Nepoznanica je što o toj njegovoj odluci misli Vladimir Šeks, koji je bio u subotu u Bleiburgu, a za kojeg vlada uvjerenje da je siva eminencija ključnih odluka premijera Andreja Plenkovića, ali i glavni politički animator Drage Prgometa

I prošla je subota dokazala da obilježavanje i ove 72. obljetnice hrvatskog Križnoga puta na Bleiburškom polju u Austriji, 200-njak kilometara od Zagreba, nije bila samo komemoracija žrtvama komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata. Ona je ostala i dalje poprište žestokih političkih obračuna podijeljenog hrvatskog društva začinjenog ovaj put i predstojećim lokalnim izborima, koji će se održati ove nedjelje. Usput, ovogodišnje okupljanje 15-tak tisuća Hrvata pokraj Bleiburga, desetak tisuća manje no prošle godine, izazvalo je i prijepore u samoj Austriji. Izostalo je tek prošlogodinje razoružavanje počasnog voda, jer ovaj put nitko nije došao ni s tim trofejnim naoružanjem kao što je to bio slučaj prošle godine. Austrijska policija, dakle, nije imala ikoga razoružavati čak i da je poželjela reprizirati svoju prošlogodišnju akciju.

Da prijepore vezane uz Bleiburg učine vidljivim i u samoj Austriji, na austrijskoj političkoj pozornici, potrudio se Klub Zelenih u pokrajinskom koruškom parlamentu. Oni su od austrijske policije i službeno zatražili zabranu ovogodišnjeg skupa tvrdeći da je riječ o „najvećem okupljanju revizionista, neonacista i podržavatelja jedne fašističke države“ u Austriji. Austrijske sigurnosne službe, međutim, odbile su suglasiti se s takvim tumačenjem prihvačajući tezu iz tradicionalnog zahtjeva za održavnjem skupa pod krinkom „crkvene komemoracije“, koju je ove godine vodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. S obilježavanjem komemoracije žrtvama Križnoga puta nije bio sretan ni za gradonačelnika Bleiburga, inače, političara iz redova austrijskih socijaldemkrata čiji su stavovi, po svemu sudeći, bliski zastupnicima iz Kluba Zalenih.

„Svake godine tisuće Hrvata hodočaste u koruški grad Bleiburg kako bi obilježili ‘bleiburški masakr’ iz 1945. godine. Na okupljanju u subotu očekuje se između 10 i 15 tisuća ljudi. Iz perspektive antifašističkih skupina riječ je o najvećem okupljanju desnih ekstremista u ovom dijelu Europe, no skup je prijavljen kao crkvena komemoracija“, najavio je dan ranije događaj od prošle subote austrijski dnevnik Der Standard. Taj članak bio je objavljen pod sugestivnim naslovom: “Traži se zabrana hrvatske komemoracije u Koruškoj“. O onoj drugoj nekomemorativnoj, političkoj dimenziji Bleiburga na koju su upozorili iz i koruškog zastupničkog kluba zelenih posvjedočila je i nazačnost svih viđenijih političara iz Mostovog i HDZ-ovog bloka, sudionika predstojećih lokalnih izbora.

Ovaj je put nedostajao samo Drago Prgomet, kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba. On nije došao u Bleiburg. Drago Prgomet se odlučio na prilično rizičan potez premda taj ples po žici nije za njega neubičajen. “Ne, neću ići ove godine. Ne želim niti obiteljsku, a kamoli tragediju jednog dijela hrvatskog naroda koristiti za osobne političke probitke“, izjavio je Prgomet navodeći razloge svog nedolaska. Kako se čini, upitno je samo koliko će mu to donijeti štete kod HDZ-ovog biračkog tijala u predstojećem izbornom srazu ove nedjelje u prvom krugu lokalnih izbora. Za svaki slučaj, dan uoči bleiburškog okupljanja pred kamerama Nove TV objasnio je i razloge svog nedolaska u Bleiburg.

Dosljedan sebi komentirao je i najavu Furija Radina o uskraćivanju potpore vladi zbog uvredljive izjave Milijana Brkića o nacionalnim manjinama. Prema Brkiću, manjine nisu dostojne obznanjivati rekonstrukciju hrvatskih vlada, nego su ih dužne samo podržavati. Za razliku od Brkića, Prgomet je i u ovom slučaju bio koncilijantniji i pomirljiviji. Dok je Brkić poručio da manjine ne mogu objavljivati i najavljivati moguću rekonstrukciju hrvatske vlade, Prgomet je za Novu TV izjavio da su „nacionalne manjine ravnopravni građani Republike Hrvatske“.

„Mi smo do sada surađivali u više navrata kroz rad naše Vlade i vjerujem da će to tako biti i ubuduće. I to je jedini komentar koji imam“, kratko se osvrnuo Prgomet na Brkićevu izjavu. Hoće li to biti dovoljno za udobrovoljavljanje Radina u svrhu povučenja njegove odluke o otkazivanju potpore hrvatskoj vladi, nije sigurno. To bi moglo dovesti do urušavanja tanke parlamentarne većine Plenkovićevoj vladi. Radin je, naime, zatražio nedvosmislenu i jasnu ogradu HDZ-a od Brkićeve izjave. U suprotnom, kako je rekao, povući će svoju deklariranu potporu u saboru Plenkovićevoj vladi. To bi premijera Plenkovića moglo odvesti u slijepu ulicu – ostaviti ga u saboru bez potpore većine zastupnika i prisiliti na raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

Za razliku od Prgometa, Bruna Esih, neovisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba i članica HDZ-ovog zastupničkoh kluba u Hrvatskom saboru, koja baš kao i Prgomet računa na glasove HDZ-ovih birača, i ove je godine bila na Bleiburškom polju. Doduše, drznula se, kako su izvijestili portal Index, ali i Večernji list, napustiti ga baš u trenutku kada se okupljenima obraćao glavni pokrovitelj ovogodišnje manifestacije – predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. U Bleiburgu je bio i Vladimir Škeks za kojeg se smatra da je siva eminencija ključnih poteza premijera Plenkovića. Šeks je navodno, prema Naconalovim izvorima, bio i ključna osoba na čiji je nagovor Drago Prgomet svojedobno ušao u bitku za položaj predsjednika HDZ-a kada je Šeks prije pet godina još službeno podupirao kandidaturu Jadranke Kosor. Tada je Prgomet izgubio bitku od Tomislava Karamarka, a to je vrijeme bio šef Šeksovoj supruzi, liječnici na odjelu ORL-a u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Je li se Prgomet prije donošenja odluke o neodlasku u Bleiburg savjetovao sa Šeksom nije poznato.

I Božo Petrov, Nikola Grmoja, kao i Marko Sladoljev, kandidat Mosta za gradonačelnika Zagreba bili su, također, na Bleiburgu, ali dva dana prije službene manifestacije. „Odlučili smo doći danas, jer držimo da sve žrtve zaslužuju poštovanje. Bleiburg je za nas mjesto pijeteta, kao i sva ostala mjesta stradanja“, prenešene su riječi predsjednika Mosta Bože Petrova. Navedene su i riječi Nikole Grmoje, kandidata za dubrovačkog-neretvanskog župana na čijoj se listi nalazi i Božo Petrov. „Sjećajmo se žrtava s poštovanjem, umjesto da ih koristimo za privatne ili političke interese uz izokretanje činjenica onako kako kome odgovara, zbog čega smo se i borili za zakon o arhivskom gradivu i arhivima“, objasnio je svoju poziciju politički tajnik Mosta Nikola Grmoja.

Oglasio se Mostov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Marko Sladoljev navodeći da se treba pokloniti svim žrtvama. „Bio sam i u Jasenovcu, a želio sam doći i ovdje. Nema potrebe da se nakon toliko godina od Drugog svjetskog rata i dalje rade razlike između žrtava, kada su svi nesretno završili svoje živote, u neljudskim uvjetima, zbog mržnje i podjela“, prenijete su riječi Sladoljeva u priopćenju Mosta. O političkoj upotrebnoj vrijednosti Bleiburške tragedije nedavno su posvjedočili i napadi na banjalučkog biskupa Franju Komaricu u susjednoj Bosni i Hercegovini na kojeg se obrušio Milorad Dodik.

Razlog Dodikovog žestokog napada na banjolučkug biskupa Franju Komaricu, koji je prošle godine vodio komeraciju žrtvama Križnog puta u Bleiburgu, bila je njegova usporedba zločina nad hrvatskim žrtvama Križnoga puta poslije Drugog svjetskog rata s onim zločinima počinjenim nad Hrvatima i nesrbima u srednjoj Bosni i Bosanskoj posavini za nedavog rata u Bosni i Hercegovini. Nakon njegovog upozorenja čelnicima entiteta Republike Srpske u Bosni Hercegovini na stradanja, ali i niza političkih stranaka u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Na biskupa Komaricu obrušili su se bili i iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, ali i iz oporbene Partije demokratskog progresa. Napadima se pridružio i gradonačelnik Banja Luke Slobodan Gavranović.

„U svoje i u ime gradske uprave najoštrije osuđujem izjave biskupa Franje Komarice u kojima uspoređuje Banju Luku s Bleiburgom pokušavajući na taj način opravdati svoj posjet Bleiburgu gdje je vodio vjerski obred onima koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata po Banjoj Luci činili zvjerstva“, zabilježeno je bilo u pisanu priopćenju gradonačelnika Gavranovića, koji je, inače, i član Dodikova SNSD-a. Banjolučki gradonačelnik drži da se zločini iz Drugog svjetskog rata nad Srbima nikako ne mogu uspoređivati s onim što se u BiH zbivalo od 1992. do 1995. godine. S druge strane, prema podacima Banjolučke biskupije, s područja današnjeg RS-a prognano je više od 150 tisuća Hrvata i danas ih je ondje tek desetak tisuća. Ignorirajući tu činjenicu iz Dodikova SNSD-a čak su zatražili da se biskup Komarica ispriča jer je „povrijedio najtananije osjećaje“ Srba, a uz to je služio misu „dželatima srpskog naroda“ što je bila nedvojbena asocijacija na obilježavanje bleiburške tragedije.

I danas, dakle, prisjećanja na tragičnu povijest prije više od pola stoljeća obilježenu i Križnim putom, koji je 1945. godine imao svoju završnicu u Bleiburgu, ima svoju značajnu političku upotrebnu vrijednost, koja se neizbježno reflektira i na aktualnu hrvatsku vladu, ali i na izborne poruke koje se šalju hrvatskim biračima. Već sljedeće nedjelje na izborima za gradonačelnika Zagreba pokazat će se kakve će posljedice imati okretanje leđa Brune Esih govoru pokrovitelja komemoracije u Bleiburgu i predsjedniku hrvatskog sabora Goradanu Jandrokoviću. Vagat će se i odluka Drage Prgometa da ne ode u Bleiburg u izbjegovanju da stradanje svojih sunarodnjaka nakon Drugog svjetskog rata, kako je rekao, koristi u predizborne svrhe.

Komentiraj

FOTO:HINA
PODIJELI