‘Moje istraživanje o liječniku u čijem je znanstvenom opusu moguće pronaći eugeničke ideje nije bacanje mrlje na rad čovjeka kojeg smatraju zaslužnom ličnosti ovih prostora’, kaže povjesničar medicine Martin Kuhar čiji će rad biti objavljen u uglednom britanskom časopisu za povijest medicine
Rijetki znaju da se poznati hrvatski liječnik Andrija Štampar, otac javnog zdravstva i aktivni zagovaratelj socijalne medicine koji je zapamćen i po izjavi da liječnik ne može biti ekonomski ovisan o bolesniku jer on treba tražiti pacijenta, a ne obrnuto, u jednoj fazi svoje karijere zanosio eugeničkim idejama . Eugenika, ta danas otpisana doktrina koju je u 19. stoljeću utemeljio britanski antropolog Francis Galton, uključivala je različita sredstva za poboljšanje biološko-genetskog materijala neke ljudske zajednice. Poboljšanje određenih svojstava ljudske vrste moglo se obaviti smanjivanjem negativnih gena stanovništva, ili povećavanjem pozitivnih gena, što se nazivalo negativnom i pozitivnom eugenikom. Eugenika je postala ozloglašena ponajviše zahvaljujući dosljednoj i sustavnoj provedbi eugeničkih ideja u nacističkoj Njemačkoj, što se očitovalo u prisilnim sterilizacijama onih za koje se ocijenilo da ne udovoljavaju rasnim ili drugim kriterijima za imanje potomstva, eutanaziji različitih psihičkih i fizičkih bolesnika i eugeničkim pobačajima, odnosno sprječavanju donošenja na svijet djece s urođenim bolestima…
Komentari