Novi predsjednik HSS-a Krešo Beljak u intervjuu za Hinu najavio je da će stranka uskoro predložiti teritorijalni preustroj države, da će HSS-ova europarlamentarka Marijana Petir ući u Predsjedništvo, a svi gradonačelnici i načelnici u Glavni odbor stranke, te obećao da se HSS više neće baviti političkom trgovinom i neće tražiti da njegovi članovi budu postavljeni na čelo javnih poduzeća.

Preuzeli ste HSS 19. ožujka, kakva je situacija u stranci?

Situacija je što se tiče ljudskih potencijala puno bolja nego što sam očekivao. Stranka je živnula, vidi se zadovoljstvo određenim promjenama, zasada samo s kadrovskim, ali ubuduće će to sigurno biti programske promjene. Želimo postati stranka koja će se doista brinuti za interese hrvatskog stanovništva i ponuditi program za opstanak naših naselja i ostanak stanovništva, prije svega u ruralnim krajevima. Nalazimo se pred prekretnicom, jer se otvaraju granice EU-a i mogućnost boljeg života negdje drugdje, što je meni osobno upitno, ali većini ljudi koji nemaju posla, pogotovo mlađima, to se čini privlačnim. Totalno smo demografski devastirani, ne samo selo nego i grad, pa već imamo probleme pri privlačenju stranih investitora jer nedostaje kvalitetne i stručne radne snage. Također, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s našim katastrom je toliko komplicirano da je to bez zakonskih rezova neizvedivo. Treba to riješiti kako strani investitor ne bi morao po 10 godina čekati rješavanje sudskih procesa.

Je li HSS o tome već nešto dogovorio s premijerom Tihomirom Oreškovićem ili prvim potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom, s kojim ste se nedavno sastali? 

Vrlo brzo, do ljeta, ponudit ćemo zakonske prijedloge koji doista nude reforme, jer ih zasad ne vidim. Kao gradonačelnik Samobora i kao predsjednik stranke koja ima puno gradonačelnika i načelnika znam s kakvim se preprekama suočavaju lokalne sredine koje ubuduće moraju biti motor razvoja društva. Suludo je da se gradovi i općine tuže s Hrvatskom oko vlasništva nad nekadašnjim društvenim vlasništvom, ima tridesetak takvih sudskih sporova. Zar mi nismo dio države? To je jednostavno za riješiti – treba zakonom odrediti da se svo državno zemljište, poljoprivredno ili građevinsko, kao i nekretnine, pod postojećim uvjetima daju na upravljanje općinama i gradovima. Ja sam u Samoboru izgubio tri-četiri velika investitora jer im nisam imao što ponuditi. Investitor koji je htio napraviti starački dom po europskom principu otišao je u Slovačku jer u Samoboru nije mogao dobiti državno zemljište, a da je zemljište bilo u vlasništu ili da je njime upravljao Samobor to bi bila sigurna investicija koja bi donijela stotinjak novih radnih mjesta.

Na što će se još odnositi HSS-ovi zakonski prijedlozi?

Na poticanje malog i srednjeg poduzetništva kako bi im se olakšalo poslovanje. Ako imate obrt s dvoje zaposlenih morate zaposliti još jednog djelatnika samo da vodi knjige. Suludo je da se ljudi moraju baviti papirologijom umjesto svojim poslom, to opterećuje normalno poslovanje pa to država treba ukinuti zakonskim aktima. Treba hrvatske proizvode, poljoprivredne i ostale, učiniti konkurentnim na našem i europskom tržištu. Pretvaramo se u zemlju koja ovisi o trgovini i turizmu, što se i s minimalnim političkim i ekonomskim potresima može jako poremetiti, pa ćemo tada doista biti u velikim problemima.

Namjeravate li predložiti reorganizaciju države, odnosno teritorijalni preustroj, o čemu se puno govorilo u predizborno vrijeme?

Novi prijedlog teritorijalnog ustroja već je pripremljen na najvišoj razini, a na njemu su radili HSS-ovi sveučilišni profesori geografije, doktori znanosti s PMF-a. Ključno je da ne može biti govora o ukidanju općina, nego reorganizaciji cijelog prostora Hrvatske tako da se napravi mreža održivih naselja. Hrvatsko selo može se razvijati kao moderno selo jer ima bolje uvjete za život od grada, i to je jedini način da stanovništvo ostane u našim ruralnim područjima. Hrvatska baštini srednjeuropski upravni sustav koji se razvijao 500 godina, sa stotinjak središta koja su se kroz to vrijeme razvila kao logični centri okupljanja prostora. No, to ne znači da male općine treba ukidati, nego ih treba posložiti na drugi način. Bogate općine si možda mogu priuštiti više stvari, a one koje ovise o državnoj pomoći manje, ali ne možemo ih ukidati. Ukidanje općine, pošte ili škole jer nema učenika je čisto ekonomski pristup koji državu vodi u sigurnu propast. Potreban je razvojni, geografski pristup koji će stvoriti preduvjete da se netko tamo počne ponovno naseljavati. Moramo imati jasne ekonomske pokazatelje tko pridonosi u državni proračun, a tko o njemu ovisi i jasno razgraničiti područja od posebnog državnog interesa. Pa tako funkcionira i EU, neke zemlje daju u zajednički europski proračun, a neke, kao Hrvatska, izvlače ili pokušavaju izvlačiti novac.

Kakvo je stajalište HSS-a o županijama?

I to je pitanje za raspravu, trenutno nemamo konkretan odgovor, imat ćemo ga vrlo brzo. Hrvatska je funkcionirala kroz županije do 1918. godine, ali na nekim drugim osnovama nego danas. Nekad su prometni i ostali komunikacijski putevi bili puno sporiji nego danas.

Ostaje li bivši predsjednik HSS-a Branko Hrg na čelu saborskog Odbora za poljoprivredu i Kluba zastupnika HSS-HDS i je li HSS odustao od zahtjeva HDZ-u za trećim saborskim zastupnikom, što mu pripada po koalicijskom sporazumu?

Nismo razgovarali o bilo kakvim drugim kombinacijama osim Hrgova ostanka na tim funkcijama, a od zahtjeva HDZ-u nismo odustali jer je to potpisao moj prethodnik i prošlo je stranačka tijela. Ali, ja se ne želim baviti trgovinom i nećemo uvjetovati niti ucjenjivati, a provedba potpisanih sporazuma ići će na stranačka tijela. Glavni odbor donio je zaključak da se ide sa zahtjevom za trećeg saborskog zastupnika, a ako se to ne ispoštuje onda će stranačko tijelo reći što i kako dalje. Ali, ne bih se bavio time u ovom trenutku jer HSS se želi okrenuti sam sebi, prije svega želimo ispasti korektni prema ostalim strankama. Želimo se baviti drugačijom politikom, a ne prepucavanjem, vrijeđanjem, ucjenjivanjem i trgovanjem s bilo kojom strankom. Mislimo se baviti uljuđenom centralističkom politikom i pokušati biti drukčiji od svega što su naši građani imali priliku vidjeti zadnjih godina. Vraćamo se Stjepanu Radiću, želimo ponuditi opciju za koju će ljudi iz duše i srca moći glasati “za”.

Hoće li na idućim lokalnim izborima HSS koalirati samo sa strankama Domoljubne koalicije?

Sporazum koji smo potpisali sa strankama Domoljubne koalicije vrijedio je za EU izbore, predsjedničke izbore i parlamentarne izbore. Za sve ostalo odluku će donijeti Glavni odbor, a znajući situaciju u stranci, raspoloženje je takvo da bi se trebala ostaviti apsolutna sloboda gradskim, općinskim i županijskim organizacija da dogovaraju partnere kakvi im odgovaraju. Tako je u HSS-u bilo i do sada na lokalnim izborima.

U prvom obraćanju nakon što ste izabrani za predsjednika HSS-a najavili ste da će europarlamentarka Marijana Petir biti kooptirana u stranačka tijela?

To će biti prijedlog jer još imamo stari Statut, iz vremena prije nego što je Hrvatska postala članica EU-a pa nisu predviđeni europarlamentarci. Zbog toga ćemo izmijeniti Statut, jer logično je da naša europarlamentarka bude članica Predsjedništva stranke, a isto se odnosi na HSS-ove načelnike i gradonačelnike koje ćemo izmjenom Statuta kooptirati u Glavni odbor. Ukupno je 56 HSS-ovih gradonačelnika i načelnika, od kojih je polovica već sada u tijelima stranke. Izmjena Statuta bit će na prvoj konstituirajućoj sjednici stranačkih tijela u petak, 15. travnja.

Tko će iz HSS biti na čelu javnih tvrtki?

Nitko, nećemo se više baviti trgovinom. Ljudi koji su mi dali povjerenje nisu to uvjetovali mjestima u nadzornim odborima ili državnim poduzećima, nego promjenom kursa i politike HSS-a. Ako će netko od naših ljudi biti razmatran po kriteriju sposobnosti, onda može, ali što se tiče političkog uhljebljivanja – ni u kom slučaju, nema šanse, to neću dopustiti. I da meni bilo što ponude ne bih to prihvatio. U ovom trenutku HSS ima jednog saborskog zastupnika (bivšeg predsjednika Branka Hrga) i jednog zamjenskog zastupnika (Davora Vlaovića) i ne bi bilo korektno da radimo dodatne pritiske zbog političke trgovine.

Hoće li još netko iz HSS-a ući u ministarstva?

Jesu li to reforme? U povijesti je bilo političara koji su došavši na vlast u roku dva tjedna nakon izbora uspjeli promijeniti desetke zakona. Sada još “curi” tih famoznih 100 dana, vidjet ćemo. Ako su reforme samo kadrovske promjene, onda to nema nikakvog smisla. Postoje poduzeća koja dobro rade i tamo ne bi trebalo ništa mijenjati. Problem je što imamo ljude u određenim ministarstvima i poduzećima koji su od izbora do izbora u drugoj stranci, koji imaju po nekoliko iskaznica, a imamo i ljudi koji su nezavisni o politici pa dobro rade svoj posao. Kada dođe do promjene vlasti trebaju se promijeniti ministri i upravljački vrh, ali diranje nižih struktura ne može dobro završiti jer četiri godine treba da se uhodaju u neki posao, pa ako ih onda mijenjamo to nikud ne vodi. Problem je što to do sada nitko nije radio, pa smo u začaranom krugu.

Hoće li se sada izaći iz tog začaranog kruga?

Ako se mene pita hoće, ali bojim se da se mene neće pitati, barem još ne. Treba ubrzati reforme da se napokon počne raditi, manje se baviti kadroviranjem, a više konkretnim stvarima. Mi ne dajemo nikakav ultimatum Vladi, ako će ona dobro raditi onda će to građani prepoznati pa neće biti potrebni nikakvi ultimatumi. Ako neće dobro raditi svoj posao, vrlo brzo će imati probleme s kojima se sretala i prošla Vlada. Svaka nova Vlada ima sve manje vremena za uhodavanje i ljudi im to neće dopustiti. Ne dođe li do određenih pomaka imat ćete traktore na ulicama za mjesec, dva, tri, u to sam gotovo uvjeren. To HSS ne može spriječiti i nikakvi ultimatumi tu neće pomoći. Ako premijer i Vlada dobro rade svoj posao sve će biti u redu, a ako ne – hrvatski građani su jako nestrpljivi.

Komentiraj

FOTO:Davor Puklavec/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.