Voditelj projektne skupine za izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana dr. Vladimir Kalinski poručuje da Hrvatska još nije zakasnila, ali mora odmah krenuti u prilagodbu klimatskim promjenama, javlja HRT.

Kalinski u razgovoru za Hinu kaže kako klimatsko modeliranje pokazuje povećanje temperatura tijekom cijele godine, uključivo u turističkoj predsezoni i posezoni, a to potencijalno znači da bi klimatske promjene za turizam mogle imati i pozitivne posljedice.

Napominje da se broj sušnih razdoblja povećava, ukupne oborine na godišnjoj razini ostaju podjednake, ali količine oborina po oborinskom događaju će se mijenjati periodi suša, pa velike količina oborina u kratko vrijeme.

Turizam treba mijenjati paradigmu dosadašnjeg načina poslovanja

Turizam je sektor koji ovisi o svim drugim sektorima i morat će biti spreman još žešće i brže krenuti u promjenu paradigme dosadašnjeg načina poslovanja, kaže Kalinski. Smatra da je turizam dijelom krenuo u dobrom smjeru, jer se govori o cjelogodišnjoj ponudi, ali da treba ići puno brže i donositi odlučnije odluke.

“U cijelom periodu mora funkcionirati ukupna destinacijska ponuda. Proširenje glavne sezone na pred i posezonu bi rasteretili klasični ljetni vršni period. To bi bilo vrlo dobro i sa stanovišta potražnje za energijom. No, problem je što većina gostiju dolazi kroz ljetni period dijelom i zbog školskih praznika. Ako djeca nisu slobodna u predsezoni i posezoni onda takve obitelji ne mogu tada ni dolaziti”, ističe Kalinski.

Kaže da će se možda to u budućnosti mijenjati pa će se možda i školski praznici prilagoditi, ali za sada to nije slučaj. No, i bez obitelji s djecom, već sada postoje skupine koje mogu i žele dolaziti u vanljetnom periodu, no Hrvatska im danas za to nudi vrlo malo mogućnosti.

“Iako turizam donosi Hrvatskoj veliki dio budžetnog kolača, to je u velikom dijelu privatni sektor koji mora dio tog novca investirati u razvoj nove ponude koja će biti manje izložena klimatološkim parametrima i vremenskim prilikama, a više orijentirana ponudi u unutrašnjosti – i u smislu zatvorenih prostora i na kontinentu. Hrvatska ima ogromne neiskorištene potencijale, dvorce i kurije, geotermalne izvore, sela Za sve to treba osmišljavati vezane sadržaje i umrežavati se”, smatra Kalinski.

Poručuje da zaboravimo malo na sunce i more, a i morski okoliš će nam biti zahvalan ako smanjimo pritisak i okrenimo se izvorima koje dosad nismo iskorištavali. Ističe da se klimatske promjene moraju vidjeti i u sektorskoj turističkoj strategiji. “Može li netko npr. zamisliti da jedne godine Hrvatska izađe na turistička tržišta i uopće ne propagira plažni turizam? Teško, ali i to je mogući smjer. To zasigurno ne bi značilo kraj morskog turizma, dapače, bio bi to početak humanijeg i održivijeg turizma koji bi se skladnije razvijao i na Jadranu i na kontinentu. To je samo drugačije promišljanje turističke ponude”, kaže Kalinski.

Sektor zdravlja imat će direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara

Napominje i da će sektor zdravlja imati direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara. Povećava se smrtnost, raste broj alergoloških oboljenja, vraćaju se neke već zaboravljene bolesti poput malarije i dolaze nove, primjerice denga groznica. Zbog poplava, onečišćujuće tvari iz tla ulaze u voće i povrće u povrtnjacima i njivama, u bunare i izvore.

Kalinski kaže da se mnogo toga već prati i procjenjuje, javno zdravstvo ne spava i morat će se dobro organizirati.

Ističe da će obalno područje biti pogođeno i porastom morske razine – izgledno 30 do 60 centimetara do kraja stoljeća, pa već sada treba razmišljati kako će to utjecati na postojeće sustave kanalizacije i odvodnje. Povećane temperature utjecat će na urbane betonirane i asfaltirane sredine u vidu pojava urbanih toplinskih otoka. Među rješenjima su razvoj prirodnih upojnih površina za viškove oborinskih voda i urbane zelene infrastrukture za ugodniji život i proizvodnju kisika, izgradnja sigurnih točaka za ekstremne vremenske uvjete…

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijski plan

Izrada Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. i Akcijskog plana, u završnoj je fazi. Projekt završava krajem studenog, a nacrti nakon toga idu u daljnju komunikaciju s uključenim ministarstvima i s javnošću. Zatim slijedi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te slanje dokumenata Vladi i Saboru radi usvajanja, a što je planirano najkasnije do sredine iduće godine, najavio je Kalinski.

Nacionalnu Strategiju s Akcijskim planom je za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i energetike izradila tvrtka Eptisa Adria. Nacrti su izrađeni kroz projekt vrijedan gotovo 800.000 eura, financiran u sklopu Prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku. Kroz projekt se pristupilo izradi preciznog klimatskog modeliranja za Hrvatsku od 2011. do 2040. i od 2041. do 2070. u dva scenarija na superračunalu VELEbit, kupljenom u tu svrhu.

Komentiraj