U HDZ-u bjesni rat interesnih grupacija koje se bore za stjecanje i održavanje unutarstranačkog utjecaja, a istovremeno propituju autoritet Tomislava Karamarka

Usred neizvjesnih lobiranja s ciljem da se privuče saborske zastupnike Mosta kako bi pomogli Domoljubnoj koaliciji u sastavljanju nove vlade, u HDZ-u istodobno bjesni rat interesnih grupacija koje se bore za stjecanje i održavanje unutarstranačkog utjecaja. Zajedničko im je jedino to što su sve spremne propitivati autoritet Tomislava Karamarka. Eksponenti tih interesnih grupacija međusobno se optužuju u stranačkim prostorijama, stvaraju preduvjete za nominaciju Karamarkovih nasljednika na čelu stranke i u medijima su počeli plasirati razne dezinformacije koje dovode u pitanje njegov autoritet.

VISOKI IZVOR IZ HDZa ZA NACIONAL JE ISPRIČAO kako nisu točne tvrdnje o velikoj svađi Milijana Brkića i Karamarka u izbornoj noći. On pokušava u javnosti plasirati teze da su odnosi Karamarka i Brkića nenarušeni. “Nije točno ono što je na svojoj prošlotjednoj naslovnici prenio tjednik 24Express, odnosno, da je glavni tajnik stranke Brkić napao te noći Karamarka jer je insistirao na tome da šefica stranačke izborne kampanje bude Josipa Rimac. Upravo je Brkić predložio i praktički nametnuo Josipu Rimac za predsjednicu stranačke izborne kampanje”, tvrdi izvor blizak Karamarku. Ali izvori bliski Brkiću govore suprotno.

RADI SE O POTEZU koji su mnogi simpatizeri i članovi stranke dočekali s nevjericom i koji se smatra jednim od nekoliko ključnih propusta koji su uzrokovali podbačaj Domoljubne koalicije na parlamentarnim izborima.

Međutim, netko u ovom slučaju ne govori istinu, a to samo po sebi pojačava dojam da su odnosi Brkića i Karamarka narušeni.

Jedan izvor iz HDZ-a tvrdi da se Brkić, nervozan zbog podbačaja na izborima, prošle srijede u stranačkim prostorijama otresao na neke suradnike i simpatizere stranke, bliske Tomislavu Čuljku. Prema tvrdnjama istog izvora, Brkiću ti pojedinci nisu ostali dužni. Poručili su mu da mu je rok trajanja u stranci vjerojatno kraći od roka trajanja nekih lako pokvarljivih prehrambenih proizvoda. Moguće upravo zbog takvih nervoznih incidenata, prošle srijede Karamarko je u svoj stranački ured pozvao na razgovor Brkića i Čuljka, glavnog i političkog tajnika stranke. Do Karamarka su došle tvrdnje da su njih dvojica već duže vrijeme u svađi i da se dramatično razilaze po pitanju kako na terenu treba provoditi stranačku politiku.

  • KLJUČNI STRATEŠKI pogrešan potez koji ljudi unutar HDZ-a zamjeraju Tomislavu Karamarku jest što je za jednog od najutjecajnijih pozadinskih savjetnika neslužbeno promovirao Vicu Vukojevića

TVRDI SE DA SU SE RAZIŠLI i u tome kako utvrditi tko je odgovoran za podbačaj na izborima. Čuljku bliski izvori tvrde da on nije htio prihvatiti Brkićevu sugestiju da se trebaju kazniti odgovorni na terenu. Čuljak mu je rekao da bi takav pristup bio posve pogrešan i da bi se prvo trebala sagledati i utvrditi odgovornost čelnih ljudi stranke koji su bili zaduženi za provođenje kampanje. Čuljku bliski izvori tvrde da je Brkić s tog sastanka izišao blijed. Karamarko im je poručio da se moraju sabrati i nastaviti rad za dobrobit stranke.

Raste broj stranačkih nezadovoljnika koji tvrde da je stranka podbacila na parlamentarnim izborima zbog tri glavna strateška pogrešna poteza njezina vodstva, odnosno, Karamarka. Ti po njihovu sudu pogrešni predsjednikovi potezi, učvrstili su među njima uvjerenje da je Karamarko kao političar potkapacitiran i nesposoban iskoristiti sve stranačke kadrovske potencijale. Smatraju da je to tako i zbog interesnih skupina kojima se okružio.

Kao ključni strateški pogrešan potez Karamarku zamjeraju što je za jednog od najutjecajnijih pozadinskih savjetnika neslužbeno promovirao Vicu Vukojevića. Njega se u dijelu stranke smatra rodonačelnikom Karamarkove rigidne retorike koja je po mnogima zapravo na izborima ključno pridonijela odljevu dijela glasova desno orijentiranog biračkog tijela na stranu Mosta.

Upravo ta rigidna retorika, zazivanje lustracije i slične izjave prouzročile su to da se Karamarku počelo imputirati da je doušnik Udbe, što je znatno utjecalo na dodatno urušavanje njegova imidža u javnosti. Dugogodišnji Karamarkovi suradnici tvrde da je Vukojević među zaslužnijima što se u krug najužih Karamarkovih ljudi prometnuo Brkić, čovjek velikih organizacijskih, ali po nekima skromnih političkih kapaciteta. Izvor blizak Karamarku u svjetlu izbornog podbačaja počeo je upravo Brkiću pripisivati odgovornost za imenovanje Josipe Rimac na funkciju direktorice stranačke kampanje.

KAO DRUGI STRATEŠKI POGREŠAN POTEZ ističe se to što je Karamarko dopustio da mu neke ključne savjete daje njegov dugogodišnji prijatelj Jozo Petrović. To se Karamarku u dijelu vrha stranke počelo zamjerati još koncem svibnja, svega nekoliko dana nakon imenovanja ključnih ljudi u izbornom stožeru HDZ-a.

Karamarku se tada počelo spočitavati da je praktički započeo “sanaderizaciju” stranke, i to u najlošijem smislu te riječi. Ti izvori tvrde da je zbog nekih kadrovskih rješenja Karamarko poslao lošu poruku stranačkoj bazi, ali i cjelokupnoj javnosti, te da se čak može početi sumnjati da bi, osvoji li HDZ vlast, on zemlju mogao voditi po sličnim načelima kako ju je u najspornije vrijeme političkog djelovanja vodio Sanader.

Obrise takvog mogućeg Karamarkova ponašanja u dijelu vrha stranke počeli su nazirati upravo zbog sve izraženijeg utjecaja koji, prema njihovim tvrdnjama, na njega ima Josip Jozo Petrović. Petroviću pripisuju zagonetan ali i iznimno jak utjecaj na Karamarka. Oni tvrde da je on počeo dodatno jačati i zato što Petrović pozadinski pomaže u razvoju poslovne karijere Ane Šarić, Karamarkove dugogodišnje djevojke s kojom se sredinom godine oženio, a potom nedavno i dobio dijete.

U dijelu stranke zbog Petrovića su već tada način funkcioniranja vrha HDZ-a opisivali ovako: Petrović lobistički potpomaže poslovni uzlet člana obitelji Tomislava Karamarka, a to mu dodatno ojačava utjecaj na njega, na promjenu ključnih pozicija stranke prema nekim najosjetljivijim pitanjima od strateškog nacionalnog interesa te donosi ključni utjecaj na neka kadrovska rješenja unutar HDZ-a.

U OČIMA DIJELA VRHA STRANKE ključni Petrovićev grijeh bio je savjet Karamarku da za svog glavnog savjetnika za medije imenuje Miljenka Manjkasa. Otkako je Manjkas u proljeće bio imenovan na tu poziciju, počeo je preuzimati neke komunikacijske poslove i ovlasti glavnog tajnika stranke Brkića koji je dotad, u stranačkoj hijerarhiji, bio nedodirljiv. To je već tada unutar stranke obnovilo teoriju o tome kako su Karamarkovi odnosi s Brkićem već neko vrijeme pomalo nategnuti.

  • UPRAVO RIGIDNA RETORIKA, zazivanje lustracije i slične izjave prouzročili su to da se Karamarku počelo imputirati da je doušnik Udbe, što je znatno utjecalo na dodatno urušavanje njegova imidža

Međutim, ključno je u kasnijem razvoju situacije bilo to što je Karamarkov rejting u javnosti počeo dodatno padati upravo otkad je Manjkas dospio na tu poziciju. Tvrdi se da je i sam Petrović kasnije uvidio svoju grešku i da je to izravno rekao Manjkasu koji je umalo bio smijenjen samo nekoliko tjedana uoči parlamentarnih izbora. Kao treći strateški pogrešan potez ističe se kandidiranje na izbornim listama većeg broja ministara iz vlade bivšeg premijera Sanadera. Tvrdi se da taj odabir govori kako Karamarko, suprotno svojim najavama, nije osvježio stranačko članstvo, nego je suprotno tomu ponovo kandidirao i neke ljude opterećene optužnicama i istragama.

Sve to počelo se u stranačkim krugovima isticati kao temelj rastućeg nezadovoljstva Karamarkom.

Izvori bliski Brkiću tvrde da je upravo on Karamarka vrlo precizno upozorio da griješi zato što je izabrao Manjkasa za poziciju glavnog savjetnika za odnose s medijima.

“Brkić ga je upozorio i na to da ne smije na liste imenovati bivše ministre iz vlade Ive Sanadera, a naročito ga je energično upozorio na to da bi imenovanje Josipe Rimac na funkciju direktorice predizborne kampanje moglo biti kontraproduktivno. Potom ga je upozoravao i da ne nasjeda na neke njene kadrovske prijedloge na listama. Zato je nepošteno tvrditi da je Brkić taj koji je zagovarao njeno imenovanje. Ne treba zaboraviti da je popularnost Kolinde Grabar-Kitarović krenula uzlaznim putem upravo nakon što se njenoj kampanji punim kapacitetima posvetio upravo Brkić. Očito je to nekome zasmetalo, pa je trebalo njegov utjecaj u stranci zauzdati. Sada se vidi kamo ju je to odvelo”, u dahu je ispričao izvor blizak Brkiću.

VIŠE IZVORA ZA NACIONAL je ispričalo da se već počeo pripremati teren za uzlet njegovih unutarstranačkih oponenata, među kojima mnogi kao glavnog Karamarkova protukandidata za čelnu funkciju unutar HDZ-a vide Andreja Plenkovića. Tvrdi se da su Plenković i Davor Stier ključne osobe na kojima bi se trebao graditi neki novi HDZ u budućnosti, koji neće biti okrenut prošlosti, nego mlađim generacijama, ali i konzervativnim vrijednostima. Neki izvori bliski HDZ-u tvrde da u pozadini akcijom njihova dodatnog stranačkog afirmiranja koordinira Vladimir Šeks. Da se Karamarkov autoritet počeo propitivati, u tim krugovima počelo se zaključivati i nakon prošlotjednog intervjua bivšeg HDZ-ova premijera Nikice Valentića koji je za Večernji list izjavio da vladi nacionalnog jedinstva, među ostalima, kao premijer nije potreban ni Karamarko.

Unatoč svemu tome, Karamarko još uvijek ima šanse formirati vladu i potom početi graditi novi autoritet unutar stranke. Izvori bliski HDZ-u tvrde da bi se na tom putu Karamarko napokon morao početi distancirati od većine spomenutih ključnih neformalnih savjetnika čije su aktivnosti i uzrokovale izbornu traumu. Ona se tek djelomično može sanirati ako Karamarko uspije s Mostom doći do premijerskog mandata.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja i Pixsell
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.