Krajem studenog prošle godine javni je dug iznosio 289,7 milijardi kuna, što je oko 79 milijuna više nego godinu dana prije, a kako je u prethodnih osam mjeseci bilježen njegov međugodišnji pad, može se zaključiti da je razina javnog duga konačno stabilizirana, objavili su u petak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U studenome je javni dug bio za 2,3 milijarde kuna više nego u listopadu, pri čemu je, navode analitičari HGK, unutarnji dug porastao za milijardu kuna, i to pretežito kreditnim zaduženjima, dok je istodobno inozemni dug povećan za 1,3 milijarde kuna uslijed rasta duga po dugoročnim vrijednosnim papirima i rastu kreditnog zaduženja.

U okolnostima rasta BDP-a, stabilizacija javnog duga, ističu iz HGK, “povoljno utječe na stupanj zaduženosti države jer se smanjuje udio javnog duga u BDP-u čime će se, nakon osam godina rasta, zabilježiti smanjenje ovog pokazatelja s pozitivnim učinkom na makroekonomsku stabilnost zemlje i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga”.

Navode i kako su pozitivni pomaci povezani s dinamiziranjem gospodarskog rasta, ali i uspješnom fiskalnom konsolidacijom, jer je znatno niži proračunski manjak ograničio potrebu države za financiranjem. U jedanaest mjeseci prošle godine državni je proračun, naime, zabilježio za 6,7 milijardi kuna manji proračunski manjak nego prethodne godine.

Uz to, dodaju, visoka likvidnost domaćega financijskog tržišta i povoljniji uvjeti financiranja rezultirali su većom orijentacijom države na domaće zaduživanje pa je stoga na godišnjoj razini unutarnji dug opće države povećan za 8,8 milijardi kuna ili 5,1 posto, dok je ino dug pao za 8,7 milijardi kuna ili 7,4 posto.

Tako je u studenome lani udio domaćeg duga u ukupnom javnom dugu porastao na godišnjoj razini za 3 postotna boda, na 62,1 posto.

U svih jedanaest mjeseci 2016. godine razina javnoga duga ukupno je povećana za 104,8 milijuna kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 8,4 milijarde kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 8,3 milijarde kuna.

Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica, za 14,4 milijardi kuna, dok je kreditni dug i dug po trezorskim zapisima smanjen za 4,9 i 1,1 milijardu kuna.

Na inozemnom su tržištu, pak, smanjene sve komponente državnoga duga, a najviše dug po obveznicama, za 7,7 milijardi kuna, i po kreditima, za 600 milijuna kuna.

I dok je dug središnje države rastao, smanjile su se obveze ostalih sastavnica opće države – fondova socijalne sigurnosti za 1,1 milijun kuna i lokalne država za 577,6 milijuna kuna, no dug središnje države determinira ukupna kretanja jer čini 98,5 posto javnog duga opće države.

“Pri nastavku gospodarskog rasta i konsolidacije javnih financija ocjenjujemo da će se u ovoj godini nastaviti pozitivne tendencije kretanja javnog duga prema razini od 81,5 posto BDP-a koliko je za 2017. godinu planirano u Strategiji upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019. To će pozitivno utjecat na mogućnost napretka u kreditnom rejtingu zemlje i time na stvaranje povoljnijih uvjeta inozemnog financiranja za državu i tvrtke. Pritom je udio javnog duga u BDP-u i dalje visok i kreće se iznad Maastrichtskih kriterija od 60 posto te iznad medijana država s istim kreditnim rejtingom (51,4 posto prema agenciji Fitch)”, zaključuju analitičari HGK.