Iranski parlamentarni izbori u petak bit će prvi ispit javnog mnijenja nakon dogovora o nuklearnom programu i ukidanju međunarodnih sankcija, a njihovi rezultati odlučit će o tome hoće li Iran nastaviti produbljivati svoje diplomatske odnose sa Zapadom.

Dogovor o nuklearnom programu koji je postignut u srpnju 2015. godine oslobodio je Iran sankcija kojima je bio podvrgnut gotovo cijelo desetljeće, te ga vratio na međunarodnu scenu. Nekoć izolirana država sada surađuje sa zapadnim zemljama u međunarodnim krizama poput rata u Siriji.
“Svijetu smo dokazali da nismo prijetnja, nego pouzdan saveznik”, rekao je predsjednik Hasan Rohani, graditelj novog iranskog reformskog pokreta.
No smjer iranske vanjske politike još uvijek nije siguran. Protivnici Rohanijevih reformi u iranskom parlamentu, u kojem dominiraju konzervativci i tvrdolinijaši, vrlo su glasni.

 

Izbori koji se održavaju 26. veljače iranskom su predsjedniku prilika da se riješi mnogih kritičara. Dogovor o nuklearnom programu većinom je dočekan pozitivno, a vrijeme u kojem su ukinute sankcije odlično se poklopilo s izbornim rasporedom Rohanija i reformskog pokreta.
U srcu ovih izbora je trosmjerni sukob između konzervativaca, tvrdolinijaša i reformista. Gotovo dvanaestogodišnja koalicija konzervativaca i tvrdolinijaša koji su bili bliski s bivšim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom, nije složna, što podiže samopouzdanje reformistima.
“Ono što smo postigli u 2013. godini (s izborom Rohanija) možemo ponoviti na ovim izborima”, rekao je Mohamad Reza Aref, glavni kandidat reformista na parlamentarnim izborima.
No i među reformistima postoje mnogobrojne podjele. Rohani i Aref, politički realisti koji traže reforme unutar sustava, imaju suprostavljeno krilo u svom pokretu.
“Oni u Islamskoj Republici žele više republike, a manje islama “, rekao je za dpa politički analitičar iz Teherana, koji je htio ostati anoniman.
Promatrači smatraju kako će ključno pitanje ovih izbora biti hoće li umjerena struja konzervativaca, koje vodi predsjednik parlamenta Ali Laridžani, moći sklopiti koaliciju s Arefovim reformistima. Koalicija ovih dviju skupina, koje su već razgovarale, mogla bi predstaviti prijetnju iranskim tvrdolinijašima.
“Političke tvrdolinijaše bi to na dugo vremena gurnulo u političko zaleđe”, rekao je spomenuti politički analitičar.
Pobjeda za reformiste i umjerene konzervativce osigurala bi ponovni izbor Rohanija za predsjednika države u 2017. godini, a tvrdolinijaši bi bili izbačeni s političke scene do 2021. godine.

Još početkom veljače situacija je za tvrdolinijaše izgledala jako dobro. Iransko Vijeće čuvara, ultrakonzervativno izborno tijelo, diskvalificiralo je 99% kandidata reformista. Taj potez dočekan je velikim neodobravanjem, pogotovo Rohanija.

“Ne želimo izbore koji su isplanirani i orkestrirani još prije nego se održe”, Rohani je upozorio Vijeće, a ono je nakon njegovih riječi revidiralo prvotnu odbijenicu za 1400 reformističkih kandidata, omogućivši im time šansu da osvoje većinu u parlamentu s 290 mjesta.
Kako bi to uspjeli, potrebna im je velika izlaznost među 55 milijuna birača, kao na predsjedničkim izborima iz 2013. godine. Aref vjeruje kako će u suprotnom pobijediti tvrdolinijaši, jer će se njihovi birači sigurno pojaviti na biralištima. Slaba izlaznost mogla bi naznačiti Rohanijev kraj i zaustaviti takozvano iransko proljeće 2017. godine.
Zbog toga je Rohani pozvao tihu većinu, koja bi na dan izbora inače ostala kod kuće, da pomogne pri provođenju reformi. “Iskoristimo naše glasove da uzvratimo udarac ekstremizmu”, poručio je predsjednik glasačima.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.