Pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller izrazio je u srijedu nadu da će biti nadvladane sve laži i klevete o kardinalu Alojziju Stepincu blaženiku Katoličke Crkve, slijedeći put istine koja će nas dovesti do pomirenja, u ovome slučaju do pomirenja Hrvata i Srba, a kao dobar primjer za to spomenuo je put pomirenja koji su pronašli poljski i njemački biskupi.

Kardinal Müller pročelnik je stožerne vatikanske kongregacije – Kongregacije za nauk vjere, a povod njegova posjeta glavnome hrvatskom gradu je počasni doktorat koje mu je dodijelilo Hrvatsko katoličko sveučilišta, a u srijedu ga je i primio.

Bogat program kardinalova kratka boravka u Zagrebu uključio je i konferenciju za novinare u prostorijama Nadbiskupskoga duhovnog stola na Kaptolu na koju su se odazvali brojni predstavnici medija kojima je pročelnik Kongregacije za nauk vjere iscrpno odgovorio na više pitanja. Nekoliko pitanja bilo je usredotočeno na postupak kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, posebice u kontekstu osnivanja i rada Mješovitog povjerenstvo Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve koje ima zadaću zajednički razmotriti ulogu blaženog Alojzija Stepinca prije, tijekom i poslije Drugoga svjetskog rata.

Kardinal Müller: Kardinal Stepinac model je pogleda u budućnost i vjernosti u svjedočenju nade i poruke Isusa Krista za cijeli svijet

Posvjedočivši kako je osobno još od djetinjstva bio upoznat sa životom i djelom kardinala Stepinca kao žrtve komunističkoga progona koji je obilježio gotovu polovicu prošloga stoljeća kao posve antikršćanska ideologija, posebice antikatolička, kardinal je dodao kako je svima poznato da je Zagreb mjesto kardinala Alojzija Stepinca. Istaknuo je kako je Stepinac model  pogleda u budućnost i vjernosti u svjedočenju nade i poruke Isusa Krista za cijeli svijet.

Novinare je zanimao i rad spomenutoga Mješovitog povjerenstva te moguće vrijeme proglašenja svetim kardinala Stepinca. Uz napomenu kako o tijeku toga postupka mogu govoriti samo predstavnici Kongregacije za proglašenje svetih i blaženih, kardinal je rekao kako ne zna zašto se neki protive proglašenju svetim kardinala Stepinca te objasnio kako je za Katoličku Crkvu kardinal Stepinac već kanoniziran kada je proglašen blaženim, te da je samo pravno pitanje kada će biti proglašen svetim.

Mješovita komisija nema pravo donijeti nikakvu odluku – to je samo poziv pravoslavnoj braći da se uključe u poroces Stepinčeve kanonizacije

Uz napomenu kako je većina hrvatskih vjernika katolika bila zatečena odlukom o osnivanju Mješovitog povjerenstva, jedno od pitanja novinara upućenih kardinalu bilo je i može li dodatno objasniti smisao toga povjerenstva i može li na neki način ohrabriti hrvatske vjernike katolike koji su uvjereni u Stepinčevu svetost, da će ga Katolička Crkva doista i proglasiti svetim. U odgovoru kardinal Müllerom objasnio je da ta mješovita komisija nema pravo donijeti nikakvu odluku jer je ona isključivo u ingerenciji Svetoga Oca, te istaknuo kako je njezino osnivanje zapravo poziv pravoslavnoj braći da se na pozitivan uključe u proces blaženikove kanonizacije tako da dopuste da na njih utječe samo istina, a ne dopuste da na njih utječe komunistička propaganda koja je uvijek širila neprijateljstvo, jer je, ustvrdio je, kršćanstvo vjera pomirenja.

“Kardinal Stepinac mora postati simbol zajedništva i približavanja, a sva ta neprijateljstva i negativnosti trebaju postati simboli mira i pomirenja. Mi katolici prepoznajemo u mnogim kršćanima drugih crkava, posebice pravoslavnih i protestantskih, autentične svjedoke koje ne častimo kao kanonizirane svece Katoličke Crkve, ali u njima vidimo autentične svjedoke i Božje svece u kojima je Bog po Duhu Svetome učinio to djelo svetosti”, rekao je kardinal.

Za nas je jako važno, istaknuo je, da kardinal Stepinac postane simbol mira između naroda.

Jedno od pitanja odnosilo se i na aktualne prijepore vezane uz pravo na pobačaj. Kardinal Müller smatra da naš pogled na svijet mora biti temeljen na naravnome moralnom zakonu po kojemu svaki čovjek ima pravo na život jer je on Božje stvorenje i to ne ovisi o pogledu na društvo ili o politici. Ustvrdio je kako Crkva mora biti posve jasna i ne smije činiti nikakve kompromise kada je riječ o tome da život počinje začećem i traje do prirodne smrti.

Kardinal je komentirao i interpretacije apostolske pobudnice pape Franje “Amoris laetitia”, rekavši da se za bolje razumijevanje valja podsjetiti na Papine riječi o nepromjenjivosti Božjega nauka.

“Brak nije naš izum i Crkva nema ovlast promijeniti narav sakramenta”, rekao je. Na pitanje o pričesti za razvedene i ponovno vjenčane osobe, kardinal je odgovorio kako Crkva ne može prihvatiti one zajednice u kojima je jedan od supružnika već prije sklopio brak. Upozorio je da danas živimo u sekulariziranome društvu u kojemu nedostaje katehizacija, vjerski odgoj i obrazovanja, a svjedočimo i mnogim zakonima koji su usmjereni protiv obitelji i braka.

Nakon konferencije za novinare kardinal Müller predslavio je svetu misu u čast bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj prvostolnici, a nakon toga sudjelovao na predstavljanju svoje knjige “Razgovori o nadi” u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.

Komentiraj

FOTO:Dalibor Urukalovic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.