Godina kulture Austrija-Hrvatska 2017 i izložba ‘Izazov moderne: Beč-Zagreb oko 1900.’ potvrda su bliskih i čvrstih veza između Hrvatske i Austrije. To je sjajan model kako bismo se što bolje upoznali, stvarali nove veze i projekte koje smo ove godine pokrenuli“, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na prošlotjednom bečkom otvaranju te izložbe.

Autorice izložbe su Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Marina Bagarić i Darija Alujević, a bit će je moguće razgledati u ekskluzivnom prostoru Orangerie Galerije Belvedere do 18.veljače 2018. Riječ je o adaptaciji istoimene izložbe koja je ove godine od veljače do svibnja bila postavljena u Galeriji Klovićevi dvori. Na objema izložbama prikazan je presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te su detektirane stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika. Neki hrvatski umjetnici, poput Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčića, Tomislava Krizmana ili Antonije Krasnik, sudjelovali su u likovnome životu austro-ugarske prijestolnice, a neki su se i afirmirali te ranim opusom pripali korpusu bečke secesije, što je bio slučaj Ivana Meštrovića. Kako je objasnila Petra Vugrinec, jedna od autorica izložbe, naglasci bečke varijante koncepta bili su Vlaho Bukovac kao pandan Gustavu Klimtu – najvažnijem slikaru austrijske secesije – i Ivan Meštrović pa su to dvojica najzastupljenijih autora. „Teza o Meštroviću i važnosti njegova bečkog opusa provučena je kroz cijelu izložbu. Njegov opus koji je nastao u Beču ishodište je njegova promišljanja umjetnosti. Kroz izložbu smo pokazali da je hrvatska moderna bila istovremena s bečkom, da smo usvajali postulate bečkog duha vremena i stila“, istaknula je Petra Vugrinec za Nacional.

Dodala je da je ideja bila napraviti međunarodnu izložbu ukorijenjenu u hrvatskoj umjetnosti jer smatra da je jedino tako moguće međunarodno pozicionirati domaće autore i staviti ih uz bok europskim autorima razdoblja o kojem je riječ. „Bečka kulturna i umjetnička scena tog vremena promijenila je postulate suvremenog europskog čovjeka. Tamo su živjeli ljudi kao što su Freud, Wagner, Mahler, Strauss, Hoffman i Klimt. Na kulturnom planu Austro-Ugarska shvaćala je da je kultura kohezivni element svih naroda. Ulažući u školovanje i razvoj mladih umjetnika oni su širili bečku kulturu, a to je rezultiralo općim pojavama u svim gradovima“, zaključila je Petra Vugrinec.

Komentiraj

PODIJELI
Kristina Olujić (1987.), završila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i diplomski studij talijanistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Govori francuski, talijanski i engleski. Za vrijeme studija bila je na novinarskoj praksi u Euronewsu u Lyonu.Surađivala je za nekoliko portala među kojima se ističe jednogodišnji rad na portalu H-alter. U Nacionalu je od veljače 2016.