Europska komisija je u srijedu predložila promjene Zakonika o schengenskim granicama koje bi omogućile uvođenje kontrola unutar toga prostora na razdoblje do tri godine u slučaju iznimnih okolnosti, poput terorističkih prijetnji.

“Propisi iz Zakonika o schengenskim granicama o ponovnom uvođenju graničnih kontrola na unutarnjim granicama osmišljeni su u drukčije vrijeme, u vrijeme drukčijih izazova. Zbog iznimnih okolnosti s kojima smo sada suočeni, kao što je povećana prijetnja od terorizma, sada predlažemo Zakonik o schengenskim granicama koji bolje odgovara na potrebe ovog doba. Države članice trebale bi u iznimnim situacijama, kad su suočene s ozbiljnom prijetnjom javnoj politici ili unutarnjoj sigurnosti, imati mogućnost djelovati. Istodobno, trebale bi djelovati samo u okviru strogih uvjeta. Na taj ćemo način osigurati slobodno kretanje i promicati sigurnost na schengenskom prostoru”, izjavio je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Prema sadašnjim pravilima, uvođenje kontrola na unutarnjim schengenskim granicama u slučaju ozbiljne opasnosti javnom redu i sigurnosti u nekoj zemlji članici ne može biti dulje od šest mjeseci, a iznimno u slučajevima kaosa na vanjskim granicama, što se događalo za vrijeme najvećeg priljeva migranata, kontrole se mogu uvesti na razdoblje do dvije godine.

Trenutačno šest zemalja schengenskog prostora – Austrija, Danska, Francuska, Norveška, Njemačka i Švedska –  koristi zakonsku mogućnost kontrola na unutarnjim granicama, a taj rok istječe sredinom studenoga. Francuska je jedina među njima koja je uvođenje kontrola obrazložila terorističkom prijetnjom. Ostalih pet zemalja kao razloge za uvođenje kontrola navelo je kaos na vanjskim granicama u Grčkoj i balkanskoj izbjegličkoj ruti 2015. godine.
Komisija ocjenuje da argument masovnog priljeva izbjeglica više ne stoji i ne može služiti kao opravdanje za unutarnje kontrole s obzirom na to da je drastično smanjen broj dolazaka u Grčku te je upozorila da neće dopustiti produljenje unutarnjih kontrola na temelju toga argumenta.

Žele li te zemlje nastaviti s kontroloma, to će morati obrazložiti “ozbiljnim prijetnjama” po sigurnost.

Komisija predlaže produljenje mjere, propisane u člancima 25. i 27. Zakonika o schengenskim granicama, s trenutačnih šest mjeseci na najviše godinu dana. Komisija istovremeno želi uvesti dodatne proceduralne zaštite, uključujući obvezu država članica da procijene bi li alternativnim mjerama mogle učinkovitije rješavati identificiranu prijetnju te da dostave detaljnu procjenu rizika.

Na temelju današnjih prijedloga države članice moći će iznimno produljiti kontrole bude li ista prijetnja prisutna i nakon godinu dana i ako se na tom području poduzmu i razmjerne iznimne nacionalne mjere, kao što je proglašavanje izvanrednog stanja. Za takvo bi produljenje bila potrebna preporuka Vijeća, u kojoj bi se u obzir uzelo mišljenje Komisije, a produljenje bi bilo strogo ograničeno na šestomjesečna razdoblja, uz mogućnost produljenja najviše tri puta u dvije godine, što u konačnici znači najviše tri godine.

Komisija u svom dokumentu poziva Vijeće da donese odluku kojom će Bugarska i Rumunjska postati punopravne članice schengenskoga prostora, kao i Hrvatska kad za to ispuni sve uvjete, u skladu  s pozivom predsjednika Junckera u govoru o stanju Unije.

Schengenski prostor obuhvaća 26 država, od kojih su 22 članice EU-a te četiri nečlanice Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn.

Izvan Schengena od članica su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Irska i Velika Britanija.

Bugarska i Rumunjska su po ocjeni Komisije već nekoliko godina tehnički spremne, ali nedostaje politička odluka Vijeća da ih se primi, Hrvatska još treba ispuniti neke tehničke uvjete, a Cipar je izvan jer vlada nema kontrolu nad sjevernim dijelom otoka na kojem su ciparski Turci proglasili samostalnu državu. Velika Britanija nikada nije ni željela biti dio toga prostora, a Irska je ostala izvan jer nije željela granične kontrole sa Sjevernom Irskom.

“Schengenski prostor jedno je od najvećih postignuća europske integracije. U potpunosti smo predani njegovoj zaštiti te njegovom očuvanju i jačanju. Bit je schengenskog prostora nepostojanje graničnih kontrola na unutarnjim granicama. Ali na zajedničkom prostoru bez graničnih kontrola često se javljaju i sigurnosna pitanja. Zato moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo očuvali ravnotežu između slobodnog kretanja i mobilnosti s jedne strane, a sigurnosti s druge”, rekao je povjerenik za unutarnje poslove i migracijeDimitris Avramopoulos.

Komentiraj


FOTO:Epa
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.