Zakopani ostaci velikog pretpovijesnog spomenika otkriveni su u blizini poznatog britanskog megalitskog spomenika Stonehengea zahvaljujući geofizičkim istraživanjima, objavili su u ponedjeljak znanstvenici.

Koristeći se naprednim tehnologijama poput georadarskog mjerenja, arheolozi su otkrili oko 90 kamena zakopanih ispod oko metar zemlje na lokaciji Durrington Walls, koja se nalazi manje od tri kilometra od Stonehengea, na jugozapadu Engleske.

Na toj lokaciji arheolozi su već prije otkrili kružnu pretpovijesnu strukturu promjera 500 metara i opsega 1,5 kilometra.

“Ispod tog golemog spomenika nalazi se još jedan”, rekao je Vincent Gaffney, jedan od dvojice voditelja projekta, koji zajedno provode Sveučilište Birmighama i Institut Ludwing Boltzmann iz Beča.

 

  • Novi spomenik, čiji najveći kameni dosežu visinu od 4,5 metara, sagrađen je u obliku slova C. Star je otprilike 4500 godina, što znači da je “iz istog razdoblja ili prethodi” Stonehengeu, objavio je Stonehenge Hidden Landscapes Project.

 

Spomenik bi se mogao sastojati od 200 kamena, rekao je arheolog Wolfgang Neubauer.

“Kameni koji nedostaju možda su iskorišteni za gradnju Stonehengea”, rekao je, dok su oni ostavljeni na mjestu vjerojatno polomljeni u pokušaju premještanja.

Otkriće mijenja način na koji se tumači povijest te lokacije, istaknuo je.

Iskapanja koja se zadnjih godina provode na lokaciji Durrington Walls pokazala su postojanje sela u kojem su možda živjeli graditelji Stonehengea.

“Ne samo da su ondje živjeli, nego i kamenje kojim su se možda koristili potječe s tog mjesta”, rekao je Neubauer.

Stonehenge je podignut između 3000. i 2300. prije Krista, a način na koji su megaliti premještani i dalje je nedokučiva tajna.

Komentiraj

FOTO:EPA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.