“Terorizam ima puno imena ali samo jedan cilj – osnovati kalifat i uništiti svijet kakav poznajemo”, rekla je na otvaranju konferencije njemačka ministrica von der Leyen. “Islamska država naš je zajednički neprijatelj” protiv kojeg moramo ići zajedno, kazala je u svom govoru.

Njezin je francuski kolega rekao da i njegova zemlja, dvaput napadnuta, vodi borbu protiv neprijatelja kojeg nije izabrala već je on nju uzeo za cilj. “Rat nam je nametnut od strane neprijatelja Francuske, neprijatelja Europe, neprijatelja slobode”, kazao je le Drian, naglasivši da Islamska država ima politički program koji se zove “rat bez kraja u kojem je sve dopušteno”. Pozvao je na globalnu i zajedničku borbu proti IS-a, dodajući da se kolektivni napori koalicije za borbu protiv džihadista te skupine moraju nastaviti.

Europi je potrebno više suradnje i solidarnosti i zajedničkog odgovora i za rješavanje izbjegličke krize, složili su se govornici.

“U Europi svjedočimo izbjegličkoj krizi, drugačijoj od svih dosadašnjih po broju, dinamici, po broju zemalja iz kojih migranti dolaze, razlitičim rutama i iz različitih razloga… Moramo Europu učiniti otpornom na krize poput ove”, rekla je njemačka ministrica.

Sada treba pomoći ljudima koji su došli u Europu, rekla je von der Leyen, naglasivši da je ponosna na svoju zemlju i susjede glede prihvata izbjeglica. Treba se također potruditi da se smanji njihov broj i zaštititi vanjske granice. Migrantima treba pružiti obrazovanje kako bi se jednog dana kada dođe mir -a doći će, vjeruje njemačka ministrica – mogli vratiti i sudjelovati  u obnovi svoje zemlje.

Von der Leyen je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je NATO jučer donio odluku o uključivanju u borbu protiv krijumčara ljudima u Egejskom moru, a pozdravila je, kao i njezin francuski kolega, dogovor o primirju i dostavi humanitarne pomoći u Siriji koji je postignut u noći na petak. Naglasili su kako je potrebno biti oprezan i pričekati da se riječi pretvore u djela.

Na 52. konferenciji o sigurnosti u bavarskoj prijestolnici sudjeluje tridesetak predsjednika država i vlada te više od 70 ministara vanjskih poslova i obrane. Među njima su i hrvatska predsjednica Kolinda Gabar Kitarović te ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, koji će uz sudjelovanje na konferenciji imati i bilateralne susrete te sudjelovati na više panela i foruma.

Kako se doznaje, trebali bi se, među ostalim, zajedno u petak sastati s predsjednikom Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, a predsjednica bi u naredna dva dana trebala održati zajednički sastanak s predsjednicima nekoliko država inicijative Jadran-Baltik-Crno more, s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom te finskim predsjednikom.

U uvodnom govoru predsjedatelj skupa veleposlanik Wolfgang Ischlinger rekao je da neke zemlje na najveću izbjegličku krizu u Europi nakon Drugog svjetskog rata pokušavaju odgovoriti nacionalnim ili nacionalističkim politikama. “Gradnja ograda neće donijeti rezultate, to će situaciju učiniti gorom, a ne boljom”.

Na konferenciji je, po prvi puta, sudjelovao i jordanski kralj Abdullah II. On je pozvao Europu da pomogne većinski muslimanskim zemljama na Balkanu, nabrojavši pojedinačno BiH, Albaniju i Kosovo koje su, po njemu, prva linija obrane sigurnosti i stabilnosti Europe.

Sigurnosna konferencija prvi put je održana 1963. i do danas je izrasla u jedan od najutjecajnijih foruma za raspravu o međunarodnoj sigurnosti.