Protiv strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike bune se sindikati koji od talačke pozicije liječnika u društvu imaju osobnu korist, komentirao je predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža otpor Samostalnog sindikatu zdravstva i socijalne skrbi mogućim pregovorima o strukovnom kolektivnom ugovoru za liječnike, što je proteklih dana najavio novi ministar zdravlja Dario Nakić.

Jedan od osnivača Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) i sadašnji predsjednik Komore Trpimir Goluža u razgovoru za Hinu otkrio je zašto podržava ostale najavljene poteze novog ministra Nakića, detalje oko afere “Hipokrat” i sindikalne pozicije liječnika, te najavio da će HLK osigurati pravnu zaštitu liječnika u obavljanju profesionalne djelatnosti.

Najava ministra Nakića o strukovnom kolektivnom ugovoru za liječnike izazvala je nezadovoljstvo i osporavanje Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, kao i nekih sindikalnih središnjica?

Razumljivo mi  je nezadovoljstvo onih koji na račun talačke pozicije liječnika u društvu imaju osobnu korist. No, autonomna pozicija liječnika u pregovaranju o radnim pravima standard je u razvijenim demokracijama. Uz dužno poštovanje svih djelatnika u zdravstvu, nakaradno je da o radnim pravima liječnika odlučuju sindikalni predstavnici nezdravstvenih radnika u zdravstvu. Za nas liječnike to je ponižavajuće. Očito i za ministra Nakića.

Što bi zapravo strukovni kolektivni ugovor donio liječnicima?

Hrvatski liječnički sindikat (HLS) dao je do znanja Nakiću da u tom pogledu ne očekuje nikakve dodatne financijske ustupke. Dakle, to državu ne bi stajalo niti jednu dodatnu kunu, a uredila bi se radna prava te posebni oblici i uvjeti rada za liječnike: dežurstva, pripravnosti, smjenski rad, rad po pozivu, prekovremeni rad i sl. Liječnicima bi se priznala društvena specifičnost te bi se stvorio u praksi održiv pravni okvir rada liječnika, koji bi im dao dodatnu dozu profesionalnog uvažavanja i sigurnosti.

Kako procjenjujete rad HLS-a, smatrate li ga odgovornim što liječnike nitko ozbiljno ne doživljava u socijalnom dijalogu?

HLS je zadnje dvije godine djelovao u vrlo teškim uvjetima. Predsjednik sindikata Ivica Babić bio je na neki način žrtva politički orkestriranog progona. Vjerojatno se s pozicije sindikata moglo nešto više učiniti, no ne vjerujem da bi se bilo koje drugo vodstvo u danim okolnostima izborilo za strukovni kolektivni ugovor.

Što bi ministar trebao napraviti da zaustavi odlazak liječnika u inozemstvo?

Uz omogućavanje strukovnog kolektivnog pregovaranja za liječnike, potencijalna rješenja vidim u mogućnosti dopunskog rada, uvažavanju europskih vremensko-kadrovskih normativa, povoljnom stambenom kreditiranju mlađih kolega, poreznim olakšicama za rad u manje atraktivnim sredinama, omogućavanju stručnog usavršavanja, pravednijem napredovanju, povećanju broja izvršitelja u sustavu…

Novi ministar najavio je smjernice zdravstvene politike koju kani provoditi. Kako ste ih Vi doživjeli?

Čini mi se da ministar razumije bit problema, nužnost kadrovske i financijske stabilizacije sustava. Inzistiranje na većoj odgovornosti, racionalizacija i rasterećenje bolničkog sustava, stvaranje dijagnostičko-terapijskih smjernica, poticanje učinkovitosti, a ne potrošnje i jačanje primarne zdravstvene zaštite – mjere su koje bi mogle postići uspjeh. Nadam se da je zabrana zapošljavanja u zdravstvu samo privremena mjera jer nedostaje velik broj liječnika i medicinskih sestara.

U zadnje vrijeme u medijima se sramežljivo plasira ideja o vraćanju HZZO-a u državnu riznicu. Što mislite o tome?

Vraćanje HZZO-a u riznicu bio bi veliki korak nazad za hrvatsko zdravstvo i zdravlje hrvatskih građana. To bi pokazalo totalnu neosjetljivost, pa čak i neodgovornost za zdravlje nacije onih koji bi podržali takvu odluku. HLK drži da sav novac namijenjen zdravstvu treba biti i utrošen za tu namjenu. Prošle godine država je zdravstvu ostala dužna gotovo 2,5 milijarde kuna. Umjesto za zdravlje građana taj novac je preusmjeren za saniranje proračunskih dubioza. Pozicija HZZO-a izvan riznice omogućava bolju financijsku kontrolu tijeka novca pa samim time i veću racionalnost u njegovoj potrošnji. U protivnom, svi ćemo u slučaju zdravstvene potrebe biti osuđeni na dublje posezanje u vlastiti džep.

Otkad ste preuzeli HLK, naglasak ste stavili na pružanje podrške članstvu. Ipak, odlučili ste pokrenuti postupke pred Časnim sudom Komore protiv kolega osuđenih u aferi “Hipokrat”. Bivše vodstvo po tom pitanju nije poduzelo gotovo ništa. Zašto niste nastavili s politikom iščekivanja?

Stav aktualnog vodstva Komore kristalno je jasan: svaki naš član pravomoćno osuđen za kazneno djelo počinjeno za vrijeme obavljanja liječničke djelatnosti bit će, radi utvrđivanja dostojnosti za obavljanje svoga posla, procesuiran pred Časnim sudom. Po nama je to poželjan civilizacijski doseg kojim pokazujemo društvenu odgovornost i zrelost. Ne samo zato jer njime izražavamo princip poštivanja pravne države i potvrđujemo vjerodostojnost institucije HLK-a već i stoga jer njime završavamo agoniju kojoj su naši članovi izloženi zadnje tri i pol godine.

Jesu li osuđeni liječnici krivi i nedostojni obavljanja liječničke djelatnosti?

Nije na meni utvrđivati krivnju niti dostojnost kolega. Županijski sud je presudio da su kolege krive, a Časni sud Komore utvrđivat će njihovu dostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti. No, načelno mogu reći da dobar dio odgovornosti za tu vrlo neugodnu situaciju snosi prethodno vodstvo Komore koje u fazi istrage i podizanja optužnica kolegama nije osiguralo adekvatnu pravnu podršku. Brojne kolege tvrde da nisu bili svjesni pravnih posljedica nagodbe s USKOK-om i priznanja počinjenja kaznenog djela. Takav propust danas se više ne može dogoditi, jer smo našim članovima omogućili pravovremeno dobivanje kvalitetnih pravnih savjeta. Trenutno smo pri kraju realizacije projekta osiguranja naših članova u smislu pravne zaštite u kaznenom i prekršajnom postupku za kaznena i prekršajna djela iz profesionalne djelatnosti. Time ćemo ih zaštititi i u financijskom smislu.

U petak su održane prve rasprave o aferi “Hipokrat”. Je li Časni sud HLK-a donio neku odluku o tome?

Provedene su dvije rasprave u postupcima za utvrđivanje nedostojnosti osuđenih liječnika. Jedna je  odgođena zbog opravdane spriječenosti prijavljene liječnice, a na drugoj je donesena odluka kojom se prijavljenoj liječnici izriče disciplinska mjera privremenog oduzimanja odobrenja za samostalni rad (licence) u trajanju od mjesec dana s rokom kušnje od šest mjeseci.

Svjedoci smo svojevrsne “hubolizacije” hrvatskog zdravstva jer članovi HUBOL-a vode Hrvatsku liječničku komoru, saborski Odbor za zdravstvo, Ministarstvo zdravlja, u užem su vodstvu Hrvatskog liječničkog sindikata…  Jeste li prije dvije godine, kad ste osnivali HUBOL, očekivali da ćete u relativno kratkom vremenu preuzeti najznačajnije pozicije u hrvatskom zdravstvu?

HUBOL nismo osnivali da bismo preuzeli funkcije u hrvatskom zdravstvu i njime zagospodarili na način uobičajen zadnjih dvadesetak godina, već da bismo općenito unaprijedili poziciju liječnika u društvu i u svakom pogledu očuvali funkcionalnost i održivost zdravstvenog sustava. Trenutnu poziciju shvaćamo kao priznanje našem dosadašnjem radu, te kao priliku da napravimo ono što je interes svakog dobronamjernog čovjeka u Hrvatskoj, očuvamo visoku razinu zdravstvene skrbi za sve hrvatske građane.

Komentiraj

FOTO:HINA
PIŠE:Vedrana Larva
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.