Udruga kreditnih dužnika KREDA zatražila je u utorak sastanak s mandatarom Tihomirom Oreškovićem kako bi mu prenijeli iskustva te udruge te doznali njegov stav vezan uz probleme s kreditima u švicarskom franku, probleme s valutnom klauzulom i nedefiniranom kamatnom stopom.

 “Cijela hrvatska javnost svjedoči kako vas trenutni guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić uvodi u svijet hrvatskih financijskih tokova te smatramo kako je nužno da čujete i naš glas pošto smo dio tih tokova. Ovim putem hrvatski građani žele vam osobno reći kako situacija izgleda iz njihove perspektive jer se dužničko ropstvo lomi na njihovim leđima”, ističe Udruga KREDA u otvorenom pismu mandataru Oreškoviću.
 Kao konkretan primjer navode da se dužnici s kreditima vezanim uz švicarski franak već četiri godine bore sa sustavom “tražeći rješenje za probleme s valutnom klauzulom, s nedefiniranom kamatnom stopom i dužničkim ropstvom”.
 Pritom podsjećaju i na presudu Vrhovnog suda, koji je presudio da su banke jednostranim izmjenama ugovorenih uvjeta nezakonito djelovale prema kreditnim dužnicima u svim valutama – kunama, eurima, francima, ali i kako temeljem te presude građani “mogu samo podizati skupe i dugotrajne privatne tužbe s neizvjesnim ishodom, jer je pravosuđe sporo i nepredvidljivo”. “Time ova povijesna presuda za većinu financijski iscrpljenih dužnika postaje beskorisna, iako predstavlja pravni dokaz nezakonitog bankarskog poslovanja u RH”, smatraju u Udruzi KREDA.
 Po podacima koje iznose, nezakonitim povećanjem kamata, uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka, iz Hrvatske je u inozemstvo izneseno 12 milijardi kuna. “Da je taj novac ostao u Hrvatskoj pad BDP-a bio bi manji za približno tri posto i bilo bi na tisuće zaposlenih više”, smatraju u Udruzi KREDA.
 U otvorenom pismu upozoravaju i da HNB, umjesto da bude regulator financijskog tržišta, svojim nedjelovanjem daje potpunu slobodu samovoljnom ponašanju poslovnih banaka u Hrvatskoj, a Vladu prozivaju da je donijela “niz improviziranih mjera kojima privremeno i parcijalno rješava problem, na kraju u potpunosti ignorirajući presudu Vrhovnog suda”.
 “Kamate na kredite u Hrvatskoj su još uvijek među najvišima u Europskoj uniji, što značajno sužava prostor za zaduživanje gospodarstva i građana, a zbog previsokih kamata svjedoci smo masovnog razduživanja i gospodarstva i građana što kod banaka izaziva pojavu viška likvidnosti od približno 10 milijardi kuna”, navode iz Udruge KREDA.
 “Kakav je vaš stav oko ovih problema, imaju li banke i HNB pravo djelovati na način na koji djeluju ili bi, kao u Kanadi, klijenti odnosno potrošači bili zaštićeni od samovolje jače strane na štetu slabije strane”, pitaju iz Udruge KREDA mandatara Oreškovića.

 

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.