Goran Stanzl/PIXSELL

Kontakti s izraelskom tvrtkom Netafim i iskustvo novog ministra Damira Romića, među hrvatskim poljoprivrednicima budi nadu da bi nova vlada mogla početi popravljati ono što su njihove stranačke kolege iz HDZ-a bez uspjeha započeli još 2005.

Više izvora za Nacional je potvrdilo da je nekolicina članova HDZ-a već prije stupanja na vlast stupila u kontakt s predstavnicima izraelske tvrtke Netafim, jednog od najvećih svjetskih proizvođača sustava za navodnjavanje, kako bi razgovarali o mogućoj suradnji na projektima navodnjavanja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Ti neformalni kontakti, kao i iskustvo novoimenovana ministra poljoprivrede Damira Romića na tom području, bude nadu da bi se projekt navodnjavanja Hrvatske mogao početi ubrzano provoditi. Time bi se znatno pomoglo brojnim poljoprivrednicima, a aktualna vlada mogla bi početi popravljati ono što su njihove stranačke kolege iz HDZ-a nedovoljno brzo počeli provoditi još 2005.

Iako Hrvatska već punih 10 godina ima razrađen Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, čiji je zadatak povećati postojeće vrlo skromne poljoprivredne površine obuhvaćene sustavima za navodnjavanje, do danas je malo toga učinjeno. Unatoč činjenici da je spomenuti Nacionalni projekt navodnjavanja (NAPNAV) donesen sad već daleke 2005. i da ga je nekadašnji ministar poljoprivrede u prijašnjoj HDZ-ovoj vladi Petar Čobanković još 2008. na sva usta u medijima reklamirao i obećavao da će “Hrvatsku navodniti kao Izrael”, najveći dio je i nakon bivše vlade ostao na obećanjima, a nacionalna strategija navodnjavanja značajno zaostaje za naznačenim rokovima. Zato ne čudi što poljoprivrednici i tvrtke koje se bave razradom i instaliranjem sustava za navodnjavanje puno očekuju upravo od novoimenovana ministra poljoprivrede Davora Romića.

U kratkoj izjavi za Nacional novoimenovani ministar Davor Romić potvrdio je da tijekom svojega mandata svakako namjerava podržavati postojeće projekte navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta i poticati razradu novih projekata te da će promovirati takve projekte među poljoprivrednicima kako bi se na što većim površinama instalirali sustavi navodnjavanja koji će povećati prinose poljoprivrednih kultura.

  • POLJOPRIVREDNICI VELIKE NADE polažu u državu, očekujući od nje ulaganja u kapitalne projekte razvoja velikih sustava navodnjavanja, poput projekta izgradnje kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja

Romić je kao stručnjak zagrebačkog Agronomskog fakulteta proteklih 30 godina svojeg znanstvenog rada posvetio upravo problematici navodnjavanja, stekavši pritom i respektabilno međunarodno iskustvo, te je dobro upoznat kako s višestrukom važnošću navodnjavanja, tako i sa svim posljedicama njegove (ne)primjene u agrobiznisu. Stoga se s velikom nadom očekuju prvi Romićevi potezi upravo na tom polju jer, kako nam je u razgovoru potvrdio jedan od Nacionalovih sugovornika blizak Vladi, nitko ozbiljan više ne pokreće poljoprivrednu proizvodnju bez temeljite razrade sustava navodnjavanja. Pomoćnik ravnatelja Poljoprivredne savjetodavne službe Ivan Danjek za Nacional je rekao da navodnjavanje, osim što garantira veći prinos, služi i kao dugoročno osiguranje ulaganja u poljoprivredu.

BOŽIDAR ŽANKO, DIREKTOR TVRTKE BIOPLAN iz Kaštel Kambelovca kod Splita, koja iza sebe ima već niz završenih projekata navodnjavanja na području Dalmacije i koja je ovlašteni zastupnik Netafima za Hrvatsku, Nacionalu je potvrdio da je izraelska tvrtka u posljednjih 15 godina uložila puno truda i znatna sredstva kako bi malim poljoprivrednim proizvođačima, ali i velikim tvrtkama, predstavila važnost navodnjavanja. “Osnovni cilj je bio upoznati ih s rezultatima koji su već postignuti, ne samo u Izraelu, već i u ostalim dijelovima svijeta, a to je da se koristeći navodnjavanje prinosi mogu udvostručiti pa i utrostručiti. Interes postoji, poljoprivrednici su sve više toga svjesni, ali nemogućnost financiranja takvih projekata najčešća je prepreka zbog koje se sustavi za navodnjavanje ne ugrađuju u većoj mjeri”, tvrdi Žanko.

UPRAVO ZATO POLJOPRIVREDNICI VELIKE NADE POLAŽU u državu, očekujući od nje ulaganja u kapitalne projekte razvoja velikih sustava navodnjavanja poput aktualnog nacionalnog pilot-projekta izgradnje dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja, koji bi trebao osigurati navodnjavanje oko 4000 hektara poljoprivrednih površina te poslužiti kao izvor vode za više sustava navodnjavanja koji se planiraju na tom području. Nakon što je 2005. prihvatila projekt NAPNAV, u kojem je utvrđeno da je na cijelom teritoriju Hrvatske 484.026 hektara poljoprivrednih površina pogodno za navodnjavanje, Vlada je najavila da će u prvoj fazi, do 2010. sustav navodnjavanja instalirati na 35.000 hektara poljoprivrednih površina, za što je trebalo investirati nešto više od dvije milijarde kuna. Istim projektom planirano je do 2020. sustave navodnjavanja uvesti na 65.000 hektara uz ulaganje od gotovo 4,5 milijardi kuna. Prema tadašnjim najavama, Vlada je od tog iznosa trebala osigurati oko dvije četvrtine potrebnih sredstava, a preostali iznos trebali su osigurati sami poljoprivrednici, OPG-ovi i tvrtke. No zapelo je već na prvoj fazi, jer je do 2010. umjesto 35.000 hektara navodnjeno tek oko 18.000 hektara, a u tom je periodu Vlada umjesto obećanih 1,58 milijardi kuna, u projekte navodnjavanja uložila tek oko 292 milijuna kuna. Kasnijim projektima ponešto je nadoknađen zaostatak i prema tvrdnjama Ministarstva poljoprivrede, od 2005. kada je prihvaćen NAPNAV pa do 2015. u projekte navodnjavanja uloženo je oko milijardu kuna, najvećim dijelom iz državnog proračuna, proračuna Hrvatskih voda i jedinica lokalne i područne samouprave. No to je još uvijek daleko od planiranoga.

“Prema našim saznanjima i ministar Čobanković, a kasnije i ministar Tihomir Jakovina nisu postigli zapažene pomake na tom području. Sada, dolaskom ministra Romića na čelo Ministarstva poljoprivrede, optimistično očekujemo pozitivne promjene. Radi se o stručnjaku duboko involviranom u problematiku navodnjavanja Hrvatske”, kazao je za Nacional Žanko.

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, žali se na sporu i neučinkovitu birokraciju koja koči, otežava i usporava proces ishođenja sredstava iz EU fondova. FOTO: Goran Jakus/PIXSELL
Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, žali se na sporu i neučinkovitu birokraciju koja koči, otežava i usporava proces ishođenja sredstava iz EU fondova. FOTO: Goran Jakus/PIXSELL

KRAJEM 2014. MILANOVIĆEVA VLADA raspisala je prvi natječaj iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. kojim su se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) isplaćivala sredstva za obnovu poljoprivrednih zemljišta narušenih elementarnim nepogodama i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Miro Novak, direktor i vlasnik tvrtke MGN iz Varaždina, koja se bavi instaliranjem i održavanjem sustava za navodnjavanje i također zastupa izraelski Netafim, za Nacional je potvrdio da je tim natječajem bila predviđena isplata financijskih potpora za rekonstrukciju i podizanje novih nasada, nabavu poljoprivredne mehanizacije, mjere zaštite od tuče, ali ne i navodnjavanje. “Posve je neobjašnjivo kako tim natječajem nije bilo obuhvaćeno i navodnjavanje, jer nitko danas ne podiže trajne nasade, posebno voćnjake, bez namjere da izgradi sustav za navodnjavanje. Problem je u tome što većina poljoprivrednika posljednjih godina sadi dvogodišnje sadnice kako bi što prije mogli postići prvi urod. Te dvogodišnje sadnice nužno moraju biti navodnjene odmah nakon sadnje”, upozorava Novak.

Da je neuvrštavanje subvencioniranja navodnjavanja u prvi natječaj Mjera ruralnog razvoja izazvalo ogromno nezadovoljstvo poljoprivrednika, ali i struke, potvrdio nam je i Žanko: “U današnje vrijeme nezamisliva su i ekonomski neodgovorna ulaganja u podizanje nasada bez navodnjavanja.”

U MEĐUVREMENU JE OČITO i Ministarstvo poljoprivrede uočilo grešku te je u drugom natječaju iz Programa ruralnog razvoja, koji je raspisan krajem prošle godine a zatvoren u prvim danima siječnja ove godine, ulaganje u sustave navodnjavanja ipak uzeto u obzir. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, na natječaj se prijavilo 70-ak poljoprivrednih proizvođača, većinom OPG-ova koji proizvode voće i povrće.

No Miro Novak upozorava da je već nakon prvog natječaja potrošena gotovo polovica sredstava koja su odobrena Hrvatskoj od EU-a do 2020. godine. “Oko toga je bilo i još uvijek ima mnogo prijepora i nedorečenosti. Upravo je istekao rok za prijave na drugi natječaj u sklopu EPFRR-a kojim je obuhvaćeno i navodnjavanje, ali je predviđen znatno manji iznos i pitanje je koliko će projekata moći biti realizirano, s obzirom na veliki broj prijava”, sumnjičav je Miro Novak.

bivši ministar Tihomir Jakovina usprkos velikim planovima nije napravio gotovo ništa ua navodnjavanje Hrvatske. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELl
bivši ministar Tihomir Jakovina usprkos velikim planovima nije napravio gotovo ništa ua navodnjavanje Hrvatske. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELl

I Novak i Žanko tvrde da su hrvatski poljoprivrednici zainteresirani za korištenje sredstava iz europskih investicijskih fondova za uvođenje sustava navodnjavanja na svoje poljoprivredne površine, no komplicirana birokracija i visoki troškovi razrade projekata, koji se nerijetko penju i do nekoliko desetaka tisuća kuna za izradu projekta po EU standardima i pripremu potrebne dokumentacije, mnoge od njih demotiviraju već na samom početku. “Poljoprivrednici su i te kako zainteresirani za povlačenje sredstava iz EU fondova, ali procedure za dobivanje sredstava su ograničavajući faktor kod mnogih od njih. Posljednjih nekoliko godina, očekujući strukturne fondove, većina investicija u poljoprivredi praktički se zaustavila jer nitko nije htio ulagati svoj novac ako postoji mogućnost da mu se projekt u skoroj budućnosti sufinancira iz EU fondova. Stanje u poljoprivredi je vrlo teško, poljoprivrednici najčešće nemaju novac koji mogu izdvojiti za ulaganje u sustav navodnjavanja, bez obzira na to što su svjesni da će se on isplatiti u prvih nekoliko godina”, kaže Žanko. S njim se slaže i Novak koji kaže da priprema dokumentacije nije nimalo jednostavna i obično zahtijeva angažiranje konzultantske kuće. “Trošak pisanja projekta nerijetko se penje i preko 30.000 kuna. Za velike tvrtke to nije problem, ali za prosječan OPG sigurno jest, posebno ako uzmemo u obzir da ne postoji jamstvo da će predloženi projekt proći na natječaju”, tvrdi Novak.

IAKO JE NJEGOVA TVRTKA TAKOĐER ZASTUPNIK Netafima, Novak smatra da ne treba previše očekivati od navodnog velikog interesa Izraelaca, o kojem pričaju neslužbeni Nacionalovi izvori. “Netafim je kompanija koja provodi velike projekte navodnjavanja po čitavom svijetu. Njihovi stručnjaci ne zamaraju se previše stanjem poljoprivrede i navodnjavanja u Hrvatskoj. Oni su podijelili svijet na regije, a Hrvatska prema toj podjeli spada u regiju sa svim zemljama bivše Jugoslavije i istočne Europe, uz Tursku, Ukrajinu… Ako pogledate veličinu većine tih zemalja, vjerujem da je posve jasan položaj i značaj Hrvatske. Netafim je dugi niz godina prisutan u Hrvatskoj, ali moramo biti svjesni činjenice da smo mi za njih ipak relativno malo tržište”, zaključio je Novak. Dodao je ipak da su, unatoč tome, Netafimu i hrvatski projekti zanimljivi i u njima će rado sudjelovati, ali je upozorio na to da Netafim ne može riješiti tri osnovna problema, odnosno preduvjeta za instaliranje sustava za navodnjavanje, a to su problem nužne infrastrukture (cjeloviti sustavi navodnjavanja koji vodu dovode do određenog poljoprivrednog područja i do njiva), raspoloživost vode za navodnjavanje (koja je u nekim dijelovima Hrvatske nedostatna) i osiguranje potrebnih novčanih sredstava za velike projekte. A za rješavanje tih problema treba se pobrinuti hrvatska država.

  • ‘NETAFIM JE KOMPANIJA koja provodi velike projekte navodnjavanja po čitavom svijetu. Njihovi stručnjaci ne zamaraju se previše stanjem poljoprivrede i navodnjavanja u Hrvatskoj’

NO BEZ OBZIRA NA VELIČINU TRŽIŠTA, dosadašnji ministri poljoprivrede nisu se potrudili pojednostavniti procedure i potaknuti investicije u projekte navodnjavanja. Na sporu i neučinkovitu birokraciju, koja koči, otežava i usporava proces ishođenja sredstava iz EU fondova, žali se i predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP) Jan Marinac. “Hrvatska još uvijek nema dovoljno površina pod sustavom navodnjavanja i to bi se trebalo što prije promijeniti. Prema podacima iz Eurostata, u ovom trenutku navodnjava se tek oko 23.270 hektara od oko milijun hektara obrađenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. To je tek oko 1,8 posto od ukupno obrađenih površina, a taj podatak stavlja nas uz rame s Češkom, Belgijom i Slovenijom. No još uvijek smo daleko od Danske, Grčke, Španjolske, Malte, Nizozemske, Italije, Cipra i Portugala”, upozorava Marinac. Drugim riječima, još uvijek smo vrlo daleko od zacrtanih šest posto navodnjavanih poljoprivrednih površina do 2020., koje su predviđene projektom NAPNAV. Usporedbe radi, prema statističkim podacima Europske komisije (Eurostat), prosječni udio navodnjavanih površina na razini EU27, bez Njemačke i Estonije iznosi 6,7 posto, dok na razini mediteranskih zemalja prosječni udio navodnjavanih površina iznosi 12,5 posto. Nije teško zaključiti da Hrvatska debelo zaostaje za zemljama s kojima se voli uspoređivati.

U listopadu prošle godine sada već bivša SDP-ova vlada donijela je Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, građevina za melioracije te gradnje komunalnih vodnih građevina za vodoopskrbu i odvodnju, a u sklopu programa predviđeno je i ulaganje od 100 milijuna eura za sustave navodnjavanja u programu ruralnog razvoja. Namjerava li novi ministar poljoprivrede Davor Romić slijediti već utabani put svojega prethodnika, hoće li nastaviti s ulaganjima u projekte zacrtane programom NAPNAV i planira li zadržati već prihvaćeni Višegodišnji program razvoja te tako pomoći poljoprivrednicima da se situacija na tom polju ipak pokrene nabolje, mogli bi pokazati već prvi mjeseci mandata nove vlade. Hoće li u tim projektima biti mjesta i za izraelski Netafim koji, ako je vjerovati najavama iz Nacionalovih neslužbenih izvora, protežiraju pojedinci iz HDZ-a, trebali bi pokazati već idući natječaji koje će otvoriti Ministarstvo poljoprivrede.

Komentiraj

FOTO:PIXSELL
PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.