Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otvorio je u petak novi most preko Bospora, jedinstven u svijetu, još jedan dodatak spektakularnim ostvarenjima u njegovu voljenom Istanbulu.

Selimov most treći je koji spaja Europu i Aziju. Naziv je dobio po sultanu iz 16. stoljeća koji je proširio osmansku vlast na Bliski istok.

Po turskim dužnosnicima, “to je najduži viseći most sa željezničkim sustavom na svijetu”. Dug je 1,4 kilometra, širok 59 metara i imat će osam prometnih traka i dvosmjernu željezničku prugu. Gradnja je koštala 900 milijuna eura. Piloni mosta visoki su 323 metra što ih stavlja u rang s Eiffelovim tornjem (324 m).

Most bi trebao smanjiti prometnu gužvu u Istanbulu i ublažiti problem s onečišćenjem zraka.

Dnevno će ga prelaziti 135 tisuća automobila. Mostarina za automobile koji će prelaziti s europske na azijsku stranu iznosit će 9,90 turskih lira (22,50 kuna), a u obrnutom smjeru neće se naplaćivati.

“Ovaj most svrstava Tursku među svjetske lidere u mostogradnji”, rekao je AFP-u njegov tvorac, francuski inženjer Michel Virlogeux koji je, među ostalim, izgradio viadukt Millau u južnoj Francuskoj, most na ušću Seine u ocean Pont de Normandie i most Vasca de Game u Lisabonu.

Treći most preko Bospora hibridne je ovješeno-viseće strukture, što je vrlo originalno, kaže Virlogeux, jer takav most nije izgrađen još od slavnog Bruklinskog mosta u 19. stoljeću. Takva opcija izabrana je zbog geometrije lokacije, željeznice i želje turskih vlasti za “arhitekturnom elegancijom”, kazao je Virlogeux, dodavši da su Turci željeli i da cestovni i željeznički promet budu u istoj razini što nije uobičajeno u takvim situacijama.

Selimov most središnji je dio je prometnog megaprojekta gradnje autoceste Europa-Anatolija duge 150 kilometara, koja bi trebala prometno rasteretiti Istanbul, metropolu s 18 milijuna stanovnika koja se guši u svakodnevnim gužvama.

“Most će za 30 posto smanjiti promet u Istanbulu i ublažiti pritisak na druga dva mosta”, kaže je ministar prometa Ahmet Arslan.

Kritičari projekta tvrde da će se njime grad samo proširiti prema Crnom moru. Naglašavaju i da nije provedena nikakva studija o zaštiti okoliša iako pristupne ceste prolaze kroz Beogradsku šumu, “pluća Istanbula”.

Erdoganu se uz to žuri da Istanbulu vrati sjaj kakav je imao u Osmanskom Carstvu. “Ne znam ni za jedan drugi primjer ovakvog projekta koji je osmišljen, projektiran i izgrađen za samo tri i pol godine. To je bila politička volja turskog vodstva i zahtijevala je iznimnu mobilizaciju građevinara”, kazao je Virlogeux.

Erdoganova vlada prije tri godine iznijela je desetogodišnji plan infrastrukturnih investicija vrijednog 200 milijardi dolara, a Erdogan se obvezao da nemiri koji proteklih mjeseci pogađaju Tursku neće zaustaviti te megaprojekte.

Osim ovog mosta, u Istanbulu se planira izgradnja najveće svjetske zračne luke, kao i ogroman kanal koji će dio grada pretvoriti u otok.

I naziv mosta izazvao je prijepore. Sultan Selim progonio je šijitsku alavitsku manjinu, koji zato ime mosta doživljavaju kao provokaciju.

“Nemam namjeru potpirivati prijepor, ali bilo bi mi draže da je most nazvan po Sinanu, jednom od najvećih arhitekata svih vremena”, rekao je Virlogeux misleći na genijalnog osmanskog graditelja iz 16. stoljeća.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.