Banjalučka “Udruga potomaka i poštovatelja žrtava kompleksa logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine” organizirala je u subotu “Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine”, sedmi put, a opijelu kod Šaranove jame, mjestu s neutvrđenim brojem posmrtnih ostataka, prisustvovao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić.

Ivanić je izjavio novinarima da svojim dolaskom šalje poruku da se žrtava treba sjećati uz puni dignitet, sa željom da se takve stvari nikada više ne dogode. “Nisam došao održati politički govor, samo odati počast, pokloniti se žrtvama, da se ne zaborave, i ne mogu vjerovati da dolazak na ovakva mjesta može da nas dijeli. Naprotiv, onaj tko to može tumačiti kao doprinos podjelama, taj ima veliki problem, a ne ja,” rekao je Ivanić na pitanje ne produbljuju li se podjele u društvu kroz ovakve komemoracije.

Komemorativni skup kod Šaranove jame je održan uz pratnju policije, koja je onemogućila svaki doticaj njegovih sudionika s protivnicima komamoracije, koji su se okupili nedaleko odatle. Članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR-a) iz Rijeke i Bilaja, u znak protesta su se okupili kod spomen-križa Stjepanu Devčiću, poginulom 1932. godine u Velebitskom ustanku u Jadovnom.

Prevenirajući eventualne incidente, policija nije dopustila zaustavljanje kolone autobusa i automobila sa sudionicima komemoracije i novinarima sve do Šaranove jame. Tako ni novinari nisu mogli čuti prosvjednike, nego ih samo fotogarfirati u prolazu, no njihova stajališta je predsjednik riječkog UHDDR-a Mile Biondić iznio na konferenciji za novinare 29. lipnja, najavljujući mirni prosvjed u Jadovnom.

Biondić je rekao je da najoštrije osuđuju održavanje komemoracije od strane banjalučke udruge, tvrdeći da njezin predsjednik Dušan Bastašić već godinama iskrivljuje povijest, veliča četništvo i optužuje hrvatske branitelje iz Domovinskog rata za „nastavak genocida iz 1941.“

Bastašić: Nisam četnik

Bastašić je danas kod spomenika žrtvama ustaškog terora i Šaranove jame ustvrdio da nije četnik ni on ni itko od hodočasnika, već da je smisao njihovog obilaska nekih od ukupno tridesetak jama u kompleksu logora NDH Gospić-Jadovno-Pag da se stave križevi na stratišta, “da se ne zaboravi da kraške jame još uvijek kriju tijela ne manje od 40.123 ljudi, od kojih 38.010 Srba”.

“U Šaranovu su se jamu 1963. godine spustili hrvatski speleolozi i objavili da su na dnu jame našli sediment kostiju visine 1,45 metara na površini 9 puta šest metara, a to je mnogo kostiju. Sabor Srpske pravoslavne crkve je prije dvadesetak godina osnovao Odbor za Jasenovac, a nedavno je taj odbor proširen na brigu o ostalim stratištima s ciiljem da se stratišta kristijaniziraju, postavi križ, da bi se potomci mogli pomoliti za svoje pretke. Te da se više radi na istraživanju stradanja srpskog naroda u vrijeme tzv. Nezavisne Države Hrvatske i da se žrtve dostojno sahrane u neku od kripti pravoslavnih hramova”, rekao je Bastašić.

Podsjetio je da je prije nekoliko godina hrvatska Vlada donijela odluku o istraživanju, ekshumacijama i uređenju grobišta iz Drugog svjetskog rata, ali je ustvrdio da se mjesta stradanja srpskog naroda ne tretiraju jednako kao mjesta stradanja hrvatskog naroda: hrvatske se žrtve ekshumiraju javno, a iz nekih jama sa srpskim kostima ekshumiraju se mimo očiju javnosti. Ne znamo gdje završavaju kosti, nikoga od institucija Republike Srpske ili Republike Srbije ili nas potomaka kao nevladinog sektora ne izvještavaju o tome, rekao je Bastašić.

“Ne želimo politizirati, ali jame se ne mogu zvati grobovima”

Na traženje novinara, kao mjesto nedolične ekshumacije Baštašić je naveo Prijebojsku jamu kod Korenice. “Te su kosti, imam fotografije, u crnim vrećama stajale dva do tri dana, a kada sam pitao gdje su, dobio sam odgovor da su na sudskoj medicini, a tamo mi je bilo rečeno da ne znaju gdje su te kosti iz Prijebojske jame”, rekao je.

“Ne želimo to pitanje politizirati, već objelodaniti to crno poglavlje iz naše osobne i nacionalne povijesti, ne pada nam na pamert gurati prst u ranu drugih nacija, hrvatskog naroda koji je također stradavao, ali treba se znati da se jame naših stradalih mučenika ne mogu zvati grobovima, jer one to nisu. Srbi svoje mrtve svake godine oplakuju nad otvorenim grotlima velebitskih jama, služimo parastos za pokoj njihovih duša, ali bismo voljeli da to mogu činiti u nekoj kripti uz svoje crkve”, kazao je Bastašić.

“Hrvatska policija nas čuva na vrlo profesionalan način”

Zahvalio je Republici Hrvatskoj što već treću godinu odobrava molitveno okupljanje kod Šaranove jame i drugdje u logorskom kompleksu i rekao da im do sada ni jednu prijavljenu stavku programa javnog okupljanja hrvatska policija nije odbila.

“Ima ljudi koji vjeruju da se ove strahote nisu dogodile, neprimjereno reagiraju, kažu da je u jamama smeće, kaže da manipuliramo žrtvama u ime neke četničke ideologije, moglo se pročitati da dolaze Bastašićevi četnici, a ja nisam četnik i ovdje se događa omalovažavanje i obezvređivanje žrtava i zato nas hrvatska policija čuva, i to na vrlo na vrlo profesionalan način,” istaknuo je.

Pripadnici udruge Jadovno 1941. su uz Šaranovu jamu postavili danas jedan križ visok oko 2,5 metra, koji je posvećen sinoć u Plaškom.

“Normalno je da na mjestu stradanja hrišćana i kršćana bude krst ili križ i ako postoji mogućnost podignut će se tu na mjestu križa jednog dana kapelica 6 puta 8 metara, no za sada za taj prijedlog nema suglasnosti episkopa Gornjekarlovačke eparhije”, rekao je.

Postavljen je i drugi križ, za vladiku Svetozara Talajića, jadovničke žrtve čije je tijelo bačeno u Katinu jamu kod Brušana, dvadesetak kilometara od Šaranove jame.

Obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine odazvalo se tristotinjak ljudi, jedan autobus iz Novog sada, dva iz Beograda i jedan iz Banja Luke, te još pedesetak osoba iz drugih krajeva, uglavnom iz Hrvatske, ali i iz Velike Britanije i Amerike.

Taj se dan obilježava već sedam godina, a od 2013. uvršten je u “kalendar značajnih historijskih događaja Republike Srpske”, te se organizira uz podršku Vlade Republike Srpske.

Komentiraj

FOTO:HINA / Mladen VOLARIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.