Kandidatkinja za novog glavnog tajnika UN-a Vesna Pusić u srijedu je u New Yorku dva sata odgovarala na pitanja članica svjetske organizacije, u sklopu izbora za nasljednika Ban Ki-moona kojemu mandat istječe krajem 2016.

Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova jedan je od osmero kandidata za Banova nasljednika koji bi mogao biti poznat u rujnu.

Pusić je u sjedištu UN-a u New Yorku imala neformalni intervju s članicama Opće skupštine i Vijeća sigurnosti koje bi u rujnu trebalo predložiti jednog kandidata.

Rekla je da dolazi iz Hrvatske, “zemlje koja je u 25 godina prošla put od rata do stabilnog mira, od međunarodne izolacije do članice EU-a, od primateljice do pružateljice razvojne pomoći.”

“To nas je iskustvo učinilo skromnima i naučilo da na druge zemlje ne gledamo s arogancijom”, istaknula je potpredsjednica Hrvatskog sabora.

Bude li izabrana, najavila je da će pojednostaviti model odlučivanja i izvještavanja u UN-u, ustrajati  na rješavanju globalnih sukoba pregovorima, mobilizirati što više država na uključivanje u program razvojne pomoći i inzistirati na jačanju ljudskih prava u svijetu.

Pusić je govorila o ostvarivanju UN-ovih razvojnih ciljeva, reformi VS-a, zauzela se za ravnomjerniju zastupljenost regija i spolova u tijelima UN-a, borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu novinara.

“Glavni tajnik mora biti vođa, a ne službenik”, istaknula je bivša aktivistkinja te sveučilišna profesorica i predsjednica Hrvatske narodne stranke. “To je iskustvo iz različitih tipova organizacija za koje su potrebne različite vještine. Sigurna sam da će mi pomoći (na dužnosti glavnog tajnika)”, dodala je.

Uz Pusić kandidati su i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, Bugarka Irina Bokova, trenutno na čelu UNESCO-a i Natalia Gherman, bivša šefica diplomacije Moldove, bivši slovenski predsjednik Danilo Turk, bivši UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice i bivši portugalski premijer Antonio Guterres, bivši makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim i bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić.

Prema nepisanom pravilu rotacije, idući glavni tajnik trebao bit biti iz istočne Europe, a članice su sklone i da na čelo UN-a prvi put dođe žena.

Među pitanjima postavljenim Pusić bilo je i o Haškom sudu za koji je rekla da je u njegovu radu bilo puno problema i frustrirajućih presuda te da nije uvijek bio nepolitičan. “Unatoč tome mislim da je ispunio svoju ulogu odvraćanja i sprječavanja zločina”, istaknula je.

Poduprla je koncept dviju država kao rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali smatra da je glavni problem to što nije proveden. “Rješenje dviju država je paraliziran zbog stanja na terenu. Tu temu treba držati visoko na dnevnom redu, jer bi se u suprotnom cijeli Bliski istok, južna Europa i sjeverna Afrika mogli destabilizirati”, rekla je Pusić.

Osudila je seksualno zlostavljanje djece koje su u Srednjoafričkoj Republici počinili pripadnici mirovne misije UN-a. “Nema ništa gore od toga da od nekog očekujete pomoć, a postanete žrtva njegova zlostavljanja. Službu u mirovnim misijama moramo ponovno učiniti časnom”, naglasila je Pusić.

Prvi put u povijesti UN-a kandidati za dužnost glavnog tajnika na saslušanjima u New Yorku brane svoju kandidaturu u Općoj skupštini,

Desetljećima se izbor događao iza zatvorenih vrata između pet velesila, stalnih članica VS-a Sjedinjenih Država, Rusije, Velike Britanije, Kine i Francuske.

Ovaj put je Opća skupština tražila da postupak bude otvoreniji, barem formalno, premda petorica ‘velikih’ imaju zadnju riječ.

Postupak izbora će najvjerojatnije u srpnju početi petnaest članica Vijeća sigurnosti uz više krugova tajnog glasovanja.

U rujnu će Vijeće predložiti Skupštini samo jedno ime kako bi se izbor potvrdio.

Prijenos vlasti se događa u vrijeme kada je UN sučeljen s najtežom izbjegličkom krizom u svojoj povijesti i s ratovima u Siriji, Jemenu i Južnom Sudanu.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.