UMJETNIČKA FOTOGRAFKINJA IRIS BROSCH čije fotografije najčešće komentiraju položaj žene u suvremenom društvu, nekoliko dana će uz Meštrovićev Zdenac života u Zagrebu održavati performanse tijekom kojih će stvarati ‘žive slike’

Zdenac života, remek djelo kipara Ivana Meštrovića, od 23. do 26. rujna bit će poprište performansa poznate francusko – njemačke umjetnice Iris Brosch. Ta modna i umjetnička fotografkinja, koja redovito objavljuje svoje radove u prestižnim modnim magazinima i izlaže u uglednim svjetskim galerijama, prihvatila je poziv zagrebačkog Kulturno informativnog centra (KIC) za sudjelovanje na 8. Zagreb festivalu čija je tema ageism (hrv. dobizam, odnosno, najčešće diskriminatorno ponašanje prema osobama starije dobi, godinama i starenju).

Nacional je razgovarao s umjetnicom koja svojim radom promovira fotografiju kao društveno odgovoran medij, a u fokusu njezina stvaralaštva najčešće je komentar položaja žene u suvremenom društvu. Sa svojim “živim slikama” i ove godine nastupala je na Venecijanskom bijenalu, oživotvorujući djela njemačkog slikara Lucasa Cranacha mlađeg, a kako će Zagreb reagirati na njezino oživljavanje Zdenca života, bit će zanimljivo promatrati. Naime, oko Meštrovićeva Zdenca života bit će okupljeni nagi ljudi, djeca, ljubavnici i starac koji na kraju svojeg životnog puta čeznutljivo gleda u izvor novoga života.

“TO OSLOBOĐENJE NAŠE LJUDSKE PRIRODE, koje je Meštrović prikazao na tako predivan način, bit će temelj performansa koji pripremam u Zagrebu. Želja je okupiti talente različitih generacija i povezati ih s ciljem da istaknemo ulogu ljudi starije dobi jer su oni najčešće potpuno isključeni u današnjem kapitalističkom društvu orijentiranom prije svega na proizvodnju. Umjesto uljanih boja ili akrila, žive slike nastaju zahvaljujući energiji svakog pojedinog čovjeka koji želi biti dio procesa. Svatko od nas ima svoju osobnost, to su različite energije koje je u ovom slučaju najjednostavnije opisati kao različite boje. Nadam se da mi se u Zagrebu neće dogoditi da moram slikati bez boja, bez ljudi koji bi se uključili. Ne znam kako će biti, ali imam veliku podršku Kulturno informativnog centra i oslanjam se na njih više nego što sam se ikada prije u svojem radu oslanjala na druge ljude”, kaže Iris Brosch koja je ovog ljeta bila u Zagrebu gdje, kako kaže, osjeća snažnu umjetničku tradiciju. Zato se nada da će, unatoč tomu što je hrvatsko društvo vrlo konzervativno, okupiti ljude spremne sudjelovati u umjetničkom djelu koje će ih, kako to s umjetničkim djelima u pravilu biva, vjerojatno nadživjeti.

  • ‘MUŠKI SUSTAV ČINI NAS ŽENE kompetitivnima. Toga se moramo osloboditi. Odnosi među ženama ne bi trebali biti konkurentni’

Naime, uoči dolaska Iris Brosch, Kulturno informativni centar pozvao je sve koji žele volontirati kao modeli znamenitoj fotografkinji, odjeveni ili nagi. Za uspomenu, dobit će uokvirenu sliku s potpisom autorice.

“TO ISKUSTVO BIT ĆE ZANIMLJIVO PUTOVANJE za sve sudionike. Svatko od nas osjećat će to drugačije, no sjajna je stvar ako to shvatimo kao priliku da slobodno izrazimo svoje osjećaje, što u svakodnevnom životu nemamo baš često priliku. Sa mnom će u Zagreb doći Fiora Gandolfi, vrlo slobodoumna 79-godišnja novinarka iz Venecije, a pozvani su uključiti se svi koji vjeruju u ljepotu i život. No ako vam je draže tratiti svoj život i tijelo pred ekranom računala prikačeni na Facebook, možete slobodno ostati kod kuće”, kaže ova umjetnica poznata po svojim režiranim fotografijama koje često nastaju kao žive slike, odnosno, u umjetničkoj formi tableaux vivant. Njezini performansi tako povezuju nastup uživo s fotografijom i videoklipovima koje režira, a što bi – da nije digitalne tehnologije – bilo vrlo skupo izvesti. Ipak, digitalno doba ima i puno loših strana.

“Digitalizacija je umjetnost učinila dostupnijom, no s druge strane, bombardirani smo bezbrojnim fotografijama i videosnimkama koje imaju malo ili nikakvo značenje i tu su samo da nas zabave. To su šarene slike bez poruke, namijenjene pukoj konzumaciji. Ja se fotografijom bavim i komercijalno, radila sam brojne modne editorijale i kampanje, no svoj rad smatram činom otpora prema stereotipima koje stvara industrija. Industrija nas želi uvjeriti da je sve što je mlado i čvrsto lijepo, a sve staro bezvrijedno i ružno. Nastojim dokazati suprotno. Starija generacija temelj je zdravog društva. Njihovim negiranjem mi gubimo svoj identitet, kao da režemo vlastiti korijen. Dopuštamo da sustav u kojem živimo postane važniji od čovjeka”, kaže Iris Brosch koja, kao dobitnica stipendije Art Foundation Saska-Anhalt, posljednjih 10 godina predstavlja svojim performansima tu pokrajnu na venecijanskim bijenalima. Svoje radove je, među ostalim, izlagala u Goethe institutu u Washingtonu, Metropolitanu i brojnim drugim kulturnim institucijama, a od 2007. redovito izlaže na festivalu modne fotografije u francuskom Cannesu.

NJEZIN UMJETNIČKI OPUS ČESTO TEMATIZIRA GOLO ŽENSKO TIJELO, a lani je imala vrlo uspješnu kampanju “Fizički feminizam” u fokusu koje su bile žene punije građe. Na njezinim slikama njihove bujne obline iznimno su erotizirane i privlačne te vrlo plastično razbijaju predrasude o tome da pretile žene ne mogu biti lijepe.

Performansi nagih umjetnika u Zagrebu nisu nikakva novost još otkako je Tomislav Gotovac u svojem nastupu “Zagreb, volim te” 1981. gol prošetao Ilicom i Trgom. No golo tijelo je u tradicionalnoj katoličkoj Hrvatskoj i danas često sablazan.

“Nije to samo hrvatsko shvaćanje. Nevjerojatno, ali dok je pornografija na internetu legalna, Facebook će svaku fotografiju golog ljudskog tijela odmah cenzurirati. Vjerujem da golotinja osnažuje naše tijelo i dušu. Jednom kad odlučite odbaciti konvencije, postajete oslobođeni i sustav vas više ne može kontrolirati na jednak način”, kaže Iris Brosch čiji su aktovi inspirirani barokom te uvijek podrazumijevaju bogatu kostimografiju, šminku ili oslikavanje tijela.

  • ‘DOK JE PORNOGRAFIJA na internetu legalna, Facebook će svaku fotografiju golog tijela odmah cenzurirati. Nije to samo hrvatsko shvaćanje golog tijela’

“VOLIM U SVOJE RADOVE UKLJUČITI SVE EKSTREMNE SITUACIJE, ŽIVOT, SMRT, MLADOST, EROTIČNOST… Vjerujem da se ljudi koji golotinju smatraju provokacijom zapravo boje života, jer što ima prirodnije od nagog tijela? To je sama priroda, priroda koja je savršena i izazovna istovremeno”, smatra Iris Brosch, umjetnica koja u ženama nalazi stalnu inspiraciju.

“Mi žene smo nevine. Želim reći da nismo jednako odgovorne za ovaj sustav koji vodi samouništenju jer kreirali su ga muškarci. Zbog preživljavanja smo prisiljene prilagoditi se, pa će neke žene preuzeti više muške energije i ciljevi će im biti više moći i dominacije, a to su sve muški atributi. To zapravo nije dio naše ženske prirode i zato vjerujem da smo sve mi u naravi nevine. Odnosi među ženama ne bi trebali biti konkurentni, no normalno je da jesu, s obzirom na mali prostor koji dobivamo. Muški sustav čini nas kompetitivnima. Toga se moramo osloboditi. Moramo imati povjerenja u svaku ženu, zapravo, svakog čovjeka koji je povezan sa svojim emocijama. To neće biti lako, ali važno je da se ta poruka čuje”, govori ova multimedijalna umjetnica koja će od srijede do subote u sesijama od 20-ak minuta nastupati na Zdencu života, pa poziva sve koji se žele uključiti. Snimanja će se najvjerojatnije održavati u popodnevnim satima, no točan raspored bit će objavljen na službenoj internetskoj stranici Kulturno informativnog centra kic.hr

Tko će od stanovnika hrvatske metropole imati dovoljno smjelosti odazvati se pozivu i proživjeti svojevrsnu intimnu revoluciju, ostat će zabilježeno u umjetničkom opusu žene koja svojim radom slavi prirodu i otkriva ljepotu izvan svih konvencija koje nas sputavaju.

Komentiraj

FOTO:Iris Brosch
PODIJELI
Tiskanim novinarstvom bavi se posljednjih 20 godina od gradske rubrike Večernjeg lista do Nacionala u kojem je pisala od 2000. do 2008. s kraćim izletima u estradno novinarstvo i modu. Stalni suradnik strukovnog glasila Hrvatskog novinarskog društva Novinar i alumni Balkanske istraživačke novinarske mreže od 2013. Područje interesa ostalo je široko, ali se u posljednje vrijeme fokusiralo se na medije i medijske politike, civilno društvo i građanske inicijative.