Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić i njezina pomoćnica Maja Vučinić Knežević sastale su se u utorak u prostorijama Saveza udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije s predstavnicima 16 udruga, posjetile su Centar za beskućnike i Kuću sv. Josipa, koja se brine o trudnicama koje su njihove obitelji odbacile zbog trudnoće.

Po pozivu iz HDZ-a, to je bila predizborna aktivnost kojom ministrica Juretić podupire kandidatkinje HDZ-a u VII. izbornoj jedinici Mariju Jelkovac i Hrvojku Božić.

Budući da je riječ o specifičnim udrugama koje pomažu ljudima, ministrica Juretić obećala je da će se u budućem radu zauzimati za evaluaciju rada raznih udruga, ističući da su na tom području velike promjene, štoviše, dodala je, potrebno ga je u cijelosti redizajnirati. Glavni razlog svih problema, po ministričinim riječima, jesu loši zakoni – Obiteljski zakon i Zakon o socijalnoj skrbi, čija je izmjena dio normativnih aktivnosti ministarstva za sljedeću godinu.

“Obiteljski zakon izazvao je kaos u struci. Mislim da pomalo i naše mentalitete treba mijenjati jer, nažalost, još jako puno imamo socijalističkog mentaliteta u našim glavama i radnim navikama. Dolazim iz civilnog sektora u kojem sam radila 26 godina i znam da treba napraviti dobru evaluaciju o učinkovitosti rada svih udruga”, rekla je Juretić.

Kako je istaknula, Hrvatska u nevladinom sektoru daje golem novac, a ove se udruge suočavaju s golemim teškoćama, tako da bi uz evaluaciiju trebalo izdvojiti udruge od posebnog značenja, koje rade ono što državne institucije ne stignu, i one druge udruge u kojima djeluju razni aktivisti, hobisti i volonteri, koji će naći načina da se financiraju iz donacija i drugih akcija, rekla je Juretić.

Govoreći o svojim teškoćama, predstavnici udruga iznijeli su mnoštvo argumenata – neki su izražavali ljutnju, neki i plakali jer za “teškom mukom izborene projekte” ne uspijevaju dočekati odobren novac i slijedi gašenje aktivnosti važnih za populaciju s raznim teškoćama.

Predsjednica Udruge za djecu s poteškoćama u razvoju “Zvončići”  Snježana Čop istaknula je, govoreći o teškoćama te udruge, kako – unatoč tomu što su u pet godina proveli 60 projekata i opremili centar za ranu intervenciju opremom vrijednom više od milijun kuna te unatoč tomu što u centru rade stručni terapeuti po istim rješenjima i odobrenjima kao u ustanovama – ne mogu do novca iz Socijalnog fonda Europske unije jer je on po hrvatskim propisima i kriterijima namijenjen samo ustanovama.

“Mi sada kroz projekte možemo doći do svega što nam treba osim onog najvažnijeg – do novca za plaće terapeuta u čuju smo edukaciju uložili po 20 tisuća kuna. To znači da će se udruge našeg tipa ugasiti. Onda će se zbog velike potrebe početi osnivati u ustanovama. Članica sam nacionalnoga radnog tima za ranu intervenciju kod djece s teškoćama u razvoju i znam da se naši zaključci ne provode. Svaka promjena vlasti samo promijeni dio ljudi, a u ustanovama se ništa bitno ne mijenja”, rekla je Čop, ističući da su “Zvončići” i slične udruge osnovane zbog potrebe, a ne iz nečijeg hira.

“Da se može drukčije, govore primjeri u Bugarskoj, Poljskoj i Češkoj, gdje se razvijaju iste takve usluge koje su se, kao i u Hrvatskoj, razvile kroz civilni sustav jer mnogobrojne obitelji nisu imale vremena čekati da se kroz ustanove razvije sustav rane intervencije”, rekla je Čop, dodajući u suzama da je udruga potrebna mnogoj djeci.

“Mojem djetetu više nije potrebna rehabilitacija, ali je potrebna drugoj djeci. Savjetuju nas u ministarstvima kojima se obraćamo za pomoć da naplatimo usluge, a ja pitam koje bi obitelji mogle platiti 1730 kuna na mjesec za rehabilitaciju svojeg djeteta i čemu bi to odvelo. Tu se ne radi o nekom luksuzu, nadstandardima, to je osnovna potreba djeteta jer – kada dođe u školu nespremno – tada je već kasno”, rekla je Čop.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Mladen VOLARIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.