GettyImages

Samo nekoliko mjeseci prije početka Olimpijskih igara Brazil potresa korupcijski skandal velikih razmjera u koji su uključeni bivši predsjednik Lula da Silva i aktualna predsjednica Dilma Rousseff

Samo nekoliko mjeseci uoči početka Olimpijskih igara u Rio de Janeiru, brazilska ekonomija je u velikoj krizi, a državu potresa i korupcijski skandal velikih razmjera u koji su uključeni bivši predsjednik i aktualna predsjednica. Brazilsko gospodarstvo prošle godine zabilježilo je pad od četiri posto, a to je dovelo do velikog rasta nezaposlenosti i sve većih razlika između najbogatijih i najsiromašnijih stanovnika najveće južnoameričke države. Uz lošu gospodarsku situaciju, brazilsko društvo potresaju i česti korupcijski skandali koji su vrhunac doživjeli prije desetak dana, kada je pritvoren bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva.

Lula da Silva uhićen je radi ispitivanja u okviru savezne istrage korupcije i pranja novca kojima su financirane predizborne kampanje i troškovi vladajuće Radničke stranke, a u koji je uključena i velika naftna državna tvrtka Petrobras. Policija tvrdi da posjeduje dokaze da je ova podmitila Lulu isplatama i luksuznim nekretninama. Da stvar po vladajuću Radničku stranku bude još gora, nagađa se da je uhićenje Lule prvi veći korak prema njegovoj nasljednici i aktualnoj predsjednici Dilmi Rousseff, a ubrzo nakon uhićenja brazilska je oporba pozvala građane na masovne demonstracije te je zatražila opoziv predsjednice.

NA PROSVJEDE JE POZVAO i još uvijek vrlo popularni Da Silva koji je i šest godina nakon odlaska s dužnosti predsjednika još uvijek jedan od najpopularnijih političara u Brazilu. Nakon puštanja iz pritvora popularni Lula je izjavio da se osjeća kao žrtva brazilske bogate elite koja mu još uvijek ne može oprostiti što se u svom mandatu borio za prava siromašnih sunarodnjaka. Pozvao je svoje pristaše da i oni izađu na ulice te da se odupru bogatoj manjini da ponovno preuzme nadzor nad brazilskim društvom. Ali pitanje je hoće li ovaj karizmatični političar dobiti još jednu bitku koja bi vrlo lako mogla biti i posljednja u njegovoj karijeri. Da Silva je već nekoliko mjeseci u nezgodnom položaju jer se u brazilskim medijima piše o njegovim sumnjivim poslovima i mogućim kriminalnim aktivnostima, pomoću kojih je sebi i svojim najbližim suradnicima omogućio enormnu zaradu. Situacija se za Lulu dodatno pogoršala nekoliko posljednjih tjedana jer su se bivši vođa većine u brazilskom Senatu i nekoliko visoko pozicioniranih osoba iz tvrtke Petrobras nagodili s tužiteljstvom. Detalji nagodbe ubrzo su izašli u brazilskim medijima, a po tim napisima pokajnici su teško optužili bivšeg predsjednika Da Silvu i aktualnu predsjednicu države.

Cijela situacija podigla je političke tenzije u Brazilu i postoji bojazan da bi uskoro moglo doći do sukoba između pristaša vladajuće Radničke stranke i oporbe, iako su posljednje ankete pokazale da većina građana podupire istragu uloge naftne kompanije Petrobras i mogućeg podmićivanja političara. Situaciju ne olakšava ni to da se država nalazi u najdužoj recesiji u posljednjih 80 godina, usred koje se pojavio i virus zika koji najviše pogađa najsiromašnije stanovnike ove države s 203 milijuna stanovnika.

MEĐUTIM, VELIKA ISTRAGA državne naftne kompanije ipak predstavlja veliku promjenu za brazilsko društvo koje je do sada bez prevelike kritike gledalo na političku korupciju. Situacija se promijenila i prvi put od kada je Brazil postao samostalna država 1822. pokrenuta je masovna antikorupcijska akcija, u kojoj je do sada na državnim sudovima osuđeno više od 80 političara, direktora raznih tvrtki i njihovih pomoćnika. Svi oni osuđeni su na dugogodišnje zatvorske kazne i to zbog malverzacija državnim financijama, pranja novca i različitih oblike zavjera. Najgore je u cijeloj priči prošao Petrobras koji je ostao bez 3 milijarde dolara, a za više od pola je pala i vrijednost dionica tvrtke koja je prije naftne krize bila procijenjena na 330 milijardi dolara. Ali nisu samo čelnici Petrobrasa završili u zatvoru, nego su se tamo našli i direktori najvećih građevinskih tvrtki poput Odebrechta, OAS-a, UTC-a i Andrade Gutierreza, za koje se donedavno smatralo da su nedodirljivi pred brazilskim pravosudnim sustavom. Glavna priča je ipak Petrobras i sumnjivi likovi koji su preko noći došli na čelne pozicije u toj kompaniji, i to prije svega zbog bliskih političkih veza s vodstvom Radničke partije, a to znači i s Da Silvom i Dilmom Rousseff. Istraga je zahvatila i 38 članova brazilskog Kongresa, među kojima je i predsjednik Senata. Da Silvu se sumnjiči da je koristio službenu državnu rezidenciju u planinama nedaleko São Paula nakon što je napustio predsjedničku funkciju te da je osigurao da uređenje te kuće dobiju dvije građevinske tvrtke koje su trenutno pod istragom državnih istražitelja.

U odvojenoj istrazi bivši predsjednik i njegova supruga moraju odgovarati na pitanja o vlasništvu triju luksuznih apartmana u novoizgrađenom odmaralištu kraj São Paula. Luksuzno odmaralište također su gradile tvrtke koje se trenutno nalaze pod istragom, a sumnja se da su apartmani Luli dani kao zahvala za unosne poslove koje im je osigurao dok je bio predsjednik države. Bračni par Da Silva tvrdi da sporni apartmani nisu njihovo vlasništvo, ali uhićenje glavnog političkog savjetnika Da Silve iz vremena dok je bio brazilski predsjednik samo je potvrdilo nagađanja da su istražitelji sakupili dovoljno dokaza protiv bivšeg šefa države. Uhićeni savjetnik Jose Dirceu nije samo savjetovao Da Silvu, nego je vodio i kampanju aktualne predsjednice Dilme Rousseff. Dirceu je uhićen i optužen da je povezan s milijunima dolara neprijavljenog novca koji je zaradio radeći za vlade zemalja koje su surađivale s Radničkom partijom i brazilskim građevinskim tvrtkama koje se također nalaze pod istragom. Upravo to uhićenje dovelo je u vrlo težak položaj i brazilsku predsjednicu jer se prvi put u zatvoru našao čovjek koji je direktno povezan s Dilmom Rousseff. Uhićenje njenog mentora Da Silve samo je dodatno zakompliciralo njenu situaciju i oporbi dalo nove argumente za traženje njene ostavke. Tijekom prve dvije godine drugog mandata Dilme Rousseff njezin je položaj bio vrlo čvrst, ali nove optužbe za korupciju pokrenule su val prosvjeda u Brazilu. To su najveći prosvjedi građana nakon masovnih demonstracija koje su vrhunac doživjele uoči Svjetskog nogometnog prvenstva koje se 2014. održalo u Brazilu. Nove demonstracije događaju se samo nekoliko mjeseci uoči još jednog velikog sportskog događaja – Olimpijskih igara u Rio de Janeiru. Iako bijes prosvjednika 2014. nije bio upućen direktno prema njoj, predsjednica je bila ta koja je na kraju najviše osjetila bijes nezadovoljnih građana.

  • DILMA ROUSSEFF POKUŠAVALA SE profilirati kao legitimna nasljednica Da Silve. Da bi u tome uspjela, pokrenula je masovne i skupe socijalne programe koji su doveli do gospodarske krize

MEĐUTIM, BRAZILSKA PREDSJEDNICA ne da se pokolebati, pozive da podnese ostavku ismijava i u javnosti nastupa onako kako je to uvijek činila – napadački i borbeno. Poslije otvaranja SP-a, kada je Brazil pobijedio Hrvatsku, a navijači na stadionu skandirali protiv predsjednice, ona je izjavila kako je “u životu pretrpjela i ozbiljnije napade.” Time je diskretno podsjetila na mučenje koje je prošla tijekom vojne diktature od 1964. do 1985. Dilma Rousseff, kći bugarskog imigranta, studirala je ekonomiju na sveučilištu u Belo Horizonteu i krajem šezdesetih se priključila gerilskoj grupi u čijem nazivu je stajalo da je “revolucionarna” i – “naoružana”. Tada je bilo nezamislivo da će upravo ona, ljevičarka i revolucionarka, četiri desetljeća kasnije vladati Brazilom.

Sve se promijenilo kada je sindikalac Luiz Injacio da Silva, osnivač Radničke stranke, dobio predsjedničke izbore 2002. Popularni Lula postavio je svoju političku kći Dilmu Rousseff za ministricu ekonomije i energetike, a tri godine kasnije i za šeficu svog kabineta. A kada se 2010. legendarni predsjednik po ustavu više nije mogao kandidirati za novi, treći mandat, pomogao je svojoj nasljednici i svojoj stranci u izbornoj kampanji. Spol Dilme Rousseff nikada nije bio velika tema, iako je ona prva žena na čelu zemlje u povijesti. Jedino je brazilska varijanta portugalskog jezika postala bogatija za još jednu riječ – presidenta – iako se uobičajena riječ presidente zapravo može koristiti za oba spola.

Predsjednica se pokušavala profilirati kao legitimna nasljednica prethodnika Da Silve. To je podrazumijevalo masovne socijalne programe na unutarnjem i vanjskom planu koji su stajali mnogo novca i u konačnici su doveli i do gospodarske krize. Sve to je Dilma Rousseff morala postići s manjkom karizme u odnosu na svog političkog mentora Da Silvu. “Naslijeđe Lulina bombastična stila vladanja teško je poput olova”, zapisao je bivši predsjednik Fernando Henrique Cardoso u jednoj kolumni najčitanijih brazilskih novina “O Globo”. Dilmu Rousseff pratio je imidž dogmatične tehnokratkinje koji je uspijevala prikriti svojom ratničkom retorikom. Protiv volje vlastite vladajuće koalicije otpustila je nekoliko ministara optuženih za korupciju, a tim je potezom sebi kupila drugi mandat na mjestu predsjednice. Njezine pristaše, uglavnom siromašni građani iz gradskih predgrađa i manjih mjesta, toliko su joj vjerni da je usprkos brojnim korupcijskim skandalima krajem 2014. na izborima pobijedila u prvom krugu s 51,65 posto glasova. Za razliku od siromašnih Brazilaca, oni bogatiji jako su razočarani brazilskom predsjednicom. Socijalne programe financira upravo srednja klasa, ali ulice Brazila su i dalje, zbog kriminala, vrlo nesigurne, a loša gospodarska situacija pripisuje se intervencionizmu Radničke stranke i same predsjednice.

IAKO SU KORUPCIJSKE AFERE obilježile posljednje godine vladavine brazilske predsjednice, sve su glasniji zahtjevi da se nakon njezina drugog mandata, na vlast vrati baš Da Silva. Međutim, njegovo pritvaranje i ozbiljne optužbe za korupciju tu su mogućnost učinile malo vjerojatnom, iako ga siromašni dio Brazila još uvijek vidi kao heroja i borca za njihova prava. Na kraju je izvjesna samo jedna stvar, a to je da će podijele u brazilskom društvu biti još veće i vladajući će ih sve pokušati sakriti kako bi se zemlja još jednom svijetu prikazala u što boljem svjetlu za vrijeme Olimpijskih igara. Nakon toga je pred sedmim najvećim svjetskim gospodarstvom vrlo neizvjesna i nestabilna budućnost.

Komentiraj

FOTO:Guliver/Getty Images
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.