Zagrebačka podružnica stranke Pametno analizirala je sadržaj Istanbulske konvencije, čijoj se ratifikaciji protive konzervativne udruge i dio saborskih zastupnika, te u petak poručila da taj dokument, s temeljnom porukom sprječavanja nasilja nad ženama, ne sadrži nikakve skrivene sadržaje vezane uz rodni identitet.

Istanbulska konvencija nikako ne govori o školskim reformama i pitanjima homoseksualaca, a najviše se dotiče pitanja nasilja nad ženama, ističe Pametno u priopćenju nakon analize Konvencije Vijeća Europe za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulske konvencije) oko čije se ratifikacije posljednjih mjeseci u javnosti vode veliki prijepori.

Milanovićeva vlada propustila ratifikaciju, pa zavladala fundamentalistička struja

U Hrvatskoj je vlada Zorana Milanovića propustila priliku ratificirati Konvenciju nakon čega je, ističe Pametno, zavladala fundamentalistička struja koja prema ovoj temi gaji izrazito konzervativan, zatvoren stav.

Tako se, kažu, u Hrvatskoj zadnjih tjedana moglo čuti brojne laži o Istanbulskoj konvenciji, poput toga da će muškarci jedan dan doći na posao i reći da su oni od danas žene do toga da će se djecu u školi učiti da mogu biti roda koje odaberu, što je, ističu, čisto sijanje straha, jer to nigdje u Konvenciji ne piše.

“Istanbulska konvencija nije misterij vezan uz rodni identitet, koji se u samom dokumentu spominje tek jednom. Rodni identitet stoji već u Zakonu o ravnopravnosti spolova, iz 2008. godine, i Konvencija ne donosi baš ništa novo po pitanju roda.  Dokument nema spornih elemenata, samo jaku poruku da se ustrajnom komunikacijom, na afirmativan način, uz razbijanje iracionalnog straha, dugoročno može postići cilj prihvaćanja različitosti te minimizirati nasilje po bilo kojoj osnovi”, navodi Pametno.

Konvencija neće dovesti do promjena ako se mentalitet ne promijeni

Naglašavaju i kako Konvencija sama po sebi neće dovesti do promjena, ako se mentalitet ne promijeni, no, unatoč tomu, ratifikacija bi bila nedvosmislen civilizacijski korak.

Navode i statistiku koja je po tom pitanju “zaista poražavajuća”, jer svaka treća žena doživi neku vrstu nasilja, a u Hrvatskoj je, u posljednjih deset godina, ubijeno čak 300 žena. Za mišljenje su se obratili i aktivistici za ženska prava Sanji Sarnavki i psihologinji Ivi Žeguri koje su, ističu, složne da je svrha Konvencije zapravo zaštita žene od svih oblika nasilja.

Osim rada na prevenciji i sa žrtvama nasilja, ta konvencija propisuje i rad s nasilnicima. Posebno je naglašena potreba primjene Konvencije kako u miru, tako i u ratu, zbog čega se svake četiri godine mora raditi izvješće o napretku.

Komentiraj

FOTO:HINA / Mario STRMOTIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.