Knjiga njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru ‘Zagramer – agramerski rječnik’ autora Tibora Otta Benkovića, osvjetljava utjecaj germanske kulture na življenje i svakodnevicu. Ideju je autor dobio nakon što je vidio da ljudi oko njega slabo poznaju zagrebačke germanizme poput: širajzl, mišćafl, cubok, fišbajn, hercklopf ili šlafrok

Koja sam ja pehistica. Kupim novi pelcmant koji se odmah počme linjati, a ona flojsa kupi isti takav, a njoj još dlake narasteju!

Sedi lokalni trinker za šankom, napol spava sa otprtim šlicem. Žena do njega ga upozori, a on će na to: Bez brige frojlajn, ne pada mrtva ptica iz gnezda.

Fine dame idu na klo ili u toalet, a ne na šekret kak kumice na placu.

to su Zagrepčani mlađi, manja je šansa da će purger/ica razumjeti ovakve viceve u jezičnoj varijanti koja djeluje sve arhaičnije. Ako je opus Miroslava Krleže literarna riznica agramerštine, onda je knjiga njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru “Zagramer – agramerski rječnik” odraz te iste iščezle stvarnosti na stručnoj i znanstvenoj razini. Rad autora Tibora Otta Benkovića ne predstavlja samo doprinos lingvistici, nego i osvjetljava utjecaj germanske kulture na življenje i svakodnevicu te u tom smislu ima, kako je o “Zagrameru” napisao akademik Viktor Žmegač, golemu kulturno-povijesnu vrijednost…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje