Na pomolu je nova pobuna onih koji smatraju da se jedna od najpoznatijih hrvatskih plaža pretjerano komercijalizira i da se bez ikakvog promišljanja betonizira okolno područje

Zlatni rat, plaža koja je jedan od najpoznatijih simbola hrvatskog turizma te krasi mnoge plakate Hrvatske turističke zajednice, na top listi Conde Nast Travellera, svjetski priznatog magazina za putovanja, i ove godine uvršten je među deset najljepših plaža na svijetu.

Ljepota Zlatnog rata ujedno privlači mnoge skrivene moćnike koji na njemu nastoje zaraditi. Ovih dana na pomolu je nova pobuna onih koji smatraju da se ta plaža pretjerano komercijalizira te se bez ikakvog promišljanja betonizira okolno područje. Možda i zbog utjecaja skrivenih poslovnih interesa na lokalne političare, Općina, Županija i država ne uspijevaju se dogovoriti o tome u čijoj je nadležnosti pokretanje inicijative za višu kategoriju zaštite tog područja.

Dana 31. srpnja 2016. istekla je dvanaestogodišnja koncesija na plažu Zlatni rat, koju je 2004. godine Splitsko-dalmatinska županija dodijelila općinskom komunalnom poduzeću Grabov rat d.o.o. iz Bola na Braču.

U OČEKIVANJU NOVOG NATJEČAJA predstavnici općine Bol dogovorili su s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije privremeno upravljanje Zlatnim ratom do kraja ove godine. Nakon toga uslijedit će raspisivanje nove koncesije na 12 godina. Na pitanje kada će biti raspisan novi natječaj i prema kojim kriterijima, iz Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije dobili smo odgovor koji je potpisao privremeni pročelnik Stipe Čogelja, a u kojem se navodi: “Kada se steknu uvjeti za raspisivanje koncesije, a to će biti ostvareno upisom pomorskog dobra u zemljišne knjige (na čemu u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom intenzivno radimo), ista će biti raspisana na temelju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru. Naravno, sukladno gore spomenutom zakonu i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zatražit će se posebni uvjeti koje izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i nadležni Konzervatorski odjel. Napominjem, Općina Bol i Splitsko dalmatinska županija surađivat će po pitanju upravljanja i zaštite Zlatnog rata, a posebno uvažavajući turističku i geomorfološku važnost spomenutog područja.” Da bi Zlatni rat trebalo tretirati slično kao Dubrovnik, koji je u kulturnom smislu simbol hrvatske turističke ponude, uvjeren je Jakša Cvitanić, profesor na California Institute of Technology. Kao dugogodišnji aktivist i zaljubljenik u Bol, upozorava da je marketinška vrijednost Zlatnog rata daleko veća od godišnje zarade koju donosi koncesija na taj dio pomorskog dobra. S time se slaže i načelnik Općine Bol Tihomir Marinković, koji smatra da je još dobro dok koncesiju za plažu ima komunalna tvrtka Općine Bol, Grabov rat d.o.o. u kojoj je zaposleno tridesetak Boljana. Iako priznaje da je oprema plaže, koja uključuje hrpu plastičnih ležaljki i suncobrana, zastarjela, siguran je da bi neki drugi privatni koncesionar isključivo zbog svoje zarade daleko više komercijalizirao i zloupotrebljavao plažu. Po Marinkovićevu mišljenju, plaćanje koncesije od strane općine državi je besmisleno, budući da Bol živi od plaže koju bi trebalo sačuvati. Općine bi, kaže, same morale moći odlučivati o svom prostoru, a ne da se koncesionar bira prema kriteriju visine naknade koju nudi državi za korištenje pomorskog dobra. A tko god da plaća koncesiju, morat će nuditi komercijalne sadržaje. “No ne mogu po Bolu šetati tri magarca i poljoprivrednici u pocijepanoj odjeći, kako bi željele neke udruge, od toga se ne živi”, smatra Marinković i ističe važnost turizma za Bol, a to zahtijeva i dodatne objekte za sport i zabavu.

TAKAV BI TREBAO BITI sportsko zabavni centar zapadno od plaže, s predviđenim diskom privatnog poduzetnika koji joj, po Marinkovićevu mišljenju, ne može štetiti. U pripremi je jedan od velikih projekata – izgradnja žičare za Vidovu goru, kao atrakcija za goste cijeloga otoka Brača. U planu su i dva nova hotela, a očekuje se i da Vlada RH objavi natječaj za Bijelu kuću, nekad ekskluzivni hotel na drugom kraju Bola, oko kojeg je upravo završio dugogodišnji sudski spor s Crkvom. Načelnik je uvjeren i da će produljenjem piste na bračkom aerodromu doći i do produljenja turističke sezone od ožujka do studenog. Dnevni doseg gostiju na plaži u vrhu sezone je do 4500, a Bol je 20 puta proglašen top turističkim odredištem u Hrvatskoj, uključujući i 2015. godinu. Na primjedbu da je Bol nekada bio središte elitnog i sportskog turizma, prije svega wind surfinga, koji se izdvajao od svih ostalih masovnih turističkih središta upravo očuvanjem prirode i čistoće mora, bez izletničkih brodova iz Makarske koji zatrpavaju plažu i onečišćuju more, Tihomir Marinković kaže da je nemoguće otjerati izletničke brodove ili ograničiti pristup Zlatnom ratu, osim uvođenjem neke vrste ulaznica za sve one koji nisu gosti Bola. Bilo bi, naravno, puno lakše da je plaža Zlatni rat u sklopu Parka prirode, jer bi tada, prema mišljenju i prijedlogu Udruge za bolji Bol, “Javna ustanova Parka prirode Brač održivim planom upravljanja ucrtala sadržaje koji mu doprinose zapošljavanjem, produljenjem sezone, gospodarskim rastom te pružanjem kulturnih, prirodnih i sportskih sadržaja sve zahtjevnijim turistima”. U tom slučaju, prema izračunu Udruge, ovaj Park prirode bio bi samoodrživ, budući da bi s minimalnom cijenom ulaznica za plažu osiguravao održavanje i unaprjeđenje cijelog Parka prirode Brač.

  • U PRIPREMI JE JEDAN OD VELIKIH PROJEKATA – izgradnja žičare za Vidovu goru, kao atrakcija za goste cijeloga otoka Brača, a u planu su i dva nova hotela

Udruga za bolji Bol, osnovana 2006., svakako je najaktivnija u borbi za očuvanje Zlatnog rata. Njena predsjednica Ana Marija Botteri Peruzović sa Zelenima Dalmacije već godinama zasipa dopisima sve nadležne institucije – od Općine, preko Županije, do ministarstava i Ureda predsjednika – nastojeći natjerati državu da se napokon počne adekvatno brinuti za taj prostor.

DEVASTACIJA JE POČELA prije više od deset godina izgradnjom Centra Marijan, vlasnika Marijana Šarića, čije se zdanje, kojeg se čak i projektant Nikola Popić odrekao, diže neposredno iznad plaže. Nakon velike pobune Boljana, Centar je ipak otvoren početkom 2002. i unatoč svim rješenjima za rušenje dijelova koji su prešli sve gabarite, lani je legaliziran.

Jedinstvena plaža u Bolu na Braču, koja se pruža oko pola kilometra u kristalno plavo more, satkana je od bijelih oblutaka, a pod utjecajem vjetra i valova neprestano mijenja oblik zaokrećući svoj vrh na jednu ili drugu stranu. Prirodni način nastajanja tog fenomena uvrstio ju je u posebne geomorfološke spomenike prirode. Naime, Zlatni rat stvoren je kombinacijom utjecaja morskih struja i postupnim slaganjem kamenčića s Vidove gore, koja je sa 780 m nadmorske visine ujedno i najviši vrh na jadranskim otocima. Fotografija plaže snimljena s vrha Vidove gore nalazi se na mnogim naslovnicama turističkih brošura i plakata kojima se promovira Hrvatska te predstavlja vrijednosni simbol hrvatskog turizma.

Međutim, fotografije ne prikazuju ono kako ta lokacija tijekom sezone izgleda. Plaža najveći dio godine ne izgleda kao na plakatu, nego je prekrivena bijelom plastikom, ležaljkama koje zauzimaju obje strane, kao i kioscima koji nude fast food i sladolede. Dijelu stanovnika i turista smeta kafić s terasom u šumici na samoj plaži.

VIŠE IZVORA NACIONALA, koji smatraju da se tu radi o prvorazrednom državnom interesu, tvrdi da je nedopustivo što se odluke o davanju plaže u koncesiju ili izdavanju dozvola za gradnju na prostoru tog prirodnog blaga, prepuštaju regionalnim i lokalnim vlastima. Isti izvori tvrde da neki lokalni moćnici očito imaju neobjašnjiv utjecaj na općinske vijećnike, što pridonosi percepciji da su nedodirljivi. O tomu svjedoče i neki dokumenti u posjedu Nacionala, a o tim lokalnim sukobima se proteklih godina više puta pisalo.

Tijekom 2010. jedan od tih privatnih poduzetnika naveden je na MUP-ovu popisu vlasnika objekata protiv kojih je podnijeto najviše prekršajnih prijava na području Splitsko-dalmatinske županije. Državni inspektorat zatvarao je sporni objekt zbog prekomjerne buke.

U svom dopisu načelnik Marinković tada je napisao da je neprihvatljivo da se upravo takvoj osobi omogućava pružanje usluga u šumici na plaži Zlatni rat, te da to može imati nesagledive negativne posljedice na bolski turizam.

Unatoč tomu, općina Bol donijela je ove godine novi Urbanistički plan uređenja R3 zone, koji predviđa izgradnju sportsko-rekreacijsko-zabavnog centra na samom rubu granice zaštite, u čijem će sklopu biti disco klub u koji će upravo taj privatni poduzetnik zajedno sa svojim partnerom preseliti zabavu iz centra mjesta. Urbanističkim planom R3 koji je izglasalo općinsko Vijeće Bola, previđena je gradnja sportsko-zabavnog centra na samoj granici zaštite, na zemljištu veličine 1600 m2, čiji vlasnici u pismu namjere još 2008. pišu da planiraju urediti caffe-lounge otvorenog tipa, dakle disco na otvorenom koji bi, s obzirom na namjenu i lokaciju, ispunio preduvjete za dobivanje dozvole za 24-satno radno vrijeme.

Tome se protivi Udruga za bolji Bol, koja drži da će se takvim objektom prekinuti nedjeljiva veza s okolnom prirodom kao sastavnim dijelom plaže. U otvorenom pismu koje je Udruga, sa Zelenima Dalmacije, uputila Vladi RH u travnju ove godine, zatraženo je donošenje Uredbe o privremenoj zaštiti, dok se ne raščiste sve nejasnoće i odrade pripremne radnje za proglašenje Parka prirode Brač.

PLAŽA ZLATNI RAT, kao i okolna priroda i spomenici kulture, prepoznata je kao jedinstvena nacionalna vrijednost koju treba posebno zaštititi još u drugoj polovici prošlog stoljeća, kada je odluke o tome donosila Socijalistička Republika Hrvatska. Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode broj 65/1-1965 IB/MZ od 6. veljače 1965., Zlatni rat je od Pakline do rta Borak i ceste za obližnje selo Murvicu, proglašen rezervatom prirodnog predjela i kao takav upisan u Registar zaštićenih objekata prirode. Ta kategorija kasnije je promijenjena u Spomenik prirode. Područje Vidove gore, koja se nadvila nad plažu, također je proglašeno rezervatom prirodnog predjela 1970. godine, s 2000 ha šume dalmatinskog crnog bora, osobitosti otoka Brača. U tom prostoru nalazi se i eko-etno selo Murvica, smješteno zapadno od Zlatnog rata, iznad kojeg je skriveno nekoliko povijesnih pustinjskih naseobina. Najpoznatija je Zmajeva spilja u kojoj su se u 15. stoljeću naselili popovi glagoljaši iz Poljica, koji su bježeći pred Turcima u živom kamenu isklesali reljef s karakterističnim religioznim motivima i poznatom figurom zmaja. Nekoliko uvala dalje nalazi se i nadaleko poznata Pustinja Blaca, glagoljaška vjerska i gospodarska naseobina, u čijem su sklopu bile kapelica, škola i zvjezdarnica, koju su od 1552. izgrađivali i nadograđivali redovnici, opremivši to mjesto koje neodoljivo podsjeća na ambijent romana Umberta Ecca “Ime ruže”, bibliotekom, zbirkama oružja, satova, umjetničkim predmetima, slikama, vrijednim namještajem, klavirom i teleskopom. I Pustinja Blaca je 1986. proglašena značajnim krajolikom.

  • PLAŽA NAJVEĆI DIO GODINE ne izgleda kao na plakatu, nego je prekrivena bijelom plastikom, ležaljkama, kao i kioscima koji nude fast food i sladolede, a u blizini se pušta glasna glazba

Unatoč svim tim odlukama još iz bivše države, razina zaštite područja Zlatnog rata, kao i obuhvat na koji se ona odnosi, znatno je smanjena odlukom Državnog Zavoda za zaštitu prirode iz 2007. Tada je, prilikom digitalizacije karata, dostavljena karta s novim tumačenjem i prikazom granica zaštićenog područja, čime je smanjen obuhvat ZK Zlatni rat sa 70,91 na 12,3 hektara te je ujedno snižena kategorija zaštite sa Spomenik prirode na Zaštićeni krajobraz. Objašnjenje za tu odluku bilo je “nejasna definicija granica i nedostatak kartografskog prikaza”. Iako su na štetnost te odluke i pogrešno tumačenje karata službenim dopisima vrlo brzo upozorili ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije Ivan Gabelica, kao i načelnik općine Bol, Tihomir Marinković, sve do danas taj problem nije uopće razmatran na državnoj razini. Zbog svega navedenog, Udruga za bolji Bol ustrajava na inicijativi da se šire područje Bola, koje osim plaže Zlatni rat uključuje i selo Murvicu, Pustinju Blaca i Vidovu goru, proglase Parkom prirode Brač, odnosno da se odlukom Ministarstva povisi kategorija zaštite tog prostora od nacionalnog interesa. Bila je to i tema sastanka s ministrom kulture Božom Biškupićem koji je, na inicijativu načelnika općine Bol Tihomira Marinkovića i predsjednika TZO Bola Jeronima Martinića, održan još u kolovozu 2006. U međuvremenu je Uprava za zaštitu prirode prešla u nadležnost Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode, a danas je na njenom čelu pomoćnica ministra Irina Zupan. Čini se da postoji veliki problem kontinuiteta rada te Uprave, budući da je na upit o inicijativi proglašenja Parka prirode Brač, koji je ministru zaštite okoliša Slavenu Dobroviću uputio Nacional, poslan odgovor u kojem se navodi: “Na lokalnoj je razini da službeno pokrene inicijativu prema Ministarstvu vezano uz povećanje razine zaštite tog područja, a u Ministarstvu će pritom imati partnera i potrebnu stručnu pomoć”, kao da ta inicijativa ne postoji još od 2006. No unatoč svemu, pozitivno je što Ministarstvo ohrabruje lokalnu zajednicu da mu se obrati. U dopisu se također ističe: “Zlatni rat zaštićen je u kategoriji značajnog krajobraza, čime se sukladno Zakonu o zaštiti prirode svrstava u zaštićeno područje od lokalnog značaja. Tim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Splitsko-dalmatinske županije. Dopuštenja za zahvate, kao i akte za građenje, izdaje nadležni županijski ured sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji. Plaža predstavlja pomorsko dobro te se koncesija daje sukladno propisu koji uređuje pitanja pomorskog dobra te postupak provodi također Županija.” Prema svemu sudeći, velika odgovornost leži upravo na Županiji Splitsko-dalmatinskoj, koja je još 2011. na sastanku održanom u Uredu predsjednika Josipovića, na sebe preuzela koordinaciju budućih akcija prema nadležnim ministarstvima, s ciljem “osiguranja veće zaštite tog prostora, sprečavanja njegove devastacije i omogućavanja održivog razvoja Bola kao prvorazrednog turističkog odredišta”. Unatoč toj preuzetoj obvezi, Županija u tom smislu do danas nije poduzela ništa.

  • ‘STAV JE ŽUPANIJE da se naša prirodna bogatstva trebaju što više zaštititi, a posebno Zlatni rat, jer je to osnova na kojoj gradimo jednu od najvažnijih gospodarskih grana’

ODGOVOR STIPE ČOGELJE iz Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, glasi: “Što se tiče inicijative za proglašenje navedenog područja parkom prirode, stav je Županije da se naša prirodna bogatstva trebaju što više zaštititi, a posebno Zlatni rat, jer je to osnova na kojoj gradimo jednu od najvažnijih gospodarskih grana, turizam. Turizam bez zaštite takvih područja ne može niti će biti održiv. Proglašenje parka prirode vodi Ministarstvo zaštite okoliša, odnosno Agencija za zaštitu prirode i okoliša na temelju prethodno izrađenog elaborata i po proceduri predviđenoj Zakonom o zaštiti prirode.” Dok se to ne dogodi, u Općini Bol tvrde da je Županija dužna donijeti Prostorni plan područja posebnih obilježja, budući da ona jedina po zakonu može odlučivati o granicama zaštićenih područja, u okviru Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije. U odgovoru koji je poslao Stipe Čogelja negiraju te tvrdnje i navode da je “novim Zakonom o prostornom uređenju od 1. 1. 2014. godine ukinuta potreba donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja, osim za nacionalne parkove i parkove prirode, pa stoga isti nije donesen ni za Zlatni rat. Međutim, ne postoji zapreka da Općina Bol kroz svoju prostornoplansku dokumentaciju zaštiti Zlatni Rat, a to je inače i najefikasniji način zaštite nekog područja”. Dakle, po njihovu tumačenju, odluka je isključivo na Općini Bol, a ne na Županiji.

No sve dok se Županija i Ministarstvo zaštite okoliša ne dogovore tko bi trebao pokrenuti taj postupak, devastacija prostora koji je još 1965. proglašen rezervatom prirode, a na koju aktivisti upozoravaju, mogla bi se nastaviti. Upitan što očekuje od nove vlade i novog ministra zaštite okoliša, načelnik Općine Bol Tihomir Marinković odgovara kako se nada da će “država konačno pokazati interes za sveobuhvatnu zaštitu tog prostora, o kojem se treba brinuti i u koji treba investirati, kako bi mu se dodala nova vrijednost”.

Komentiraj

<