Pod naslovom “Arhivi u Hrvatskoj – (retro)perspektiva” u utorak navečer u Zadru je otvoren 5. kongres hrvatskih arhivista, a tom je prigodom državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak istaknuo potrebu za liberalizacijom u pristupu arhivima te najavio da Ministarstvo kulture kreće u izmjene Zakona o arhivskoj građi, kojima će se rješavati način čuvanja i digitaliziranja arhivske građe.

“Stvorene su pretpostavke da se dio analognoga gradiva može digitalizirati. Dakle, imat ćemo ga u oba oblika, a gradivo koje se u startu stvara kao digitalno, rješavat će se kroz pravilnik u kojemu će se jasno definirati načini stvaranja i pretvorbe gradiva zbog neprestanog mijenjanja tehnologije i formata. No, morat će se jasno odrediti što će se od tog digitalnog gradiva morati pohraniti u papirnatom obliku”, rekao je državni tajnik Poljičak koji je na kongres došao umjesto najavljene ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Na kongresu, koji traje do 27. listopada, sudjelovat će više od 200 hrvatskih arhivista i njihovih gostiju iz strukovnih udruženja iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.

Gverić: Arhivska djelatnost je poslužitelj istine

U ime Državnog arhiva u Zadru, pozdravio ih je ravnatelj Ante Gverić, koji je podsjetio na dugu tradiciju arhiva u Zadru koja neprekidno traje od 1624.

“Aktivno prikupljanje povijesne građe u Zadru traje zapravo 800 godina. To je golema kulturna baština, a nama je zadaća biti joj odgovorni čuvari. Na kongresu sudjeluje većina arhivista u Hrvatskoj, ali je naša djelatnost relativno nepoznata. Osim kad mediji potaknuti politikom ne pokažu zanimanje za nas. Politika i medijski interes za nas su nevažni, ponekad i opterećujući za provođenje zadaća koje nam je društvo povjerilo. Arhivska djelatnost je poslužitelj istine jer je glavni izvor proučavanju povijesti”, poručio je ravnatelj zadarskoga arhiva Ante Gverić.

Govoreći o hrvatskim arhivima, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Dinko Čutura rekao je kako hrvatski arhivi imaju 65.000 stalnih korisnika, a u svim arhivima čuva se 115.000 dužnih metara arhivskoga gradiva, 750.000 fotografija i 25 milijuna metara filmske vrpce.

Čutura: Samo 35 posto arhivske građe čuva se u adekvatnim uvjetima

“Nažalost, samo 35 posto ukupne arhivske građe u Hrvatskoj čuva se u adekvatnim uvjetima, a 57 posto građe nije dovoljno obrađeno. Nadamo se da ćemo u Kerestincu osigurati 10.000 četvornih metara novog, revitaliziranog prostora, čime bi se to pitanje riješilo za dulje vrijeme”, dodao je Čutura.

Prvo predavanje na 5. kongresu hrvatskih arhivista “Odgovornosti i sposobnosti arhiva u digitalno doba” održao je saborski zastupnik i nekadašnji ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman.

Komentiraj

FOTO:foto HINA/ ua
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.