Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao je u četvrtak u Dubrovniku na prvom godišnjem Forumu EU strategije za Jadransku i Jonsku regiju kako danas više nego ikada postoje potrebe zajedničke suradnje te kako pred državama članicama EU-a i onima koje to još nisu stoje zajednički izazovi.

Države sudionice Strategije ujedno su i države Jadransko-jonske inicijative (JJI): Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija, a kako je ovom prilikom istaknuo Kovač te zemlje i u zemljopisnom i kulturnom smislu tvore staru Europu.

”Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate. Pred državama koje su već u EU i državama koje su na putu u EU stoje zajednički izazovi. Ovdje smo da ponudimo inovativna rješenja za osnaživanje malog i srednjeg poduzetništva”, rekao je Kovač na tiskovnoj konferenciji uoči otvorenja skupa.

Ustvrdio je kako je potreban zajednički europski odgovor na migrantsku krizu.

”Nisu dovoljni odgovori koji su samo nacionalni. Hrvatske je na tom planu dala snažan doprinos. Sudbina je odredila da upravo ova naša Jadransko-jonska regija bude u epicentru krize. Svjesni smo da pred nama nisu pitanja koja se ne mogu riješiti novcem. Potrebna je europska solidarnost. S druge strane naši građani očekuju od nas da im osiguramo rast i zapošljavanje, a svim izazovima moramo pristupiti zajedno”, rekao je Kovač.

Upitan je li se već razgovaralo o konkretnim projektima unutar Strategije poput Pelješkog mosta, Kovač je odgovorio kako je Pelješki most interes svih zemalja Jadransko-jonske inicijative i EU.

”Pelješki most je nacionalni projekt, ali se uklapa u projekt spajanja zemalja koje su članice Jadransko-jonske inicijative”, rekao je Kovač.

 

  • Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu rekla je na konferenciji za novinare kako se u ovaj okvir države Jadransko-jonske regije moraju aktivno uključiti.

 

”Ovaj okvir je jako bitan i države se moraju aktivno uključiti u njega. EU će preuzeti ulogu koordinatora, a u ovoj strategiji vidim jako puno potencijala za poticanje rasta i povezivanje”, rekla je Cretu.

Na novinarski upit je rekla je kako je točno da su ekonomske razlike između zemalja Jadransko-jonske regije velike, no istaknula je kako Strategija daje okvir unutar kojeg treba raditi.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić rekao je kako ovakvom Strategijom Hrvatska dobiva priliku za razvoj svojih potencijala kroz transnacionalne potencijale.

”Postoji puno projekata koji nadilaze okvire jedne države članice. Ovakva Strategija obuhvaća puno veći teritorij i puno više država. Upravo kroz razvoj tih potencijala možemo jačati naše potencijale. Naglasak je stavljen na rast, promet, okoliš i održivi turizam i sadašnje projekte koje imaju transnacionalni učinak”, rekao je Tolušić.

”Nije ukupna baština samo u Dubrovniku ili Splitu, nego i u Grčkoj i Crnoj Gori. Poanta svega ovoga je povezivanja potencijala koji su dobri sami za sebe, ali na ovakav način možemo postići puno veći sinergijski učinak”, rekao je Tolušić.

Strategija EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), potpisana koncem 2014. godine, oblik je suradnje među državama članicama  nečlanicama EU za zajedničke izazove s kojima se ove zemlje suočavaju. Ima za cilj promicanje održivog ekonomskog i socijalnog prosperiteta kroz rast i stvaranje novih poslova.

Deklaracijom izražena zabrinutost zbog migrantske krize

Predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske inicijative u četvrtak su na forumu Strategije EU za Jadransko-Jonske regije (EUSAIR)  u Dubrovniku usvojili deklaraciju kojom se izražava za zabrinutost zbog izbjegličke i migracijske krize u regiji i zaduženo je Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi planove za pomoć u jačanju otpornosti zemalja koje se s tom krizom suočavaju.

Deklaraciju su usvojili predstavnici vlada Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u nazočnosti Europske povjerenica  za regionalnu politiku Corine Cretu.

“Izražavamo svoju duboku zabrinutost o tijeku migracijske krize koja se odvija u regiji, što zahtjeva adekvatne odgovore na svim razinama,” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom se poziva Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi konkretne planove kojima bi se moglo pomoći “jačanju otpornosti zemalja” koje se suočavaju s krizom. “Na taj način nacionalni koordinatori će uredno surađivati s nadležnim upravama u svojim zemljama” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske regije potvrđuju svoju spremnost za poboljšanje međusobne regionalne suradnje, između ostaloga u pravovremenim identifikacijama i promocijama dobro pripremljenih i prikladnih projekata, posebice u područjima međusobnih veza.

Naglašava se važnost i potreba za koordiniranim djelovanjem u Jadranskoj i Jonskoj regiji u uskoj suradnji s Europskom komisijom.

Deklaracija poziva upravljačke strukture EUSAIR-a da tijekom provedbe akcijskog plana uzmu u obzir sve aktivnosti koje poduzimaju zemlje sudionice u pronalaženju projekata od zajedničkog interesa koji poboljšavaju regionalnu suradnju u cjelini i, konkretnije, regionalne međusobne povezanosti, povezivanje mladih ljudi, unaprijeđenje ekonomskog razvoja i jačanje uključenosti institucija civilnog društva.

Deklaracijom se također pohvaljuju napori Hrvatske “u dovođenju Jadransko-Jonske inicijative na višu razinu suradnje”.

Komentiraj


FOTO:HINA/ Nikša MILETIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.