Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u utorak počela radni posjet Makedoniji izjavila je da je prema informacijama kojima raspolaže stanje na makedonsko-grčkoj granici zabrinjavajuće i poručila da Skoplje zaslužuje “puno snažniju potporu” Europske unije.

Hrvatska predsjednica stigla je u Skoplje na trilateralni sastanak sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom i domaćinom Gjeorgom Ivanovim.

“Razgovarali smo vrlo podrobno i o migrantskoj krizi (…) moram reći da stanje jest prilično zabrinjavajuće od onoga što čujemo kako je na terenu. Mislim da Makedonija zaslužuje puno snažniju potporu i pomoć od strane nas članica Europske unije, posebno u onom segmentu razgovora s Grčkom”, izjavila je predsjednica novinarima.

Smatra da s Atenom treba razgovarati o tome što učiniti da dolasci na makedonsku granicu i pritisak na granicu ne budu stihijski kako je to sada vidimo.

Istaknula je da su uvjeti u grčkim kampovima, poput onoga u Idomeniju, katastrofalni za migrante, ali su “vrlo loši i sigurnosni uvjeti” i u kapovima uz makedonsku granicu.

“Tamo postoji snažan pritisak za probijanje i granice ponovno oživljavanje tzv. zapadnobalkanske rute”, upozorila je hrvatska predsjednica.

“Svakako treba uvesti red kako zbog samih migranata tako i zbog snaga sigurnosti koje čuvaju granicu”, rekla je i opet istaknula važnost uloge Bruxellesa.

“Naravno, u svemu tome je ključno kako će se ponašati Europska unija, koja će biti politika, jer je za gotovo sve migrante destinacija Njemačka, schengenski prostor, a potom skandinavske zemlje i Nizozemska”, kazala je šefica hrvatske države i podsjetila da niti Hrvatska niti Makedonija nisu države destinacije.

“Mi smo potencijalno tranzitne države i zato je odgovornost na Europskoj uniji da pošalje vrlo jasne poruke samim migrantima što mogu očekivati”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Dodala je da stanje na terenu govori da su većina migranata, njih oko 85-90 posto muškarci, prosječne dobi od 27 godina, tj. dobi koja potencijalno predstavlja opasnost i kada je riječ o neredima.

“Ali u svemu tome je bitno ne gledati na migrante kao teroriste. Oni to nisu, ali treba jako voditi računa da se s migrantskim valovima ne bi infiltrirali i potencijalni teroristi i da zapravo ne radimo ovo što smo radili do sada. Mi zapravo podržavamo trgovinu ljudima”, ocijenila je predsjednica.

Na kritike Atene da je makedonska strana pregrubo reagirala na incidente s migrantima, Grabar-Kitarović je kazala da se prema onome što ona vidi, “ponašaju doista odgovorno”.

“Ne koriste se gumeni meci, korišten jest suzavac i vodeni topovi, ali svakako se vodi računa da nitko ne bude povrijeđen”, dodala je.

Kazala je da makedonska strana tvrdi da ima snimke iz bespilotnih letjelica i sigurnosnih kamera o tome kako su se ponašali oni, migranti, grčki policajci te da istina može doći na vidjelo vrlo brzo.

U više navrata je istaknula da Grčka mora preuzeti svoj dio odgovornosti i jednostavno uvesti reda u kampovima sa svoje strane granice.

“Nije to samo u interesu grčkog turizma već općenito sigurnosti i stabilnosti u Europi, a u konačnici i samih migranata koji zaslužuju da ih se tretira s dignitetom i koji zaslužuju znati što mogu očekivati”, zaključila je predsjednica.

Novinarima je potvrdila da se na trilateralnom sastanku razgovaralo i o stanju u Makedoniji i predstojećim izborima te kazala da ona i predsjednik Pahor žele “potaknuti taj integracijski proces Makedonije u euroatlanstke integracije”.

Makednija treba 5. lipnja održati prijevremene parlamentarne izbore raspisane kako bi se razriješila duga politička blokada.

“Naravno uz ispunjavanje kriterija, političku stabilnost države i sve ono što treba učiniti kako bi se država stabilizirala i kao bi napredovala na putu u članstvo Europske unije i NATO-a”, zaključila je Grabar-Kitarović.

U srijedu, drugog dana radnog posjeta, predsjednica Grabar-Kitarović, predsjednik Pahor i predsjednik Gjeorge Ivanov obići će privremeni tranzitni centar za migrante “Vinojug” u Gevgeliji gdje će se susresti s policijskim službenicima Hrvatske i Slovenije koji makedonskim snagama sigurnosti pomažu u kontroli granice.

Na makedonsko-grčkoj granici zaredale su napetosti. Više od 11.000 migranata i izbjeglica već mjesec i pol dana boravi u grčkom kampu u Idomeniju u bijednim uvjetima i gotovo svakodnevno prosvjeduju tražeći otvaranje granice, blokirane od početka ožujka nakon zatvaranja takozvane balkanske rute. U Grčkoj trenutno sveukupno boravi oko 53.000 migranata.

Ostaje za vidjeti kako će se Makedonija, zemlja u kojoj “vječno sunce sja”, ali koja je u ozbiljnoj političkoj krizi već dulje vrijeme, dalje snalaziti kao zadnja linija obrane za Europsku uniju od migranata koji ne posustaju u svojim naporima da se dokopaju bogate zapadne Europe.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.