Facebook

Izložba “Živjeti svoj život”, koja se održava od petka u zagrebačkoj Galeriji Nova, predstavlja radove suvremenih umjetnica koje iz različitih perspektiva preispituju parametre umjetničkog medija, jezika i reprezentacije.

Naslovljena  prema filmskom remek-djelu Jean-Luc Godarda “Vivre sa vie” iz 1963. izložba, polazeći od sugestivne otvorenosti naslova filma, zahvaća širi sklop pitanja identiteta, reprezentacije i političke tehnologije izvan usko shvaćene teorije roda, povezujući ih s pitanjima krize postojećih modela odnosa u režimu globalnog kapitalizma u kojem demokratizacija i medijatizacija slika iz temelja mijenjaju prirodu politike”, ističe se u najavi.

Dvadesetominutna video-instalacija “Grad dama” Zanny Begg i Elise McLeod sastavljena je od polunasumično generiranih fragmenata filma snimljenog u suradnji s mladim aktivisticama i feministicama u Parizu.

Svaki put kad se film prikazuje fragmenti se slažu na drugačiji način, stvarajući više od 300 000 mogućih narativa koji zazivaju višestruke interpretacije feminizma, a dio filma su i razgovori s feministicama, Hélène Cixous, Silviom Federici, Sam Bourcier, Fatimom Ezzahra Benomar i Sharone Omankoy.

Rad je inspiriran istoimenim protofeminističkim romanom iz 15. stoljeća prve francuske profesionalne spisateljice Christine de Pizan, koji prikazuje utopijski grad koji su sagradile, nastanjuju te kojim vladaju žene.

Vlasta Delimar se predstavlja nizom autobiografskih portreta nastalih u različitim razdobljima umjetničinog života, a koji uz osobnu povijest reflektiraju i šire društvene teme.

Primjerice, rad “Ovo sam bila ja 1980. kad je umro drug Tito” prikazuje umjetnicu koja svojim obnaženim tijelom izražava pobunu naspram sprege socijalističkog društva u kojem žena još uvijek nije ravnopravna, dok “Vizualni orgazam” (1981.)  mapira sam početak njenog istraživanja važnosti vlastite seksualnosti kao osnove egzistencije i emancipacije.

Rad “Ravena V.D.” (2002.) prikazuje poluodjevenu umjetnicu koja mlijekom pere pojedine dijelove tijela, desimbolizirajući inicijacijske konotacije mlijeka, a duhoviti ready-made “Torbica” (1995.) kritizira malograđanski moral koja nadživljava različite ideološke kontekste.

Filmska instalacija “Bete & Deise” Wendelien van Oldenborgh predstavlja susret dviju žena u Riu de Janeiru, Bete Mendes i Deise Tigrone koje su svaka na svoj način, definirale ideju javnog izjašnjavanja.

Prva je još šezdesetih uspijevala uz glumačku karijeru u popularnim televizijskim serijama održavati i političku, bila je članica oružane pobunjeničke skupine studentskog pokreta protiv diktature, članica radničkog pokreta, dok je Deise Tigrona jedan od najmoćnijih glasova u pokretu Funk Carioca. Odrasla je i nastupala kao pjevačica u osiromašenoj četvrti Cidade de Deus, a postala je međunarodno popularna kad je M.I.A. iskoristila njezinu pjesmu “Injeção” kao osnovu za svoj hit “Bucky Done Gun”.

“Bete & Deise” posljednji je rad u Van Oldenborghinoj trilogiji radova koji su svi rezultat istraživanja aktualnih promjena u uvjetima rada i našem razumijevanju kolektivnoga glasa te glasa javnosti, kao i uloge kulturnog stvaranja u tome.

Izložba će biti otvorena do 18. studenog.

Komentiraj


FOTO:Facebook
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.