Gradovi Beli Manastir, Ilok, Imotski, Kutjevo, Nin, Pleternica, Sveti Ivan Zelina, Vinkovci i Vrgorac na svojim internetskim stranicama od studenog 2015. do ožujka ove godine, nisu objavili niti jedan proračunski dokument, pokazalo je istraživanje Instituta za javne financije kojim se željela utvrditi transparentnost rada lokalnih jedinica.

“Premda se transparentnost proračuna lokalnih jedinica poboljšava – s 1,75 u prethodnom, na 2,35 u ovom ciklusu istraživanja – i dalje je daleko od zadovoljavajuće. Čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan, a još je petina općina objavila samo jedan dokument”, navode s Instituta za javne financije.

Radi se o pet ključnih dokumenata: godišnjem izvršenju za 2014., polugodišnjem izvršenju za 2015., te prijedlogu proračuna, izglasanom proračunu i proračunu za građane za 2016. U obzir su uzeti samo dokumenti koji su bili dostupni u navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja mrežne stranice, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti. Takvim izračunom, razina proračunske transparentnosti može iznositi od 0 do 5.

Lokalne jedinice najtransparentnije na području Karlovačke županije

Kako navode iz IJF-a, po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Karlovačka, slijede Primorsko-goranska, Istarska i Šibensko-kninska županija, a najmanje su transparentne Splitsko- -dalmatinska, Zadarska i Osječko-baranjska županija. Po vrstama lokalnih jedinica, županije su u prosjeku vrlo transparentne (4,3), gradovi znatno manje (3,05), a općine su uglavnom vrlo netransparentne (2,04).

Prosječna transparentnost proračuna svih lokalnih jedinica mjerena brojem proračunskih dokumenata – godišnje izvršenje za 2014., polugodišnje izvršenje za 2015., prijedlog i izglasani proračun te proračun za građane za 2016. – objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016. se popravlja, no jedva da je prešla ocjenu dovoljan. Naime, u prethodnom ciklusu istraživanja iznosila je 1,75, a u ovom 2,35, navode s IJF-a.

Premda čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili ni jedan, a petina općina je objavila samo jedan dokument, ohrabruje da je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja. Nažalost, 37% jedinica je objavilo isti broj, a 15% je objavilo manje dokumenata nego u prošlom ciklusu. Svakako valja pohvaliti dvije lokalne jedinice – općine Kostrena i Orehovica – koje su drastično popravile rezultat, odnosno, s nule skočile na pet objavljenih dokumenata.

Ističu i grad Sisak te općine Bukovlje, Dekanovec, Konavle, Lovran, Pisarovina, Radoboj, Stara Gradiška i Tar-Vabriga koji su objavili četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu. Drastičnih pogoršanja nije bilo, no ipak, čak tri dokumenta manje nego u prethodnom ciklusu, objavile su općine Jelenje, Malinska-Dubašnica, Rasinja i Vela Luka, te grad Našice.