Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u ponedjeljak kako se 29. lipnja, kada bi trebala biti objavljena odluka Arbitražnog suda o granici sa Slovenijom, neće dogoditi ništa posebno “jer smo odluku o radu toga suda donijeli već ranije”, no, dodao je kako se nada da će biti dovoljno političke zrelosti te da će vodstva dviju država – bez obzira na različito gledište u vezi s tom odlukom – pronaći način za kvalitetnu suradnju na mnogim drugim područjima koja nas spajaju.

“Oko toga je sve potpuno jasno, Hrvatska je izišla iz arbitraže jer je Slovenija nepovratno kontaminirala i kompromitirala arbitražu svojim nekorektnim postupanjem nakon čega je Hrvatski sabor donio odluku da za Hrvatsku odluka Arbitražnog suda nije relevantna i da ju ne prihvaćamo, tako da se nama 29. lipnja neće dogoditi ništa posebno važno jer smo mi odluku o radu Arbitražnog suda donijeli već ranije”, poručio je Jandroković u emisiji Hrvatskog radija “S Markova trga”.

Rekao je i kako je važno da se ne kompromitiraju svi ostali odnosi i suradnja sa Slovenijom. “Mi smo dvije susjedne države, članice smo i EU i NATO-a, veže nas dugogodišnja suradnja, bilo je u našim odnosima i uspona i padova… i bila bi prava šteta da zbog ovog slučaja dođe do pogoršanja sveukupnih odnosa sa Slovenijom. Nadam se da će biti dovoljno političke zrelosti i da će vodstvo i jedne i druge države iznaći načina da bez obzira na različito gledanje oko Arbitražnog suda i njegove odluke, pronađemo način da nastavimo kvalitetno surađivati i u gospodarstvu, u europskim pitanjima, turizmu, kulturi i nizu drugih područja koja nas spajaju”, rekao je.

Dan antifašističke borbe treba obilježavati, a Trg maršala Tita preimenovati 

Jandroković je komentirao i  izjave Zlatka Hasanbegovića o nužnosti poništavanja 22. lipnja kao državnog blagdana.

“Jasno treba reći da je sudjelovanje Hrvatske u antifašističkom pokretu osiguralo da Hrvatska na kraju II svjetskog rata bude na strani pobjednika i zato je taj 22. lipnja važan i smatramo da ga treba obilježavati”, rekao je Jandroković. Dodao je međutim i da to ne znači da treba prekinuti raspravu o totalitarnom i zločinačkom karakteru komunističkog sustava. “Ono što je bilo od 1941. do 1945. smatram pozitivnim. Dio onih koji su sudjelovali u antifašističkom pokretu kompromitirali su ga zbog onoga što su radili od 1945. do 1990.. Taj je sustav bio totalitaran, u jednom dijelu zločinački, ljudi su bili eliminirani i ubijani zbog političkih stajališta, kršene su temeljne ljudske slobode i prava…”, rekao je Jandroković.

Predsjednik Sabora komentirao je i inicijative oko preimenovanja Trga maršala Tita te najavu HDZ-a da će poduprijeti takvu ideju u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

“Josip Broz Tito bio je čelnik režima koji je odgovoran za masovna ubojstva i kršenje temeljnih prava i sloboda i kao takav, po mom mišljenju, ne može imati svoj trg u Zagrebu i smatram da se naziv tog trga treba promijeniti. Mislim da za to ne treba referendum već je dovoljna odluka Skupštine”, poručio je Jandroković.

Iako predsjednik Sabora nije želio komentirati medijske napise prema kojima je Ministarstvo uprave pripremilo prijedlog odgovora Vladi na SDP-ovu interpelaciju zbog ploče HOS-a u Jasenovcu, s pozdravom ‘Za dom spremni’, a prema kojem će to Ministarstvo predložiti da nema zakonskog uporišta za micanje sporne ploče s ustaškim pozdravom, ustvrdio je ipak kako ne postoji zakon koji bi definirao da se sporna ploča mora maknuti.

“Ovdje se po mojem mišljenju radi o etičkom pitanju jer je Jasenovac mjesto na kojem je pobijeno puno ljudi i gdje se komemorira žrtva i to se treba uvažavati. Dakle ova spomen ploča dignuta je za pripadnike HOS-a, za mlade ljude koji su svoj život dali za Hrvatsku i oni zaslužuju sav pijetet i spomen ploču koja će podsjećati na njihovu žrtvu, ali smatram da bi sve to bilo puno bolje i mudrije da natpis ‘Za dom spremni’ nije na toj ploči”, poručio je Jandroković.

Za 15-ak dana u Saboru rasprava o Agrokoru i o radu nedjeljom  

Predsjednik Sabora rekao je i kako će se u idućih 15-ak dana na dnevnom redu sabora naći i istražno povjerenstvo za Agrokor, a najavio je i pojačan rad sabora do ustavne stanke 15. srpnja kako bi se smanjio trocifreni broj točaka dnevnog reda.

“Naslijedio sam, kad sam preuzeo poziciju predsjednika Hrvatskog sabora, preko 100 točaka dnevnog reda o kojima moramo raspravljati i zato ćemo zadnja tri tjedna raditi nešto više… jer bih želio da  15. srpnja završimo zasjedanje sa što manje neraspravljenih točaka”, rekao je Jandroković.

Osvrnuo se i na požurnicu koju je udruga U ime obitelji uputila saborskom Odboru za rad, a koja se odnosi na reguliranje rada nedjeljom rekavši kako bi ta točka između 10. i 15. srpnja trebala biti na dnevnom redu odbora. “Vidjet ćemo kakvi će biti njihovi zaključci. Ono što mogu reći kao čovjek, smatram da tu problematiku treba urediti tako da se na najmanju moguću mjeru smanji rad nedjeljom i da se vodi računa posebno o ženama koje umjesto da su nedjeljom doma sa svojom obitelji i djecom, rade. Da se nađe balans između slobodnog tržišnog natjecanja i nekih tradicionalnih vrijednosti i zaštite obitelji i radnika od iskorištavanja”, rekao je Jandroković.