U vodnjanskoj galeriji Apoteka otvorena je izložba umjetnice Jasmine Čibić, nakon što je svoje radove izložila na pulskoj izložbi u galerijskom prostoru MMC Luka tijekom pulskog filmskog festivala. Na izložbi je predstavljen njezin film „Paviljon“, realiziran u sklopu cjelogodišnjeg projekta “Ovo nije muzej/This is not a museum”, nizu izložbenih formata kojima Apoteka formira godišnji program koji osmišljava kustosica Branka Benčić.

U razgovoru za Nacional Branka Benčić oduševljena je radovima ove umjetnice: „Filmski i video radovi Jasmine Čibić formiraju se oko ideje aktualnosti arhitekture i diskursa koje ona proizvodi. Arhitektura je shvaćena kao performativna gesta, kao tekst i kontekst. Umjetnica u središte interesa pozicionira načine na koje arhitektura može postati utjelovljenje nacionalnih ideologija, identiteta i reprezentacija moći. Njezino stvaralaštvo vezano je za mjesto i kontekst, performativno je te koristi širok spektar medija ili kazališnih tehnika za redefiniranje ili ponovno razmatranje okruženja i njegove politike“.

Tako u filmu ‘’Paviljon’’ iz 2015. model arhitekture igra ključnu ulogu, a film prikazuje interese umjetnice povezane s politikom reprezentacije. Narativ rada razvija se oko dvaju arhitektonskih objekta, odnosno njihovih “nevidljivih ruševina” koji pripadaju kulturnom krajoliku europskog modernizma između dvaju svjetskih ratova. Projektirani 1929. i 1927., za inspiraciju su poslužili nacionalni paviljon Kraljevine Jugoslavije za svjetsku izložbu u Barceloni, djelo srpskog modernističkog arhitekta Dragiše Brašovana te nerealizirana kuća za Josephine Baker, modernog arhitekta i teoretičara arhitekture Adolfa Loosa. Na tragu Loosova “ornamenta i zločina” – kojim je slavni arhitekt kritizirao historicističko-secesijski ornament u arhitekturi – Jasmina Čibić konstruira i dekonstruira model arhitekture kao performativan čin u kojem se jugoslavenski paviljon i kuća za Josephine Baker spajaju u jedinstven arhitektonski objekt, kao „karakterističan znak jedne epohe“.

U „Paviljonu“, nastalom za izložbu u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, umjetnica je predložila muzeju ne samo da prihvati jedan arhitektonski model, nego i da on postane model čija funkcija naglašava i dovodi u pitanje funkciju samog muzeja: prikazivanje i uokvirivanje predmeta želje. Jer i nakon gotovo stoljeća arhitektonski objekti iz tog razdoblja europske arhitekture još uvijek su optimalni modeli arhitekture, kao i načina života.

Komentiraj

FOTO:Jasmina Čibić
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.