Tvornica Kamensko kao simbol propadanja cijele jedne industrije, poslužila je kao inspiracija za predstavu “PKRK: Projekt višegodišnjeg nasada jabuka” koja će se 18. studenog premijerno izvesti u zagrebačkom Teatru &TD. PKRK je akronim za Privremeni kolektiv radnika u kulturi, a dramaturginja Nina Gojić pojašnjava da je to, zapravo, grupa ljudi koja radi u polju kulture i okupila se da bi zajednički napravila projekt.

Ime predstave izravno asocira na manipulacije i u najmanju ruku diskutabilne aktivnosti protagonista afere Kamensko, koji su tu nekoć poznatu tvrtku doveli do propadanja. U središtu suspektnih aktivnosti bili su Miroslav Kutle, najpoznatiji HDZ-ov tajkun iz razdoblja 90-ih, Ninoslav Pavić, tada suvlasnik Europapress Holdinga, te Antun Crlenjak i Davor Vlajčević, Petar Tonković, Ivan Sabljo i Damir Rihtarić, ali i neke druge osobe. Neki od njih našli su se na udaru istražitelja zbog sumnjivih novčanih transakcija, kao i nenamjenskog trošenja novca. U kolopletu očito precizno smišljenih manipulacija, kao pokriće za nenamjensko trošenje milijunskih iznosa poslužile su i neke aktivnosti koje nikada nisu zaživjele u praksi, a uključivale su i projekt nasada jabuka. Nakon višegodišnje agonije tvrtka Kamensko je propala, a neki protagonisti afere zasad su još uvijek neokrznuti. Slučaj je u međuvremenu postao svojevrsni simbol beskrupuloznog uništavanja i bezobzirnog odnosa prema ljudskim sudbinama. Ta simbolika sada se produbljuje i ovom kazališnom predstavom.

“RAZLOG ŠTO KORISTIMO TAKVO samorazumljivo i bjelodano ime jest što time naglašavamo da u procesu rada na predstavi tematiziramo i vlastite uvjete proizvodnje, ali i prekarne moduse rada općenito koji su, kao i deindustrijalizacija, također nuspojava tranzicije. Kolektiv čine Csilla Barath Bastaić, Mia Biondić, Ivana Krizmanić, Bojan Mucko, Romina Vitasović Lučić i Silvio Vovk”, kaže Nina Gojić, također dio kolektiva. Ona objašnjava da je naglasak u procesu nastanka predstave bio na istraživanju, a autorstvo je u ovom slučaju kolektivan proces tijekom kojega nude, pregovaraju i odabiru scenske mehanizme kojima žele predstaviti svoje ideje publici. Nina Gojić i Bojan Mucko za Nacional su objasnili što je zapravo Kamensko, zašto je važno i kako se propast te tvornice odražava na cjelokupno hrvatsko društvo.

“Kamenskom smo pristupili prije svega kao studiji slučaja. Tvornicu Kamensko ne doživljavamo kao metaforu, već kao vrlo konkretan primjer uništenja tvrtke koja je uspješno poslovala sve dok u njezinu upravu nisu instalirane osobe koje su radile na sustavnom i planskom uništenju iznutra i izvana. Naravno, predstava nije samo i isključivo o Kamenskom. Ta tvornica je prije svega povod da se na konkretnom primjeru govori o puno široj problematici koja se najprije tiče prisilne neoliberalizacije društva te da se pokuša taj slučaj kontekstualizirati s obzirom na geopolitičke specifičnosti”, kaže Nina Gojić. Bojan Mucko dodaje da je početna motivacija iz koje nastaje ova predstava zapravo želja za okupljanjem i zajedničkim radom članova kolektiva, a slučaj Kamensko tematski se nametnuo spontano, kao jedan od primjera sistemske društvene nepravde o kojem su imali potrebu progovoriti građanski, ali vlastitim izvedbenim alatima.

Bojan Mucko kaže da je Kamensko istovremeno paradigmatski, ogledan primjer neoliberalne proizvodnje grada i tranzicijskih mehanizama privatizacije. Prema toj paradigmi, tržišna cijena zemljišta tvornice legitiman je povod za operaciju višegodišnjeg, planskog uništavanja tvorničke proizvodnje iznutra, s krajnjim ciljem stjecanja vlasništva nad imovinom Kamenskog.

“Tvornica je uništena kako bi se raščistio prostor za poslovno-stambeni kompleks koji upravo niče na mjestu nekadašnje prodavaonice Kamensko. Namjerno zaduživanje tvrtke, dioničke manipulacije, kršenje građanskih i radničkih prava, otkazi, vlasničke malverzacije, pranje novca, strukturalno podržan klijentelizam i kriminal – pripremne su radnje za postavljanje kamena temeljca novog centra. Grad kao sustavno podržan tajkunski monopoly, životi radnica i proizvodnja kao prostorne smetnje i civilna scena koja zajedno s radnicama umjesto države obavlja njezin posao”, tumači Bojan Mucko.

U PRIPREMAMA ZA PREDSTAVU “PKRK: Projekt višegodišnjeg nasada jabuka” glumci i dramaturzi razgovarali su s radnicama bivše tvornice, koje danas rade u udruzi Kamensko.

“Autorska ekipa prošla je tečaj šivanja kod bivših radnica Kamenskog, mahom osoba aktivnih tijekom štrajka, a sada zaposlenih u udruzi Kamensko na Knežiji. Nakon što smo od njih učili osnove njihova zanata, uz radnice smo prolazili još jedan vid edukacije: nastojali smo saznati podatke o načinu na koji je tvornica funkcionirala prije nego što se počela urušavati, kako su se radnice organizirale tijekom štrajka, kako izgleda njihova borba nakon konačnog kraja rada tvornice i tako dalje”, navodi Nina Gojić i pojašnjava razloge odlaska radnicama. Oni su, kako je rekla, prije svega etičke naravi.

“Ako radimo predstavu koja za sobom povlači i određeni stupanj društvene odgovornosti, smatrali smo da je nužno ostvariti kontakt s aktericama radničke borbe s kojima se solidariziramo. Jedino tako možemo zaslužiti temu kojom se bavimo. Za mišljenje radnica o njihovoj situaciji mogu samo predložiti – pitajte njih. One vrlo rado razgovaraju sa svima koje zanima njihova priča, a toj i svakoj drugoj priči o narušavanju radničkih prava, davanje medijskog prostora ne može odmoći. Naša predstava ne govori u njihovo ime, nego u svoje, premda je itekako na strani radnika”, ispričala je dramaturginja Nina Gojić.

Dodala je da budućnost moramo sami graditi, svatko svojim sredstvima. Dokle god se politički život građana bude svodio na glasovanje jednom u četiri godine, neće se događati ozbiljne društvene promjene, objasnila je Nina Gojić.

“Povjerenja u predstavničku demokraciju, čini se, sve je manje. Upravo primjeri radničkih borbi, kakva je bila i borba za Kamensko, svjedoče o potrebi za stvaranjem nove i drugačije političke subjektivnosti koja je sada u nastajanju, a čije se naznake počinju uočavati u progresivnim društvenim pokretima diljem svijeta”, zaključila je 26-godišnja zagrebačka dramaturginja. I ovu predstavu, kao i još jednu prije ove, radi u koprodukciji ITD-a i skupine Kufer, koja je u svom radu “proizvela” neke od najafirmiranijih hrvatskih redatelja i glumaca.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture