Želimo ostvariti posebne odnose s Izraelom i čvrsto odbacujemo percepciju Hrvatske kao zemlje rastućeg fašizma, rekao je u ponedjeljak u Jeruzalemu ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u predavanju članovima Izraelskog vijeća za vanjske odnose i Svjetskog židovskog kongresa.

Hrvatska je uspješna priča, rekao je hrvatski šef diplomacije u govoru uoči sastanka s premijerom Benjaminom Netanyahuom na čiji je poziv doputovao u posjet Izraelu.

Specifičnost je hrvatske tranzicije iz komunizma u demokraciju zapadnog tipa što se za razliku od istočne Europe odvijala u doba ratne agresije, rekao je ministar upoznavši slušateljstvo s kratkom poviješću hrvatskih eurointegracija. Dodao je da je zbog toga Hrvatska prošla kroz teži proces eurointegracija od ostalih tranzicijskih zemalja.

“Ne možemo jednostavno prihvatiti ideju stranih novina o rastućem ekstremizmu u istočnoj Europi”, rekao je Kovač, ali i naglasio “no moramo biti oprezni i odgovorni”.

Hrvatska i Izrael imaju vrlo dobre odnose osim razdoblja Drugog svjetskog rata, što je bio “rezultat velike igre, ali mi prihvaćamo odgovornost”, rekao je Kovač. “Ne zaboravljamo prošlost, no želimo poboljšati naše odnose i želimo ostvariti posebne odnose s Izraelom”, rekao je ministar.

Najavio je da će s premijerom Netanyahuom razgovarati “o novom početku”, a osobito vidi prostora u projektima u poljoprivredi te upravljanju vodom.

U preambuli hrvatskog ustava jasno se odbacuje fašizam, nacizam, komunizam, istaknuo je. “Doista čvrsto odbacujem percepciju Hrvatske kao zemlje rastućeg fašizma”, rekao je Kovač odgovarajući na pitanje Efraima Zuroffa, ravnatelja jeruzalemskog Centra Simon Wiesenthal.

Činjenice govore drukčije, ustvrdio je Zuroff koji je još u veljači tražio smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića i ponovio je taj zahtjev ocijenivši da je ministar kulture nostalgičan prema ustaškom režimu.

“Zahvaljujem na vašem doprinosu jer vi obavljate monitoring i to je ključno, jer nam time pomažete”, rekao je Kovač i naglasio da se protiv ekstremizma treba boriti dolazio on s lijeve ili desne strane.

“Kao ministar kulture (Hasanbegović) nije nikad rekao bilo što što se ne uklapa u vrijednosti današnje Europske unije ili hrvatske vrijednosti”, rekao je.

Objasnio je razliku između osude zločina fašizma u doba Jugoslavije i osude zločina komunizma što se u to doba nije moglo provoditi.

Istaknuo je da hrvatski ustav ima referencu o antifašizmu, da je u pojedinim segmentima Hrvatska daleko odmakla u toleranciji i podsjetio da je nedavno obilježena stogodišnjica priznavanja islama kao religije u Hrvatskoj iz 1916.

Mariam Steiner Avieser, rođena u Hrvatskoj i autorica knjige Hrvatski pravednici zamolila je ministra kao predstavnika hrvatske vlade za više poštovanja prema Jasenovcu. “Dajte Jasenovcu koji je Auschwitz Hrvatske mnogo više poštovanja prema prošlosti, ne pokušavajte je prikazati boljom nego što je bila”, rekla je.

Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca Hrvatske održali su ove godine komemoracije za žrtve koncentracijskog logora u Jasenovcu odvojeno od službene kako bi upozorili hrvatske vlasti da je u zemlji prisutna relativizacija ustaštva, pokušaj umanjenja razmjera zločina i revizije povijesti.

Izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman u travnju je kao pokušaj selektivnog prikazivanja povijesti ocijenila film Jakova Sedlara “Jasenovac-istina” kojim se po njezinoj ocjeni pokušavaju umanjiti razmjeri ustaških zločina.

Na pitanje o povratu židovske imovine u čemu nema napretka prema riječima jedne političarke, ministar je odgovorio da se zauzima za osnutak zaklade u kojoj bi bili predstavnici dviju strana i zatražio izraelsku stranu da ih upozna s iskustvima povrata iz drugih zemalja.