Birališta su u nedjelju otvorena za više od 106 milijuna Japanaca pozvanih izabrati polovicu senatora, a pobjeda Liberalnih demokrata koje vodi konzervativni premijer Shinzo Abe trebala bi omogućiti vladi raspisivanje referenduma o izmjeni ustava.

Premijer Abe i njegovi koalicijski partner Komeito te  bliske stranke nadaju se osvojiti dvije trećine u Senatu.

Premijeru će trebati potpora dvije trećine zastupnika u oba doma parlamenta kako bi mogao raspisati nacionalni referendum o izmjeni ustava.  Vladajuća koalicija već raspolaže većinom u Predstavničkom domu, utjecajnijem donjem domu parlamenta.

Unatoč neuspjehu vlade da obnovi gospodarski rast ankete predviđaju vladajućoj koaliciji više od 61 senatora od 121 koliko ih se obnavlja u gornjem domu, a oporbenoj Demokratskoj stranci (lijevi centar) predviđaju 30 mjesta.

Svake tri godine japanski gornji dom održava izbore za polovicu od svojih ukupno 242 senatora, a ove godine za 121 mjesto natječe se 389 kandidata, piše agencija dpa.

Na vlasti od 2012., nacionalist Abe još nije uspio oporaviti treće svjetsko gospodarstvo unatoč provedenim mjerama, no njegova stranka koja gotovo neprekidno vlada od 1955., ne treba strahovati zajedno s koalicijom centra Komeito jer im se suprotstavlja razjedinjena oporba.

Vodeća oporbena Demokratska stranka ne uspijeva ojačati nakon što je vladala 2009. do 2012., u teškom razdoblju obilježenom tsunamijem 2011., koji je izazvao nuklearnu katastrofu elektrane Fukushima.

Abe,  koji je bio premijer 2006.-2007.,  vratio se se pet godina poslije u političku arenu i nakon pada vlade lijevog centra obećao zaustaviti deflaciju te ojačati obranu i tradicionalne vrijednosti, a cilj mu je promijeniti pacifistički ustav Japana.

Ako uspije osvojiti većinu i u Senatu moći će na raspisati referendum i mijenjati ustav nakon gotovo 70 godina. Stručnjaci, međutim, ocjenjuju da se Abe vjerojatno neće odmah upustiti u izmjenu članka 9 koji propisuje da se zemlja “zauvijek” odriče rata, već će krenuti s nešto lakšim amandmanima kako bi srušio tabu.

“Došla sam glasati jer strahujem od izmjene ustava, imam sina i želim da živi u zemlji mira”, rekla je tridesetgodišnja gospođa Kimura na biralištu za agenciju AFP.

Prvi put na birališta izlaze mladi ljudi od 18 i 19 godina jer je novim zakonom dobna granica za glasačko pravo spuštena s dosadašnjih 20 godina.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.