‘Ni HDZ ni SDP nisu objasnili što namjeravaju s Inom ni kako će pokrenuti investicije. Dok sam se borio za spas firmi kroz predstečajne nagodbe, Milanović je spletkario, a Grčić spavao. Milanović je uništio sve vrijednosti SDP-a i s njim se ne može surađivati’

Bivši ministar financija Slavko Linić vrlo vjerojatno će na izbore izaći kao nezavisni kandidat na listi koalicije Ive Josipovića i Radimira Čačića – Uspješna Hrvatska. Kakav bi uspjeh na izborima zajedno mogla postići trojica političara koji su donedavno bili na najvišim i najodgovornijim funkcijama, za sada je teško reći, a nema još ni adekvatnih anketa koje bi to ispitale. No ako uspiju i ako će sastavljanje buduće vladajuće parlamentarne većine ovisiti samo o njima, bit će to na neki način “povratak otpisanih”, jer svaki taj političar prošao je svoju osobnu političku kalvariju.

Slavko Linić vjerojatno je svoju osobnu dramu proživio najemotivnije jer je nakon 25 godina izbačen iz SDP-a u koji je, bez sumnje, utkao veći dio svog života. Prije pokretanja procesa njegova izbacivanja, Linić je bio najpopularniji ministar u Vladi jer se građanima Hrvatske, izgleda, svidjelo što su upravo u njemu prepoznali osobu koja je u državne financije uvela reda. Za Nacional Linić sada govori o tome što je sve Vlada propustila učiniti i zašto se Hrvatska nikad neće pomaknuti naprijed ako ne uspije povećati broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.

NACIONAL: Na izbore ste planirali izaći s nezavisnom listom u 8. izbornoj jedinici. Zašto ste se ipak odlučili kao nezavisni zastupnik pridružiti koaliciji Ive Josipovića i Radimira Čačića?

Nisam još donio odluku hoću li ići sam ili kao nezavisni na njihovoj listi, samo zato što ocjenjujem da je lijevi prostor dosta napušten, s obzirom na politiku SDP-a, i da možda ne bi trebalo razbijati glasove. A mi se u mnogim stvarima slažemo i kad su u pitanju gospodarstvo i regionalna i lokalna politika. To smo zaključili nakon što sam u Pulu došao poduprijeti osnivanje stranke Naprijed, Hrvatska, u koju su prešli mnogi moji kolege iz SDP-a. Jedan od njih je Dino Kozlevac s kojim sam bio u mnogim političkim bitkama, isto kao i s Martinčićem i još nekim bivšim kolegama koji su se sada, s obzirom na šikaniranja u SDP-u, opredijelili za novu listu.

NACIONAL: Kakva su to šikaniranja?

Zoran Milanović zamjerao im je da su prebliski IDS-u pa je čak zato raspustio županijsku organizaciju čiji je predsjednik bio Dino Kozlevac, a problem je u tome što sam Milanović čas ide s IDS-om, čas ga odbacuje i smatra da se tako i ostali trebaju ponašati: ne razmišljati svojom glavom, nego njegovom.

NACIONAL: Kakvo je, prema vašim saznanjima, raspoloženje u Istri i IDS-u, misle li oni da bi im bilo bolje da ovog puta sami izađu na izbore ili u nekoj drugoj kombinaciji, a ne sa SDP-om?

IDS ima solidnu potporu u 8. izbornoj jedinici, ali članstvo i birači zamjeraju im da su dozvolili preveliku centralizaciju u posljednje četiri godine i poduprijeli Milanovićevu politiku, kad je mijenjao ovlasti lokalne samouprave pa je došlo do bitnih promjena u politici poreza na dohodak, što je osakatilo proračune gradova, općina i županija. A to je bilo suprotno i programu IDS-a i to je najveći problem za njihovo članstvo i razlog što se njihovo vodstvo dvoumi. Dakle, s njihove strane nije u pitanju nikakva trgovina, nego nepridržavanje ugovora i programa.

NACIONAL: Kako vi gledate na mogućnost da se koalicija Uspješna Hrvatska pridruži nekoj budućoj vladi na čelu s HDZ-om?

Ne bih to mogao komentirati, ali polazim prije svega od toga da je politika Josipovića i njegove stranke, i mene kao nezavisnog zastupnika, usmjerena na to kako dobiti povjerenje birača na lijevoj političkoj poziciji, a HDZ je ipak desna stranka. Iako možda nema velikih razloga u ekonomskim politikama, jer i jedna i druga opcija morat će provoditi reforme, u ideološkim pitanjima, u pristupu pravima i slobodama ljudi, bitno se razlikujemo. HDZ je u toj politici potpuno desno i nema ništa zajedničko s Josipovićem i sa mnom. Prema tome, nije sve ekonomija; i ljudska prava dio su političkog program, a u tom dijelu se mi razlikujemo.

NACIONAL: A kako razmišlja Radimir Čačić, nije li on ipak najveći pragmatičar od vas trojice?

To je stvar o kojoj će Josipović morati s njim razgovarati, ali znamo da je Čačić bio u HNS-u i da nije blizak desnim razmišljanjima kad su ideologija i ljudska prava u pitanju. A pragmatičnost je stvar ekonomske politike.

NACIONAL: Kako gledate na to što je Josipović u Večernjem listu branio Tomislava Karamarka od optužbi da je bio doušnik Udbe?

Ja se zaista ne želim baviti prošlošću i time tko je bio član Udbe, tko nije, tko je radio za ove službe, tko za one. Mislim da mi građanima moramo govoriti kakve će imati penzije, kolike će im biti plaće, hoće li imati radna mjesta, a sve ostalo je dio prljavog folklora u politici.

NACIONAL: Jasno, ali riječ je o tome da je cijelu priču pokrenuo Josip Manolić kao odgovor na Karamarkova naklapanja o lustraciji.

Kad uzmete u usporedbu Karamarka i Tuđmana, koji se nije bavio lustracijom nego stvaranjem države, možda mu je bolje da se prihvati učenja Franje Tuđmana, a rekao bih i Ivice Račana, koji su uvijek govorili o budućnosti i o stvaranju Hrvatske. Jer iako je Hrvatska stvorena, još je daleko od toga da bude sigurna, stabilna, samostalna država koja ima sigurnu ekonomiju i u kojoj će i građani sa zadovoljstvom živjeti. Dakle, bavimo se time, a prošlost ostavimo nekom drugom.

NACIONAL: Kad je već riječ o ekonomiji, kako vi gledate na rast BDP-a od 1,2 posto? Je li to rezultat rada Vlade?

Svaki gospodarski rast nešto je što treba pozdraviti jer je to i za građane neka bolja vijest. Ali ako idemo analizirati tko je pridonio gospodarskom rastu, vidjet ćemo da su najveći doprinos gospodarskom rastu trebala dati javna poduzeća koja imaju monopol i najveću mogućnost udjela u javnim investicijama. To su HEP, Hrvatske šume, Hrvatske autoceste i, ono što je najveće razočarenje, Hrvatske željeznice, posebno Infrastruktura. Tu imamo negativni doprinos gospodarskom rastu. To znači da tamo gdje se Vlada doista trebala pokazati, nije pridonijela gospodarskom rastu. Rast BDP-a je, prije svega, rezultat rasta izvoza u Europsku uniju, što je dobar potez Vlade. Kao što vidimo, sad imamo stabilizaciju privatnog sektora koji se polako probio na europsko tržište zahvaljujući ulasku u EU i on polako raste. Međutim, tu doprinosa same Vlade nema. Što se tiče potrošnje, tu imamo doprinos Vlade zato što je došlo do promjena u stopama poreza na dohodak pa se malo više troši. To bi se moglo nazvati dobrim potezom, ali ja smatram da to nije dobar potez jer je tim promjenama osiromašila lokalna samouprava, znači županije, gradovi i općine koji će sada biti veliki dužnici, povećat će javni dug i polako zaustavljati lokalne investicije. Znači, opet će izostati udio države u razvoju i ulaganju. Da je nekim drugim promjenama došlo do rasta potrošnje, ja bih prvi pohvalio taj potez. Ovako je to samo prvi efekt jednog lošeg poteza. Dakle, rast BDP-a prvenstveno je rezultat realnog sektora.

NACIONAL: Spomenuli ste javni dug. Koliko se Vlada stvarno zadužila u ovom mandatu?

Najbitnije je to što u četiri godine nisu provedene bitne reforme na području zapošljavanja, u poduzećima i tvrtkama od javnog interesa gdje su se trebale pojaviti investicije. Trebali smo imati rast broja zaposlenih, ali već četiri godine imamo oko 70 tisuća manje zaposlenih nego kad je Vlada preuzela upravljanje državom. Znači, nismo riješili najveći problem, a to je deficit u mirovinskom sustavu. Kad uzmete da svake godine mirovinski sustav stvara 17 milijardi kuna deficita, onda je ova vlada u četiri godine samo po toj osnovi prouzročila oko 70 milijardi deficita. I to je razlog što onda ne možemo više ulagati.

NACIONAL: Kako onda tumačite smanjenje nezaposlenosti?

Ja uspoređujem 1. siječnja 2012. i današnji dan, a možemo uzeti podatak i za dva mjeseca, kad se vrate sezonski radnici. Onda ćemo doći do 100 tisuća manje zaposlenih. Jednim dijelom su to ljudi koji su otišli u mirovinu, ali najvećim dijelom je riječ o mladima koji su otišli raditi u inozemstvo. Dakle, ako stopa nezaposlenosti pada, a zaposlenost ne raste, ljudi su otišli van, a mi trebamo rad i plaće da bismo osigurali prihod za mirovine i plaće državne službe, to znači da nismo rješavali goruće probleme, provedbu reformi i rast javnog duga, a taj rast duga ni u idućoj godini neće se zaustaviti.

NACIONAL: Koliki dug će ova vlada na kraju ostaviti? HDZ tvrdi da je napravila dug od sto milijardi, a da su se sve prethodne vlade zajedno zadužile za 220 milijardi.

Očekuje se da ćemo krajem godine prijeći 300 milijardi duga, a zatekli smo ispod 200 milijardi. No osnovni je problem da ni jedna reforma nije provedena ni do 2012. ni nakon toga. A vi mirovinsku reformu ne možete provoditi smanjenjem prava umirovljenika, samo povećanjem broja zaposlenih. Za to vam treba nova industrijska politika, otvaranje pogona. A mi smo zatvorili Petrokemiju na Krku, u Zagrebu, pred zatvaranjem je i Kutina, zatvorili smo drvnu industriju. Znači, mi smo zatvorili industrije koje zapošljavaju veći broj ljudi i u četiri godine promijenili pristup industrijskoj politici, a s druge strane nismo proveli investicije u energetici i u prometnom povezivanju željeznicom. A trebali bismo ostvarivati prihode na izvozu energenata jer imamo plinska polja, imamo vodotoke, a ništa nismo učinili. Željeznica je bitna jer preko nje ide izvoz u EU. To su trebala biti rješenja koja će nama donijeti stabilnost i zaustavljanje rasta duga. No to nije učinjeno ni u ove četiri godine ni četiri godine prije toga. Kriza iz 2008. značila je pad investicija, zato je upravo trebalo pokrenuti državne investicije uz pomoć kojih bi se pokrenule i one privatne. Sve je to dio reformi koje nisu provedene i dok to ne riješimo, ni jedna vlada neće riješiti problem.

NACIONAL: A kako Josipović i Čačić misle povećati zaposlenost za 10 posto?

Samo drukčijim upravljanjem imovinom RH, a to znači i drukčije upravljanje Hrvatskim željeznicama, HEP-om, Inom… Oko Ine više od četiri godine nema pomaka, osim što je Milanović ondje uhljebio svog prijatelja Sinišu Petrovića. Kakvo stanje smo zatekli, takvo ćemo i ostaviti. Umjesto da se ulagalo u sisačku rafineriju, riječku rafineriju, da su se otvorile bušotine na Jadranu, u četiri godine nije se dogodilo ništa. Koji je doprinos Ine u svemu tome? Ništa.

NACIONAL: Koliko je poznato, MOL želi zatvoriti rafinerije…

Nije ni čudo uz ovakvu Milanovićevu politiku. To su naši problemi, zato nama raste javni dug jer umjesto da su se u Ini ljudi zapošljavali, oni su otpuštani. Da je niz građevinara, montažera, proizvođača opreme, elektroindustrije, da su svi oni radili na Ininim postrojenjima, zamislite koliki bismo porast stope zaposlenosti i gospodarski rast imali.

NACIONAL: Vidite li u sadašnjem HDZ-u kapacitet za provođenje potrebnih reformi i gospodarskog plana?

Dok mi netko ne objasni što će s Inom, kako će se postaviti prema MOL-u, kad će obnoviti dvije rafinerije, kad će biti izgrađene hidroelektrane, kad će biti izgrađena željeznička pruga, što ćemo s autocestama, jer priča o tome da nećemo privatizirati autoceste znači da nemamo otkud vratiti 4 milijarde duga… Dok tu ne dobijemo vrlo jasne odgovore, ja ne vidim tu snagu koja će bitno promijeniti Hrvatsku i zaposliti ljude, a onda neće riješiti ni javni dug niti će provesti reforme. Dakle, odgovore na ta pitanja nisam još čuo ni od koga. Mi neki nezavisni to govorimo, borimo se, pokušavamo. Budimo iskreni, za ekonomiju sam više ja učinio jer sam se kroz predstečajne nagodbe borio za svaku firmu, Milanović se bavio spletkama, a Grčić je spavao.

NACIONAL: A sad se probudio i pozvao građane da troše?

Uzmite samo činjenicu da mi dvije godine slušamo priču o Imunološkom. Zar nekom trebaju dvije godine da bi donio odluku da je to neophodna proizvodnja i da trebamo napraviti ustanovu. A prije dvije godine, kad je problem krenuo, ja sam predlagao rješenje: iz imovine koju smo dobili iz predstečajnih nagodbi, odaberimo lokaciju i ja ću naći kredit koji će Imunološki moći otplaćivati, ali će pokrenuti proizvodnju. Ali na prvom radnom sastanku inspektorica je donijela odluku da će zaustavljati proizvodnju, a ja nisam bio nadležan za taj dio posla. Dvije godine gledali smo jednu traumu, neodlučnost, ne može se tako voditi ekonomija i to je ono zbog čega se ne slažem s mnogim potezima.

NACIONAL: A slažete li se s novim rješenjem za švicarski franak?

Da, mislim da je konverzija u euro dobra, no i tu se postavlja pitanje zašto se na to čekalo tri godine i zašto uvijek kasnimo.

NACIONAL: A vi ste također predlagali rješenje problema sa “švicarcima”?

Ne, to je bio posao Narodne banke, ona je morala bankama narediti da se riješe rizične valute. Ona je to i sada trebala riješiti.

NACIONAL: A zašto ne rješava?

Vladin posao su samo kamate i zaštita potrošača. Donošenje ove odluke je, međutim, dobro, iako dolazi baš u predizborno vrijeme.

NACIONAL: A zašto HNB to nije riješio, kome on služi?

To je filozofija slobodnog tržišta, ali to slobodno tržište uvijek se regulira državnim potezima i mnoge vlade u drugim državama donose rješenja.

NACIONAL: Kako komentirate prijetnje nekih bankara ministru financija Borisu Lalovcu? Jesu li vama bankari ikada prijetili?

Nikada, iako sam i ja imao vrlo teških razgovora s bankarima, pogotovo kad smo donosili rješenje o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkim kreditima i kad smo regulirali kamate.

NACIONAL: Kako gledate ne samo na rad ministra Lalovca, nego i na njegovu veliku popularnost? Jesmo li mi jedina zemlja, osim Grčke, u kojoj su ministri financija tako popularni?

Zato što jedino Ministarstvo financija vuče određene poteze. To je ta tragedija da se Ministarstvo financija, koje mora pratiti razvoj i ulaganja, na kraju počne time baviti. Mi smo se na kraju bavili i ekonomijom i građanima, sva rješenja su odavde izlazila. To je bio razlog i moje popularnosti i popularnosti Borisa Lalovca. A to je onda i kritika svima ostalima koji nisu dovoljno radili.

NACIONAL: I sami ste rekli da od ključnih političkih stranaka očekujete konkretna gospodarska rješenja, ali izgleda da će se kampanja opet voditi oko ćirilice i pozdrava “Za dom spremni”. Kako vi gledate na to?

To je prilika za mnoge nezavisne zastupnike i male regionalne stranke da govore o zapošljavanju, investicijama i upravljanju državnom imovinom te decentralizaciji lokalnih jedinica, jer to može uvelike pridonijeti gospodarstvu. Pa će građani moći birati između onih koji idu s negativnom kampanjom te samo na ideološkim pitanjima razdvajaju Hrvatsku i onih koji će govoriti nešto prihvatljivije i konkretno o gospodarskim potezima.

NACIONAL: A kako komentirate to što je vaša Rijeka malo skrenula udesno, barem ako je suditi prema ovim navijačkim divljanjima protiv Olivera Frljića i napadima na novinare?

Ne bih rekao da je Rijeka skrenula udesno, nego je riječ o tome da se ljevica podijelila, a taj prostor otvorio je Milanović lošim vođenjem SDP-a.

NACIONAL: Ali ovakvo desničarsko divljanje u Rijeci se ne pamti.

Aaaaa, kako ne. Zaboravljate marširanje desnice i sve ono što sam ja u Rijeci proživio 90-ih. To je bilo u režiji HDZ-a. Vi zaboravljate da sam ja jedini od gradonačelnika kažnjen s tri mjeseca uvjetne kazne zato što sam pokušao zaustaviti nezakonito mobiliziranje ljudi. Ti ljudi su nagrađeni radnim mjestima, stanovima, a ja kažnjen jer sam ih uvrijedio dok sam zaustavljao nezakonitu mobilizaciju. Uvijek je bilo ekstrema u Rijeci i ne treba se čuditi. Recimo, Mile Biondić koji sada organizira svakakve aktivnosti protiv gradonačelnika, moj je “stari partner” iz sukoba ekstremnih desničara s cijelom nacijom, a tada je imao potporu HDZ-a u nezakonitoj mobilizaciji Rijeke.

NACIONAL: A koliko će riječkoj ljevici odmoći to što je predsjednica iz Dražica i što, kako neki tvrde, agitira za HDZ?

Predsjednica je iz Dražica koje spadaju u 7. izbornu jedinicu koja obuhvaća Kastav, Grobnik, Novi Vinodolski… i ti rezultati nikad nisu bili tako impozantni kao u 8. izbornoj jedinici koja obuhvaća Istru, Opatiju, Rijeku…

NACIONAL: A smatrate li vi da je predsjednica u kampanji za HDZ?

Pa dobro, predsjednica prije svega želi pokazati da ima simpatije građana, u tome dobrim dijelom i uspijeva, nastoji biti aktivna, boravi izvan Ureda… A čujte, ona je ipak pobijedila zahvaljujući HDZ-u i tu ne vidim nikakvih problema što agitira za stranku koja joj je dala podršku.

NACIONAL: A dobro, onda će i vama uzeti glasove ako će agitirati.

Ja sam isto Grobničanin, ali dobar dio Grobnika oduvijek je bio desno i glasao za HDZ.

NACIONAL: Kako komentirate pokretanje peticija za uvođenje pozdrava “Za dom spremni” u vojsku?

Kako da objasnim, ja sam oduvijek na strani antifašista i naravno da nemam dobro mišljenje o tome, za mene je to šok. Jednostavno, baviti se takvim inicijativama dok ljudi nemaju radna mjesta i ne primaju plaće, pitam se kome to treba. Crkvu uopće neću komentirati i njenu upetljanost u takvu inicijativu. Sve što ima fašističko obilježje u ostatku Europe je sankcionirano, a mi u Hrvatskoj, koja je bila dio pobjedničke antifašističke koalicije, sada želimo vratiti “Za dom spremni”. Mene zanimaju sutrašnjica i radna mjesta, a ne pozdravi i simboli fašizma.

NACIONAL: Vratimo se na premijera Milanovića, vidite li vi kod njega i neke dobre strane?

O Milanoviću ne razmišljam zato što je to čovjek koji je uništio sve vrijednosti SDP-a i više mi nije bitan, s njim neka se bave članovi SDP-a. Za razliku od Račana, koji je dao veliki doprinos stvaranju modernog SDP-a, Milanović ga je uništio. Jer izbacivati ljude iz stranke, obračunavati se s neistomišljenicima – nije riječ samo o Aleksandri Kolarić, tu je cijela grupa u Istri, pa karlovačka grupa, pa varaždinska – to nije liderstvo. Račan je, za razliku od Milanovića, dovodio ljude. Milanović ne želi dobro ni Hrvatskoj ni njenim građanima, jer bi inače oko sebe okupljao veliki broj ljudi koji su Hrvatskoj potrebni za stabilnost kroz sigurnu ekonomiju i jačanje ozbiljnog i kvalitetnog dijaloga. To Milanović ne radi jer je on sam sebi dovoljan, trebaju mu istomišljenici, a time se ne stvara Hrvatska, time se ne bori za Hrvatsku. On je danas problem SDP-a, ali sutra građana Hrvatske.

NACIONAL: Smatrate li ipak pozitivnim pomakom to što Antun Vujić piše SDP-ov program?

Budimo iskreni, Vujić je osoba koja vrlo kvalitetno strateški može govoriti i pisati programe o lijevoj ideologiji, o lijevoj stranci. Vujić oko sebe okuplja ljude pravne struke, ustavne suce i ekonomiste jer smatra da je program nešto daleko šire od same strateške ideologije i to je u redu. Ali gdje su ti Savjeti SDP-a koji su godinama, danonoćno prije izbora, radili na definiranju što ćemo u zdravstvu, što ćemo u mirovinskom sustavu, što ćemo u radu, što ćemo u gospodarstvu… Oni su radili, doprinosili, održavali konvencije i polemizirali. Više toga nema, sad imate “one man band”. Ili je onako kako taj jedan kaže ili van iz stranke. Prema tome, o Vujiću sve lijepo, ali on program bez članstva SDP-a nije u stanju definirati do kraja.

NACIONAL: Biste li ipak u nekoj varijanti mogli ponovno surađivati s Milanovićem u nekoj budućoj vladi?

Kao nezavisni ne mislim da mogu bitno utjecati na formiranje vlade i neću nikad biti u vladi. Što se tiče suradnje s Milanovićem, nikad više. Čovjek radi, stvara i ne shvaća da mu netko iza leđa spletkari s policijom kako bi ga nogom šutnuo. Što reći o čovjeku koji pijuckajući vina i jedući skupa jela, s policijom pregovara o tome kako da se obračuna s vama dok vi 12 sati neprekidno radite. S takvim čovjekom ne može se raditi.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.