imale bi dvije ruske banke, Sberbank i VTB banka, između 30 i 46 posto, kazali su neki od čelnika stranaka vladajuće većine nakon sastanka u Banskim dvorima na kojem im je izvanredna uprava Agrokora predstavila nacrt prijedloga nagodbe.

10. travnja – Osnivač Agrokora Ivica Todorić trebao bi se pojaviti na sudskom ročištu u Londonu u povodu zahtjeva za izručenjem Hrvatskoj.

Komentiraj