Među kandidatima za ustavne suce koji su se u petak predstavili saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustava bili su odvjetnici, suci, profesori prava, ali i sudski savjetnici, a njih 13 od ukupno 46 pokušalo je članove Odbora uvjeriti zašto bi baš oni trebali biti među 10 onih koji bi u konačnici trebali biti izabran javnim gasovanjem u Hrvatskom saboru.

Obzirom da su životopisi kandidata objavljeni javno na saborskim stranicama, kandidati se nisu morali predstavljati nego su tijekom 15-stak minuta odgovarali na pitanja članova Odbora. Svi su bili jednoglasni da bi se predmeti na tom sudu trebali rješavati značajno brže nego do sada.

Predsjednica Odjela za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Peto Kujundžić uvjerena je da Ustavni sud ima prevelike ingerencije kao i da ne bi trebao odlučivati o pojedinačnim aktima, a mišljenja je i kako taj sud ne bi smio biti “sud četvrtog stupnja”. Smatra i da bi presuda Vrhovnog suda trebala biti konačna te da bi se nakon nje moglo žaliti Europskom sudu za ljudska prava.

Upitana je li primjereno da Ustavni sud o predmetima odlučuje više godina, sutkinja na visokom prekršajnom sudu Antonija Kovačić ustvrdila je da to nije u redu te da bi taj sud morao imati dovoljno ljudi za pokrivanje velikog broja predmeta. Obzirom na velik broj kandidata Kovačić smatra i da će Sabor imati priliku “odabrati dobru ekipu sudaca”.

Profesorica ustavnog prava na riječkom Pravnom fakultetu Sanja Barić mišljenja je da sucima treba produžiti mandat, ali i ukinuti mogućnost reizbora na mjesto suca u Ustavnom sudu.
Trebalo bi ukinuti samokandidiranje sudaca te umjesto toga uvesti da suce kandidiraju određena tijela i institiucije. “U slučaju sklapanja međunarodnih ugovora treba uvesti ocjenu prethodne ustavnosti”, rekla je Barić koja smatra i da bi trebalo uvesti prethodnu ocjenu ustavnosti kod referendumskih inicijativa.

Na pitanje kako vidi poboljšanje zakonodavnog okvira u segmentu zaštite temeljnih ljudskih prava, Barić je rekla da najviše poboljšanja treba donijeti u praksi. “Ustav i propisi su nam dobri, ne bih rekla da treba bitno raditi na normativnoj razini”, kaza je Barić. Upitana o predstečajnim nagodbama rekla je kako nije dobro tumačenje da sudac ne može podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti bez potpisa predsjednika suda.

Odjetnica Lovorka Kušan, koja je klijente zastupala i pred Europskim sudom za ljudska prava, upozorila je na velik broj predmeta u kojima je Europski sud priznao povredu prava, a te su tužbe bile odbijene pred Ustavnim sudom. Iznijela je i zabrinjavajući podatak prema kojem je Europski sud predmet vezan za slučaj deportacije riješio za svega 36 sati dok je po istom predmetu Ustavnom sudu trebalo godinu dana.

Glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić iznio je podatke prema kojima Ustavni sud godišnje zaprima 6 do 7 tisuća predmeta od čega se 80 posto odnosi na ustavne tužbe. “Do 2009. smo dostigli 10 tisuća nerješenih predmeta jer smo imali situaciju da smo godišnje rješavali manje predmeta nego što nam je pristizalo”. Reorganizacijom je taj broj 2014. smanjen na 3,5 tisuće zaostalih predmeta, a namjera je, kaže, da se taj broj i dalje smanjuje. “Broj sudaca nije presudan za učinkovitost rada Ustavnog suda već je važan savjetnički korpus. Još četiri-pet savjetnika pridonijelo bi da se predmeti brže rješavaju”, rekao je Antić.

Ustavno sudski savjetnik Dubravko Ljubić požalio se, govoreći o odnosu sudaca i savjetnika, da su savjetnici svedeni na državne službenike te da postoji problem u vrednovanju. Smatra i da su kriteriji za izbor ustavnih sudaca nedefinirani te ističe kako bi pravosudni ispit trebao biti jedan od kriterija.

Viši stručni savjetnik za sigurnosno obavještajne analize u uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost Joško Badžim mišljenja je da je Ustavom obavještajna materija dobro pokrivena te da Ustav ne treba prečesto mijenjati, dok se reforme u budućnosti u tom području trebaju provoditi na zakonodavnoj razini.

“Osnovni problem našeg pravosuđa je prevellik broj postupaka koji se može smanjiti ograničavanjem prava na nove sporove na dvije godine ili da se to riješava kroz pristojbenu politiku i troškove”, smatra predsjednik Upravnog suda u Zagrebu Andrej Abramović.

Aktualni ustavni sudac Mario Jelušić kazao je kako je netko tko ima iskustvo na Ustavnom sudu dobar odabir za još jedan mandat jer, kaže, ima iskustvo stečeno na tom sudu.
Eliminaciju po toj osnovi smatra prestrogom. Jelušić je iznio i podatak prema kojem se 60 posto ustavnih tužbi odbacuje, o 40 posto se meritorno odlučuje, a usvaja se tek pet do šest posto.
Upitan o slučaju zakonske regulacije abortusa, koji na Ustavnom sudu ‘leži’ 20 godina, Jelušić je odgovorio da treba vidjeti koji je od tri saziva tog suda tijekom godina prekoračio vrijeme. No, dodao je da tako dugi rok svakako nije primjeren.

Sudac Vrhovnog suda Branko Brkić pokušao je objasniti da se suci toga suda ne javljaju za Ustavni sud zbog individualnih razloga te da kod nekih treba vremena da ta ambicija sazrije.

Odvjetnica Mila Mikecin Mišetić tvrdi da Ustavnom sudu nedostaje pravnika praktičara, a mišljenja je i da bi uvjet za ustavnog suca trebao biti položen pravosudni ispit.

Odvjetnik Vlado Sevšek odlučivanje o pobačaju stavio bi među prioritete. “20 godina je ipak predugo. To je po mojem mišljenju traženje svetog grala, to je kompleksno pitanje i ne bih se usudio rješavati ga kroz jedan tako kratak razgovor”, pojasnio je članovima Odbora.

Sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić, koja se po treći puta javlja za sutkinju Ustavnog suda, žestoko se obrušila na činjenicu da je među kandidatima i troje članova saborskog Odbora za Ustav. Oni bi, kaže, trebali dati ostavke na to članstvo, a smatra i da bi se trebalo zabraniti kandidiranje članova Odbora za Ustav. Juričić se založila i za ograničavanje mandata ustavnim sucima na osam godina, ali i za postavljenje donje i gornje dobne granice za tu funkciju. “Mislim da bi ustavni suci trebali u mirovinu kada i redovni”, poručila je.

Predsjednik Odbora za Ustav Robert Podolnjak izjavio je novinarima u pauzi razgovora kako kandidati koji će biti predloženi Hrvatskom saboru nisu definirani te da će Odbor svoju listu utvrditi idući tjedan. Zastupnici koji su kandidati za suce Ustavnog suda moći će, kaže, glasovati u Saboru jer mogu za sebe glasovati i kad ih Sabor bira na određene dužnosti, no neće sudjelovati u određivanju liste od deset kandidata.

“Imat ćemo uravnotežen sastav Ustavnog suda. Ustavni sud nije čisto pravosudno tijelo i ima i političku dimenziju. Dobro je da ima članove koji dolaze i iz zakonodavne i izvršne vlasti. Ljudi koji su niz godina bili u Saboru i sudjelovali u procesu promjene Ustava mogu dati veliki doprinos u ocjeni ustavnosti zakona”, poručio je Podolnjak.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.