Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u intervjuu za subotnji Večernji list da činjenicu da je jedini kandidat za predsjednika HDZ-a gleda i kao potvrdu svoga dosadašnjeg rada, rezultata i pobjeda na svim izborima u prošle četiri godine, no kako bi volio da ima više kandidata jer bi se konstruktivnom raspravom u kampanji vjerojatno pojavile i neke druge političke ideje.

“Vjerojatno će to što sam jedini kandidat demotivirati dio naših članova da izađu na izbore, ali 30.000 potpisa podrške mojoj kandidaturi, šest puta više od onog što je bilo potrebno, gledam kao vrlo jasan iskaz povjerenja i na tome im unaprijed zahvaljujem”, rekao je Karamarko u intervjuu objavljenom uoči izbora za predsjednika stranke, koji će se u nedjelju održati prvi put po principu “jedan član, jedan glas”.

Kao prvi potpredsjednik Vlade, rekao je, bit će na službenoj komemoraciji žrtava ustaškog logora u Jasenovcu. “Da, kao prvi potpredsjednik Vlade, planiram otići na službenu komemoraciju u Jasenovac i još jednom javno osuditi sve totalitarne režime i zamoliti generacije koje dolaze da budu pametnije  od onih koji su nam Jasenovac i Bleiburg ostavili u naslijeđe”, rekao je.

U Jasenovcu nije bio jer, kako je rekao, dosad je bio u oporbi pa u Jasenovac nije bio niti pozivan.

“Mislim da je dobro da prema svim žrtvama iskazujemo jednak pijetet”, rekao je na pitanje zašto misli da je dobro da se na jedan dan obilježavaju sve žrtve, kako se čuje iz njegovog kruga da bi to bilo na 23. kolovoza, Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. “Žrtve zaslužuju naše poštovanje bez obzira koji totalitarni režim bio kriv za stradanja nevinih. Jedan dan iskazati počast svim žrtvama znači odbaciti ideološke podjele i prihvatiti da su sve žrtve jednake u boli i poštovanju”, rekao je te dodao kako to ne znači da treba prestati obilježavati konkretne datume koji nas podsjećaju na žrtve i mjesta masovnih stratišta.

“Mi 23. kolovoza trebamo obilježiti kao dan kad smo jedinstveni u osudi najvećega ljudskoga zla, a to je oduzimanje ljudskoga života u ime političke ideologije”, kazao je.

Na upit o prvom aktualnom satu u Saboru, prvi potpredsjednik je odgovorio kako je smatrao, dok je još bio u oporbi, da aktualni sat treba civilizirati tako da se pitanja ministrima i premijeru unaprijed pošalju pa da,  ako je netko od zastupnika zaista zabrinut i zainteresiran za neku temu, na “aktualcu” može dobiti kvalitetnu informaciju. “Ali ne, mi se bavimo time tko će koga uloviti na lijevoj nozi i jače mu podmetnuti. Radi se cirkus, a kad si u cirkusu, onda vrijeđaš”, rekao je dodavši kako je namjera svih SDP-ovih pitanja na zadnjem aktualnom satu bila da ga se ponizi te da ispadne radikalan, što im, poručio je, nije uspjelo i nikad neće.

Karamarko smatra kako bez kadrovskih promjena i bez promjene ljudi koji će voditi ključne projekte ne može doći do pokretanja gospodarstva. “Velika većina ovih koje smo zatekli to nije u stanju. Pa pogledajte koje smo projekte pokrenuli nakon što su pet godina stajali! To su veliki infrastrukturni i energetski projekti koji su bili blokirani zbog nesnalaženja i nedostatka jasne političke vizije, poput LNG terminala na Krku, pruge Dugo Selo – Križevci i terminala u luci Gruž,” kazao je Karamarko.

Na pitanje bi li, nakon iskustva dva i pol mjeseca rada Vlade HDZ-a, Mosta i nestranačkog premijera, ponovno ušao u tu suradnju, rekao je sve dok je drugi čovjek Vlade, znak da u Vladu ima povjerenja. “Još se s kolegama iz Mosta uspijevamo dogovoriti o svakom bitnom pitanju  i zato još nemam  razloga žaliti za nekom drukčijom mogućnošću i htjeti drugu opciju. No, ako primijetim da u Vladi ili dijelu Vlade ne postoji pozitivna energija i volja za provođenjem reformi, bit ću prvi koji će to javno reći i pokrenuti promjene. Zasad za to još ne vidim potrebe”, kazao je.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.