Europski čelnici čini se više ne računaju na grčku Vladu krajnje ljevice, nego su se odlučili za izravno obraćanje grčkom narodu, pozivajući ga da na referendumu u nedjelju glasa za zadnji prijedlog vjerovnika.

Prvo je Jean-Claude Juncker u vrlo emotivnom govoru pozvao Grke da glasuju za, jer bi ne značilo njihove distanciranje od eurozone i Europske unije.

Nakon toga uključio se i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, koji je rekao da spreman osobno ići u Grčku kako bi zemlja ostala u eurozoni ako se grčka vlada ne vrati u Bruxelles i nastavi pregovore.

“Borit ću se za to da uvjerim grčki narod da prihvati ispruženu ruku i ostane u eurozoni”, rekao je Schulz na konferenciji za novinare nakon što je održao sastanak s predsjednicima svih zastupničkih klubova, na koji je pozvao i predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera.

Schulz je rekao da je to referendum o ostanku ili izlasku iz eurozone, dodajući da europske institucije imaju pravo utjecati na birače jer se to “tiče drugih članica eurozone i cijele Europe”.

 

  • Europski čelnici čini se više ne računaju na grčku Vladu krajnje ljevice
  • Odlučili su se izravno obraćati grčkom narodu
  • Grke pozivaju da na referendumu u nedjelju glasaju za zadnji prijedlog vjerovnika

Nekoliko šefova zastupničkih klubova također se zauzelo za ostanak Grčke u eurozoni, a grčka kranje lijeva vlada dobila je potporu samo od šefice krajnje desne Nacionalne fronte Marine Le Pen, koja je prvi put sudjelovala takvim sastancima nakon što je nedavno uspjela oformiti zastupnički klub u Europskom parlamentu.

“Oni ne dopuštaju da narod bira između demokracije i totalitarizma Trojke, koja predlaže rješenja koja su nepoštena i neefikasna”, rekla je Le Pen.

Ultimatum vjerovnika

Cipras je naišao na razumijevanje i kod dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Paula Krugmana, koji je u New Yorku Timesu napisao da je “ultimatum vjerovnika dio strategije za smjenu grčke vlade”.

Krugman piše da je Cipras u pravu i to iz dva razloga: ako dobije na referendumu, grčka vlada dobit će demokratski legitimitet, “koji je još uvijek važan u Europi, a ako nije, to također moramo znati”.

Kao drugi razlog, Krugman navodi to što je vladajuća Siriza u neobičnom političkom položaju, čiji su glasači s jedne strane bijesni zbog sve većih zahtjeva za štednjom, a s druge strane nisu za izlazak iz eurozone i sada će moći reći čemu daju prioritet.

Europski čelnici, međutim, ističu da nije bilo nikakva ultimatuma, nikakvog ‘uzmi ili ostavi’ i da je upravo Grčka jednostrana napustila pregovore i to u trenutku kada je dogovor bio vrlo blizu, pri čemu nitko nije spominjao referendum, a ni to da će vlada pozvati građane da glasuju protiv.

Također u EU ističu da bi bilo vrlo nevjerodostojno da vlada koja vodi kampanju da se glasuje protiv počne provoditi program ako bi ga birači podržali.

Tri institucije – Europska komisija, Europska središnja banka i MMF, koje su zbog inzitiranja grčke vlade prestali nazivati “trojkom”, ponudile su Grčkoj da se sadašnji program pomoći, koji sutra istječe produlji do kraja studenoga ove godine, a tijekom toga razdoblja dobila 15,5 milijardi eura pomoći, od čega 1,8 milijardi odmah kako bi mogla platititi dug MMF-u, u iznosu od 1,6 milijardi, a koji sjeda na naplatu također sutra.

Umjesto da pregovora o toj ponudi, grčka je strana odlučila sazvati referendum i to nekoliko dana nakon isteka sadašnjeg programa pomoći.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.