Xi Jinping, najmoćniji kineski čelnik u nekoliko desetljeća, mogao bi ostati na vlasti neograničeno nakon što je Komunistička partija pozvala na uklanjanje ograničenja broja predsjedničkih mandata.

Xi, čelnik Partije kojeg mnogi vide kao najmoćnijeg vladara od Mao Ce Tunga, predsjednik je od 2013., a po trenutnom sustavu bi trebao odstupiti 2023. godine.

No Centralni komitet je predložio brisanje članka iz ustava u kojem piše da predsjednik ne smije vladati “duže od dva uzastopna mandata” od pet godina, prenosi u nedjelju državna novinska agencija Xinhua.

“Mislim da će ostati vladar cijelog života i postati Mao Ce Tung 21. stoljeća”, smatra Willy Lam, politolog s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu.

“Ako će mu zdravlje dopustiti, on želi vladati 20 godina, što znači do 2032. kao glavni tajnik stranke i do 2023. kao predsjednik države”, rekao je Lam o 64-godišnjem čelniku.

Predložena promjena, koja bi se odnosila i na potpredsjednika, bit će predana zastupnicima na godišnjem zasjedanju Svekineskog narodnog kongresa koji će započeti 5. ožujka. Velika je rijetkost da ta institucija odbacuje prijedloge nadređenih, pa se očekuje da će Xiju tijekom dvotjednog skupa biti dan drugi mandat.

Xi polako napušta ostavštinu kolektivnog modela vladanja koji je pokrenuo Deng Xiaoping, arhitekt ekonomskih reformi iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Xijevi prethodnici Jiang Zemin i Hu Jintao su služili dva mandata od dvije godine, no on je naznačio da je ambiciozniji od toga.

Ime u ustavu

Na 19. petogodišnjem kongresu Komunističke partije prošlog listopada Xi je predstavio novi sedmeročlani Stalni odbor Politbiroa u kojem svoje mjesto nisu našli njegovi potencijalni nasljednici jer nije imenovao nijednog od šestorice dosadašnjih najbližih suradnika. Novi Stalni odbor tako se sastoji isključivo od 60-godišnjaka.

Na Kongresu mu je dan i drugi mandat glavnog tajnika Partije, a to mjesto nema formalno određeno ograničenje vladavine, te je u povelju stranke uključena njegova politička filozofija “socijalizma s kineskim karakteristikama za novo doba”, a ta čast je dosad pripala samo jednom čelniku tijekom života, Mao Ce Tungu.

Centralni komitet je predložio da se Xijeva politička misao uvrsti i u ustav države, čime bi se također pridružio Maou.

Otkad je preuzeo stranku krajem 2012., Xi je poveo nemilosrdnu bitku protiv korupcije u kojoj je kažnjeno više od milijun ljudi. Neki tu kampanju vide kao sredstvo eliminacije unutarnje opozicije.

Na 19. kongresu je odlučeno da će se pokrenuti i nova agencija za borbu protiv korupcije, takozvana Nacionalna nadzorna komisija, koja će koordinirati istrage na svim razinama vlasti i proširiti svoj doseg i na one koji nisu članovi stranke.

Centralni komitet je predložio i da Komisija uđe u ustav kao novi državni organ.

Bez oporbe

Xi je stranačkim kolegama u subotu poručio da je ustav ključan za izgradnju prosperitetnog društva, izgradnju moderne socijalističke države i ostvarivanje “kineskog sna pomlađivanja”, njegovog slogana težnje vraćanja stare slave svojoj zemlji.

“Nijedna organizacija ili pojedinac nemaju privilegij prekoračiti ustav ili zakon”, prenosi Xinhua njegove riječi.

Pri procesu učvršćivanja svoje moći Xi uz sebe drži ključnog saveznika, bivšeg čelnika antikorupcijske agencije Wanga Qishana. On je u listopadu odstupio iz Stalnog odbora jer mu je 69, a to je tradicionalna dob za mirovinu, no ranije ove godine je imenovan zamjenikom za nadolazeći svekineski kongres zbog čega neki smatraju da bi mogao biti imenovan Xijevim potpredsjednikom, ili na neku drugu utjecajnu funkciju.

Još jedan saveznik kineskog čelnika je Li Zhanshu, novi član Stalnog odbora koji bi mogao preuzeti vodstvo Kongresom.

“Xi bi time osigurao da njegova ustavna reforma prođe bez protivljenja”, ističe Jean-Pierre Cabestan, stručnjak za kinesku politiku s Baptističkog sveučilišta u Hong Kongu.

Xijeva vladavina obilježena je povratkom kulta ličnosti i srozavanjem demokratskih i ljudskih prava.

Renmin Ribao, službeno glasilo Partije i najčitanija novina u Kini, ranije ove godine je za Xija iskoristila naziv “lingxiu”, što je priznanje iz doba Mao Ce Tunga koje ima snažnije duhovne konotacije od uobičajenih termina.

Komentiraj