Kandidat Mosta za Hrvatski sabor Maro Kristić rekao je u ponedjeljak u Dubrovniku kako je jedan od uvjeta Mosta nezavisnih lista za suradnju s bilo kime za slaganje Vlade nakon rujanskih izbora poštivanje pravomoćnih presuda vezanih za projekt golfa na Srđu kao i vraćanje tog projekta u ”njegove zakonske gabarite sa 310 na 100 hektara površine”.

Odgovarajući na novinarska pitanja na konferenciji za novinare sazvanoj povodom presude splitskog Upravnog suda kojom je u petak ukinuto rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš izgradnje sportsko–rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu, Kristić je ustvrdio kako je njegov uvjet pristupanja Mostu bio upravo sloboda djelovanja vezano za ovaj projekt.
”Božo Petrov je u svom nastupu prije nekoliko dana rekao kako je Most protiv projekta na Srđu, a jedan od uvjeta sudjelovanja liste Srđ je Grad u Mostu je sloboda djelovanja vezano za projekt golfa što ste mogli vidjeti kroz moje saborske istupe. Ova presuda je pobjeda građana, a ja bih je izjednačio s time kao da je nogometni klub GOŠK iz Dubrovnika pobijedio Real Madrid”, rekao je Kristić.
Ustvrdio je kako je presuda Upravnog suda pobjeda deset i pol tisuća ljudi koji su se na referendumu 2013. godine izjasnili protiv projekta protiv interesnih koalicija političara.
”Ovo je pobjeda protiv interesne koalicije HDZ-a, SDP-a i HNS-a koja je imala za cilj progurati ovaj projekt potpuno u suprotnosti s voljom građana i potpuno u suprotnosti s presudama pravne države. Ovo je najveća pobjeda građana od osamostaljenja Republike Hrvatske i ulijeva nadu da se u ovoj državi ipak isplati boriti i da se nakon 20 godina valjanja po blatu stvari mogu mijenjati na bolje”, rekao je Kristić.

Upitan za komentar navoda investitora da su Mostovi zastupnici, te poimence upravo on, znali za sadržaj presude prije nego je ona objavljena, te da je ”Mostov ministar utjecao na Upravni sud”, Kristić je odgovorio kako onaj tko gubi ima pravo na ljutnju.
”Prozvali su mene izravno, a ja sam za ovu presudu znao onog dana kada je slučaj pokrenut pred Upravnim sudom jer svaki normalni građanin ove države bi znao ishod”, rekao je Kristić.
Vijećnik liste Srđ je Grad Ljubo Nikolić rekao je kako je Dubrovnik otvoren za investicije, ali samo one koje su zdrave i u interesu zajednice.
”Investicija na Srđu je primjer kako se investicije koje se nameću rade u sprezi investitora i visoke politike i u poslušničkom odnosu s lokalnim političarima. Ovaj projekt apartmanizacije Srđa je klasična eksploatacija i ukidanje životnog prostora”, rekao je Nikolić te dodao kako je nevjerojatno da bivše SDP-ovo ministarstvo nije zahtijevalo da u sada ‘srušenu’ Studiju utjecaja na okoliš uđu apartmanska naselja zbog čega je na kraju sporni dokument i pao.
”Nevjerojatno je i da je Županija Dubrovačko-neretvanska odbila provesti odluku Visokog upravnog suda u Zagrebu koji je presudio kako je proširenje obuhvata projekta golfa sa 100 na 310 hektara napravljeno nezakonito, a nevjerojatno je i da sam investitor sva ova događanja naziva jednom proceduralnom greškom”, napomenuo je on.

Član liste Srđ je Grad Igor Miošić istaknuo je kako legitimitet borbi protiv projekta golfa na Srđu daje referendum na kojem se deset i pol tisuća građana izjasnilo protiv projekta.
”Legitimitet ovoj desetogodišnjoj borbi u posljednje vrijeme daju i odluke raznih sudova, od presude iz 2014. godine Visokog upravnog suda u Zagrebu do odluke Upravnog suda u Splitu. Ja pozivam tvrtku Razvoj golf da se povuče iz cijelog projekta, a političare u Dubrovniku i Hrvatskoj da prestanu podržavati nezakonit i štetan projekt”, rekao je Miošić te pozvao župana Nikolu Dobroslavića da izmjenom prostornog plana županije projekt golfa vrati u okvire 100 hektara površine.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.