Izložba “Produžeci” Vlatke Horvat u Muzeju suvremene umjetnosti

Autor:

Zagreb, 11.12.2009 - Nekoliko tisuæa Zagrepèana i njihovih gostiju, istaknuti likovni umjetnici, predstavnici hrvatskog državnog vrha, ministri kulture iz susjednih zemalja, veleposlanici i brojni drugi ljubitelji umjetnosti nazoèili su veèeras sveèanosti otvorenja nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Muzej je otvorila predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor istaknuvši kako je ovo otvorenje kulturni dogaðaj godine, desetljeæa i stoljeæa, za èim su težile brojne generacije. Podsjetila je kako se dosadašnje djelovanje Muzeja suvremene umjetnosti odvijalo u Palaèi Kulmer na zagrebaèkom Gornjem gradu.
foto FaH/ Dario GRZELJ /ds

Ispred Atelijera Kožarić u Zbirkama u pokretu zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u srijedu se otvara izložba “Produžeci” umjetnice Vlatke Horvat, kao dio ciklusa “Laboratorij za oživljavanje” koji se održava svake godine otkad se Atelijer Kožarić iz Medulićeve ulice br. 12 preselio u novu zgradu Muzeja.

U okviru tog ciklusa umjetnici ili kustosi predstavljaju projekte koji ishodište, poticaj ili poveznice pronalaze u bogatom fundusu Atelijera Kožarić, prostoru kojega je sam umjetnik opisao kao “laboratorij za oživljavanje”.

Do sada su sudjelovali Darko Brajković, Vaast Colson, Kristina Leko, Antun Maračić, Vlado Martek, Kata Mijatović, Zoran Pavelić, te kustos Vladimir Čajkovac.

Izložba Vlatke Horvat odgovara na činjenicu da su artefakti u Kožarićevom atelijeru često dobivali priliku za novi život – njezini radovi na izložbi “Produžeci”, kao i mnogi raniji ansambli, nastali su uglavnom od odbačenih, disfunkcionalnih predmeta”, ističe se u najavi izložbe.

“U performativnim gestama mnogo mlađe umjetnice Vlatke Horvat koje se često događaju in situ, u uvijek drugačijim dinamičnim odnosima arhitekture, tijela i predmeta, ali i mnogo šireg konteksta, neće biti teško prepoznati srodnosti, pa i rezonancije”, napominje se.

Po riječima same umjetnice, modificiranjem i adaptacijama pronađenim stvarima ona kao da produžuje rok trajanja, dok istovremeno doslovno prostorno produžuje ili ponavlja neki element njihove forme, ili neki aspekt prostora u kojem se nalaze.

“Zanima me način na koji tako ‘unaprijeđeni’ predmeti utjelovljuju određeni paradoks – prošireni su ili produženi u prostoru, no taj im proces ekspanzije simultano kompromitira funkciju pretvarajući ih iz uporabnih, ‘korisnih’ predmeta u začudne objekte zatečene u procesima istovremene fragmentacije i multiplikacije”, ustvrdila je.

Vlatka Horvat (Čakovec, 1974.) radi u širokom spektru formi i medija – od skulpture i instalacije, do kolaža, radova na papiru, videa, fotografije i performansa, a projekte realizira u različitim kontekstima, od galerijsko-muzejskih prostora, kazališnih i plesnih festivala do javnog prostora.

Završila je studij kazališta u Chicagu, gdje je i magistrirala iz područja izvedbenih umjetnosti, a doktorirala na odjelu vizualne kulture i performansa na Sveučilištu Roehampton u Londonu.

Radove joj zastupaju galerije annex14 (Zurich), Renata Fabbri (Milano) i Rachel Uffner (New York). Nakon 20 godina u SAD-u, trenutno živi u Londonu gdje predaje na odjelu 3D akademije Central St Martins.

Njezina zagrebačka izložba će biti otvorena do 25. veljače, a kustosica je Radmila Iva Janković.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.