Hrvatska je prošle godine ostvarila povijesno najveći višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 2,3 milijarde eura, a zabilježila je i do sada rekordne prihode od turizma od gotovo osam milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po podacima središnje banke, samo u zadnjem tromjesečju prošle godine manjak na tekućem računu platne bilance je iznosio 389,9 milijuna eura, što je 34,1 posto manji deficit nego u četvrtom kvartalu 2014. godine.

Iako je manjak na računu roba u četvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje godine prije porastao za 12,5 posto, na 1,5 milijardi eura, pozitivna kretanja na računima sekundarnog dohotka (višak od 467,7 milijuna eura, ili 98,4 posto više) i usluga (suficit od 629,3 milijuna eura ili 3,2 posto više) te značajno smanjenje deficita na računu primarnog dohotka (smanjenje za 83,8 posto, na 21,9 milijuna eura) utjecala su na smanjenje manjka tekućeg računa u zadnjem tromjesečju.

“Posljedično na razini cijele godine ostvaren je povijesno najviši višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 2,3 milijarde eura odnosno 5,2 posto BDP-a”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke središnje banke.

 

  • Pritom je, kako navode, najveći doprinos poboljšanju došao s računa primarnog dohotka “uslijed evidentiranih gubitaka banaka u stanom vlasništvu uzrokovanih prisilnom konverzijom kredita u švicarskim francima”.

 

Manjak na računu primarnog dohotka u prošloj je godini iznosio 297,3 milijuna eura, što je u odnosu na 2014. godinu smanjenje za 1,1 milijardu eura ili za gotovo 79 posto.

Uz gubitke banaka u stranom vlasništvu zbog konverzije kredita u švicarcima, tom su smanjenju godišnjeg manjka na računu primarnog dohotka doprinijeli i povećani gubici inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu te pogoršanje dobiti domaćih poduzeća u inozemnom vlasništvu. Dodatni je činitelj smanjenja manjka na računu primarnog dohotka i daljnji rast prihoda od naknada zaposlenima s osnove rada u inozemstvu (koji su na razini cijele godine dosegnuli 941 milijuna eura), navode analitičari RBA.

Na računu usluga u prošloj se godini bilježi višak u iznosu od gotovo 7,9 milijardi eura, što je 641,7 milijuna eura ili 8,9 posto više nego u 2014. godini.

“Posljedica je to uspješne turističke sezone što potvrđuje i podatak o prihodima od putovanja za 2015. koji su uz godišnju stopu rasta od 7,6 posto dosegnuli gotovo 8 milijardi eura – povijesno najvišu nominalnu vrijednost”, ističu iz RBA.

Naime, prihodi od turizma u prošloj su godini iznosili 7,96 milijardi eura, što je za 559,5 milijuna eura ili 7,6 posto više nego 2014. godine.

 

  • U odnosu na do sada rekordnu 2008. godinu, kada su prihodi od turizma iznosili 7,46 milijardi eura, u prošloj su godini ti prihodi bili viši za 6,7 posto ili za 502 milijuna eura.

 

Dodatno, na pozitivna kretanja podračuna usluga, ali u manjoj mjeri, utjecalo je poboljšanje salda u razmjeni drugih usluga (posebice usluga povezanih s robom, računalnih usluga te osobnih, kulturnih i rekreacijskih usluga), napominju analitičari RBA.

Ističu i kako je, uz snažan rast, za 51,1 posto, zabilježena i najviša vrijednost suficita na računu sekundarnog dohotka, u iznosu od 1,4 milijarde eura, primarno zbog povećanja korištenja sredstava iz fondova EU-a.

To je, kako navode analitičari RBA, osobito bilo izraženo u posljednjem tromjesečju, a povlačenje EU sredstava se prema podacima središnje banke pretežno odnosilo na raspoređivanje prije primljenih sredstava krajnjim korisnicima.

“Negativan doprinos već uobičajeno je došao iz međunarodne razmjene roba. Naime, manjak na podračunu roba u 2015., uz godišnju stopu rasta od 4,4 posto, premašio je 6,6 milijardi eura”, ističu iz RBA.

Pritom objašnjavaju kako je, unatoč nešto snažnijem relativnom rastu izvoza (za 9,9 posto) od uvoza roba (za 7,8 posto) apsolutni prirast uvoza bio snažniji, što je uzrokovalo i produbljivanje manjka u međunarodnoj razmjeni roba.

Naime, prihodi od izvoza roba prošle su godine iznosili 10,7 milijardi eura, što je 969,3 milijuna više nego 2014. godine, dok su u apsolutnom iznosu rashodi odnosno uvoz roba porasli za 1,2 milijarde eura, na 17,4 milijarde eura.

“Suficit tekućeg računa platne bilance Hrvatska bi trebala nastaviti bilježiti i u idućem srednjoročnom razdoblju s očekivanim najvećim pozitivnim doprinosom računa usluga. Pod pretpostavkom očekivane realizacije povlačenja sredstava iz EU fondova pozitivne trendove očekujemo i na sekundarnom dohotku. Manjak na računu roba ostat će prisutan naglašavajući potrebu jačanja domaće konkurentnosti i proizvodnje budući da rast izvoza usluga te roba te u manjoj mjeri osobna potrošnja zbog visoke uvozne ovisnosti utječu istovremeno i na rast uvoza umanjujući pozitivne trendove u bilanci RH s inozemstvom”, zaključuju analitičari RBA.

Kliman zadovoljan lanjskim prihodima od turizma, ove godine moguće i više

Prihodi od stranih turista dosegnuli su prošle godine 7,96 milijardi eura, što je 7,6 posto ili 559,5 milijuna eura više nego u 2014. godini, a ministar turizma Anton Kliman zadovoljan je takvim rezultatom i vjeruje da će ova godina, s obzirom na investicije i najave s tržišta, nadmašiti prošlu, izvijestili su u petak iz Ministarstva turizma.

“Vrlo smo zadovoljni prihodima koji su prošle godine dosegli gotovo 8 milijardi eura, što je bilo prema našim očekivanjima. Uz domaću potrošnju prihodi će iznositi najmanje 9,3 milijardi eura, što je najbolji rezultat do sada za koji je zaslužan sinergijski rad svih u turističkom sektoru te im svima čestitam na odličnim rezultatima”, poručio je ministar Kliman.

Iz Ministarstva iznose i podatke da je udjel prihoda od putovanja-turizma u ukupnom BDP-u u prošloj godini iznosio 18,1 posto, što je porast od 0,9 postotnih bodova u odnosu na 2014., dok je samo u četvrtom tromjesečju 2015. taj udjel iznosio 6 posto ili 0,2 postotnih bodova više nego u istom razdoblju godine prije.

Komentiraj

FOTO:Miranda Cikotic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.