Hillary Clinton do prije nekoliko tjedana bila je gotovo sigurna da će osvojiti nominaciju za kandidata Demokratske stranke na predsjedničkim izborima koji će se održati za nešto manje od trinaest mjeseci. Hillary Clinton vodila je uvjerljivo u svim anketama i jedina nepoznanica bila je tko će joj biti protukandidat iz Republikanske stranke. Međutim, posljednjih nekoliko tjedana kao ozbiljni protukandidat bivšoj prvoj dami SAD-a, a potom i državnoj tajnici, nametnuo se Bernie Sanders iz Vermonta. Sanders je kandidaturu objavio još u svibnju, a njegova objava izazvala je podsmijehe većine političkih analitičara. No samo nekoliko mjeseci kasnije ankete pokazuju da je Sanders ispred Hillary Clinton u New Hampshireu, a smanjio je razliku i u drugim državama te je za samo nekoliko tjedana postao novi heroj pomalo zaboravljene američke ljevice. Po istraživanju Demokratske stranke, u New Hampshireu Sanders ima više od deset posto prednosti, dok u Iowi zaostaje za Hillary Clinton nešto više od šest posto. To je vrlo dobar rezultat zato što je prije nešto više od mjesec dana ta razlika, što je ovisilo o anketama, bila između 15 i 20 posto.

ČINI SE DA SANDERSOVA PORUKA dolazi do običnog američkog građanina, no morat će se i fokusirati na progresivno krilo Demokratske stranke, a treba i proširiti ciljne grupe jer su većina njegovih pristaša mladi liberalni bijelci. Na nacionalnom nivou Sanders zaostaje za Hillary Clinton za deset posto, a analitičari tvrde da je jedan od glavnih uzroka tog zaostatka njegova relativna anonimnost među Afroamerikancima. U jednoj anketi čak dvije trećine Afroamerikanaca izjavili su da nemaju mišljenje o Sandersu jer nikada nisu ni čuli za njega. Sanders je socijalist koji često govori o srednjoj klasi, ravnopravnosti spolova, rasa, vjera i nacionalnosti te se zalaže za povećanje poreza bogatim i smanjenje oporezivanja siromašnih. Neke od najradikalnijih promjena, ako bi bio izabran za predsjednika, bilo bi njegovo zalaganje za reformiranje ili ukidanje velikih financijskih institucija poput Wall Streeta, a ujedno je i protiv njihova “spašavanja” novcem iz državnog proračuna kada bankrotiraju. “Ako je banka prevelika da bi propala, prevelika je i da bi postojala”, rekao je Sanders jednom prilikom. Zalaže se i za korištenje obnovljive energije i protivi se američkoj invaziji i vojnim intervencijama u drugim zemljama.

Sanders je u dosadašnjem tijeku kampanje već privukao brojne ljude na skupovima i u gradskim vijećnicama, ali oni su neusporedivi sa snagom demokratske debate koja će se u noći s utorka na srijedu održati u Las Vegasu. Senator iz Vermonta u toj debati imat će najveći test u dosadašnjoj kampanji, prvi nastup na nacionalnoj razini i prvo sučeljavanje s Hillary Clinton, jednom od najiskusnijih demokratskih diskutantica. Za Sandersa je to veliki ulogu i eventualna pobjeda u raspravi dodatno bi ojačala njegovu “pobunjeničku” kampanju i pospješila prikupljanje novca. Njegovi prijašnji politički rivali, demokrati i republikanci, kažu da će borbeni Sanders biti težak izazov za Hillary Clinton. “Nitko bolje ne isporučuje poruke od Bernieja,” rekao je republikanac Richard Tarrant, bogati poduzetnik kojeg je Sanders pobijedio u utrci za Senat 2006. godine. “Njegov stil pomalo je osoran. Možete ga zadirkivati i naljutiti, ali je on dobar u izvlačenju iz problema. On barata brojkama, zna činjenice i ako ga iznenadite, brzo će pronaći način da to preusmjeri na svoj mlin. Ja mislim da Hillary protiv njega nema šanse,” rekao je Tarrant. Svoje iskustvo sa Sandersom za javnost je otkrio i John MacGovern, republikanac koji ga je neuspješno izazvao 2012., rekavši da njegovi sugovornici ne smiju uzmaknuti. “Ako mu ne uzvratite, ako se ne borite, on će vas jednostavno goniti kao divljač. On možda nije bio na nacionalnoj pozornici, ali mislim da ga to neće ni najmanje dirnuti. On će reći ono u što vjeruje, i to s lakoćom”, izjavio je MacGovern uoči debate demokratskih kandidata.

SANDERS JE ROĐEN 1941. U OBITELJI poljsko-židovskog podrijetla. Za sebe kaže da je židov, ali da nije pretjerano religiozan te priznaje da je atipični kandidat jer mu karijeru od samih početaka obilježavaju politički aktivizam i ljevica, što je do ovogodišnjih izbora bila smrtonosna kombinacija za bilo kojeg predsjedničkog kandidata. Amerika je poznata kao zemlja u kojoj su birači usredotočeni na kandidate koji zagovaraju krajnje liberalni kapitalizam, a istovremeno pokazuju prezir prema socijalizmu i svemu što nalikuje na njega, pa se zato u političkom rječniku SAD-a riječ “socijalist” koristi prije svega kao uvreda.

Uz karijeru aktivista, Sanders je ostvario i uspješnu političku karijeru. Triput je kao nezavisni kandidat izabran za gradonačelnika Burlingtona, najvećeg grada u Vermontu, njegovoj matičnoj državi. Uz njegovo vodstvo Burlington je postao prvi grad u SAD-u koji je imao program društvene stanogradnje, a pokrenuo je i veliki projekt revitalizacije “donjega grada”. Kao gradonačelnik vodio je javnu kampanju pod sloganom “Burlington nije na prodaju” i spriječio je preobrazbu velikog kompleksa izletišta i parkova Waterfront Park u poslovni centar. Koliko je od samih početaka svoje političke karijere smetao političkom establišmentu, govori i to da je u borbi za treći gradonačelnički mandat pobijedio zajedničkog kandidata republikanaca i demokrata. Nakon gradonačelničke dužnosti izabran je kao nezavisni kandidat u Kongres i naposljetku u Senat, u kojem je trenutno nezavisni senator s najdužim senatorskim stažom u povijesti SAD-a i jedini socijalist. Upravo u Waterfront Parku Sanders je objavio kandidaturu za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, na maloj hipi zabavi. Prve ankete nisu mu davale ni 5 posto glasova, komentatori su isticali da kao socijalist nema nikakve šanse, a vjerovalo se da neće moći prikupiti ni sredstva za kampanju.

NO SVOJOM RETORIKOM USPIO JE PRIDOBITI mlade liberalne birače jer dok klaunovski raspoložen nekretninski magnat Donald Trump široke narodne mase zabavlja slijećući na svoje predizborne skupove u privatnom Boeingu 757 i obećava takvu Ameriku koja će od Meksika biti ograđena visokim zidom, a on će u njoj biti još bogatiji, na drugoj strani Sanders prijeti “političkom revolucijom” koja će porezima operušati Trumpa i njemu slične te tako smanjiti veliku ekonomsku nejednakost. Sanders je u svom manifestu “Ekonomski program za Ameriku” iznio plan u 12 točaka za povećanje plaća i smanjenje ekonomske nejednakosti. No unatoč tome što politički establišment opisuje kao slugu klase milijardera, a vodeće medije optužuje da zbog istog tog položaja sustavno ignoriraju probleme s kojima žive američke obitelji, američki ljevičarski analitičari tvrde da on uopće nije radikalan i naglašavaju da je u mnogim stvarima tradicionalni liberalni demokrat koji se, unatoč pozivima na revoluciju, zadovoljava s popravljanjem postojećeg sustava. Oni tvrde da je većinu stavki iz njegova ekonomskog programa već barem deklarativno podržavao predsjednik Barack Obama, a i pobornici politike Hillary Clinton složili bi se s većinom njegovih ideja.

Zaustavljanje stagnacije plaća, otvaranje bolje plaćenih poslova, povećanje minimalne plaće, javne investicije u infrastrukturu, omogućavanje boljeg sindikalnog udruživanja, univerzalno zdravstveno osiguranje, ulaganje u obrazovanje, zatvaranje poreznih rupa, ulaganje u zelene energije, sve je to, tvrde Sandersovi kritičari, već viđeno, uz izuzetak federalnog ulaganja u radničke kooperative i, ono najvažnije, odnos prema Wall Streetu. Zbog svega toga i unatoč još nekim manjim razlikama, poput protivljenja Pacifičkom sporazumu o slobodnoj trgovini i zalaganja za besplatno studiranje, ovi analitičari smatraju da su ideje Bernieja Sandersa u popriličnom suglasju s idejama Demokratske stranke. Za one koji još uvijek nisu uvjereni u to da Sanders nije radikal, drugi analitičari njegove prijedloge usporedili su s pokazateljima javnog mnijenja američkih građana i zaključili da on ni u odnosu na njih nije radikalan. Tako se prema recentnim anketama većina Amerikanaca slaže s tvrdnjom da je distribucija bogatstva nepravedna i da za rješavanje tog problema treba koristiti povećanje poreza, da je studentski dug velik društveni problem te da je krivac za globalno zatopljenje ljudsko djelovanje.

Međutim, usprkos tim zamjerkama Sanders je na samom početku kampanje iznenadio sve jer je u prva 24 sata prikupio milijun i pol dolara donacija od “običnih” ljudi, a do danas je svota narasla na preko 15 milijuna dolara. Sandersova kampanja ubrzo je prestala biti kampanja i postala pokret. Među njegovim sljedbenicima zavladao je jak optimizam, pa čak i euforija. Slogane “Doživi Bernieja”, “Bernie nije na prodaju” i “Bernie Sanders – predsjednik kojeg trebamo”, izradili su spontano sami birači, a na Facebook stranici “U.S. Senator Bernie Sanders” prati ga 1,5 milijun ljudi.

PRILIKOM OBJAVE NOMINACIJE imao je podršku od pet posto, a za nekoliko mjeseci u Iowi je došao do 33 posto. U Wisconsinu je na predizbornom skupu okupio preko 10.000 ljudi, u čemu ni blizu nije uspio niti jedan drugi kandidat, bilo republikanac bilo demokrat. Skup koji je oborio rekorde i iznenadio sve bilo je nedavno okupljanje u Teksasu, državi koji je čvrsta utvrda republikanaca. Sandersov skup planiran u gradskoj vijećnici morao se premjestiti u sportsku dvoranu jer je na njega došlo 12.600 ljudi, što je rekord koji je uspio oboriti samo Barack Obama na vrhuncu predsjedničke kampanje 2008. Na drugom mjestu po broju okupljenih u Teksasu je Donald Trump s 3000 ljudi. Nakon ovog skupa portali i mediji objavili su da je “Bernie šokirao republikance”, a britanski Guardian je pisao o “Bernie-maniji” u Teksasu.

Osim što svojom retorikom privlači liberalne birače, Sandersu se posljednjih tjedana osmjehnula i sreća nakon što je State Department objavio oko sedam tisuća stranica službenih e-mail poruka Hillary Clinton, poslanih s njenog privatnog servera dok je bila državna tajnica. Zbog te afere ona polako gubi podršku, a ono što je za bivšu državnu tajnicu najgore je to da se ova kriza neće brzo okončati jer američka javnost tek treba na uvid dobiti cjelokupni sadržaj tih poruka.

Najnovije istraživanje javnog mnijenja pokazuje da je ona od svibnja izgubila oko 20 posto podrške demokratskih glasača. Analitičari vjeruju da će svako novo objavljivanje tih poruka uzrokovati novi pad popularnosti Hillary Clinton, iako je State Department naglasio da ni jedna nije sadržavala povjerljivi materijal. I dok su mnogi očekivali da Sanders u svojoj kampanji javno napadne Hillary Clinton zbog tih poruka, senator iz Vermonta do sada se nije odlučio na taj potez. On kaže da Hillary Clinton poznaje već 25 godina i da mu je “draga”, a novinarima koji s tim pitanjem navaljuju na njega odgovara da ne želi sudjelovati u njihovoj praksi da svaku političku kampanju pretvore u sapunicu. Ipak, neki analitičari smatraju da je njegov odnos prema Hillary Clinton ključan kako bi se uopće moglo razabrati je li Sanders ozbiljan kandidat, što on tvrdi da jeste, ili tek figura u funkciji “guranja ulijevo” jedine prave kandidatkinje Demokratske stranke.

 

Komentiraj

FOTO:GettyImages
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.