Početkom 2012. Radimir Čačić bio je jedan od najmoćnijih političara u državi.Kukuriku koalicija preuzela je vlast, a on je u novoj vladi postao prvi potpredsjednik i ministar gospodarstva. Međutim, u Vladu je ušao znajući kako postoji mogućnost da zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj su 2010. u Mađarskoj poginule dvije osobesvoj mandat ne odradi do kraja. Nakon što je osuđen na 22 mjeseca zatvora, podnio je ostavku na sve funkcije u vladi i 12 mjeseci kazne odslužio u zatvoru u Puli.

 

  • “Tri ključna čovjeka su otišla iz Vlade, Linić, Mimica i ja pa ne čudi što se ne donose odluke.”
  • “Sudbina buduće Vlasti je u rukama HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera jer je Vlada najavila da u ovoj godini neće ići u radikalne promjene u svojoj politici.”
  • “Do 2004. kilometar autoceste stajao je do 5 mil. eura, a u vrijeme HDZ-a je cijena skočila na 10 milijuna.”

Dok je bio u zatvoru, izbačen je iz Hrvatske narodne stranke, a leđa mu je okrenula i njegova dugogodišnja bliska suradnica Vesna Pusić. Nakon izlaska iz zatvora osnovao je novu stranku, Narodnu stranku – Reformiste, i vratio se na političku scenu. U razgovoru za Nacional komentira rezultate predsjedničkih izbora, promjene unutar HDZ-a, nesposobnost Vlade i premijera Zorana Milanovića i odnos s Vesnom Pusić te otkriva kakve su mu političke ambicije nakon što je osnovao novu stranku.

NACIONAL: Što očekujete od nove predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

Bez obzira na sve što se govorilo u kampanji, predsjednik nema neke stvarne ovlasti, ali ima moralne. Najbolje što bi Kolinda Grabar-Kitarović mogla poduzeti je da ispuni ono što je otpočetka kampanje govorila, a to je da se suprotstavi retorici koja je za vrijeme kampanje stizala prije svega iz njene stranke. Dakle, očekujem da radi na jedinstvu građana Hrvatske, a ne da stvara nove podjele poput nekih članova HDZ-a. Ako se uspije oduprijeti tim članovima i ako zaustavi podjele u hrvatskom društvu, bit će to veliki napredak za hrvatski politički život.

NACIONAL: Kako ste vidjeli predsjedničku kampanju i programe koji su u njoj predstavljeni?

Kampanja je bila predvidljiva i očekivana. Predsjednik Josipović ponudio je dobru analizu ključnih problema i na temelju svojih ovlasti dao dobar temelj za promjene. Razumljivo je da su njegov program napadali, ali on je prepoznao uzroke stanja u državi i ponudio rješenja. Neke od tema koje je spominjao u kampanji teme su o kojima ja i Narodna stranka – Reformisti govorimo već dulje vrijeme i naši se stavovi potpuno podudaraju. Prva je točka programa Reformista regionalizacija, povezana s decentralizacijom proračunskih prihoda i rashoda. Naime, prihodi županija, gradova i općina samo su deset posto ukupnih poreznih prihoda u odnosu na europski prosjek od 30 posto. Također prihodi, posebno prihodi županija, nisu izvorni  prihodi, a to znači da ne mogu dugoročno planirati neke projekte. Druga točka u kojoj se slažemo s Josipovićem je inicijativa za preferencijalno glasovanje. Narodna stranka – Reformisti u Sabor je prva uputila prijedlog da se uvede preferencijalno glasovanje, a predsjednik Josipović sada to predlaže u sklopu ustavnih promjena. I na kraju, podržavamo prijedlog prema kojem bi se Ustavom ograničio proračunski deficit jer time ograničavamo razinu troškova javnog sektora, što smanjenjem troška javne uprave, pravosuđa i javnih tvrtki smanjuje i porezno opterećenje građana i gospodarstva i otvara prostor za investicije i zapošljavanje. Te tri točke izravno utječu na gospodarske procese i one nisu gola demagogija. Sve te prijedloge trebalo je pokrenuti već prije, ali nikad nije kasno i dobro je da je to napokon predloženo.

NACIONAL: Je li vas iznenadio rezultat Ivana Vilibora Sinčića?

Riječ je o protestnim glasovima opravdano ogorčenih ljudi koji traže točku okupljanja bez obzira na to tko je ta točka i kakav ona program nudi. Ti su se protestni glasovi u prvoj fazi počeli javljati s Laburistima, a potom je taj prostor počeo zauzimati ORaH. I na kraju smo došli do Sinčića i Živog zida koji nisu nudili nikakav program. Očito je da građanima nije bitno što on govori i postoji li iza njega neki program. Ne osporavam dobre namjere i humanost Ivana Sinčića, ali njegove poruke nisu realan temelj za bilo kakve reforme i pozitivne pomake koji bi promijenili situaciju u kojoj smo se našli, a na čije posljedice Sinčić upozorava. Međutim, očito je da, kako razočaranje građana raste, tako raste i broj glasova za takve političke opcije.

NACIONAL: Smatrate li da se HDZ promijenio dolaskom Tomislava Karamarka na čelo te stranke?

HDZ se nije potpuno promijenio ni dolaskom Sanadera, ni dolaskom Karamarka, jer je riječ o prevelikoj stranci. Drukčiji su možda naglasci, ali bit je ostala ista. Svaki od tih lidera nosi svoje pozitivne i negativne strane, pa tako i Karamarko. Smatram da preagresivni desničarski stavovi koji se mogu čuti i nisu osobno uvjerenje Tomislava Karamarka. Prije bih rekao da je to predizborna retorika. Očito je da je Karamarko procijenio da mu takva retorika daje veće šanse za dolazak na vlast. Sanader bez podrške Pupovca i SDSS-a ne bi bio mogao imati vladu. Danas Karamarko ne govori sa Srbima nikako i mislim da to treba shvatiti uvjetno, jer ćemo vidjeti što će se dogoditi ako dobije mogućnost da dođe na vlast.

NACIONAL: Možete li komentirati informacije objavljene u prošlom broju Nacionala, prema kojima je premijer Milanović najavio uhićenje Tomislava Karamarka?

Ne želim to komentirati. Samo bih htio reći da se mi kunemo u pravnu državu, a vidimo da je to u Hrvatskoj vrlo relativan pojam.

NACIONAL: Postoji li mogućnost da SDP ipak pobijedi na idućim parlamentarnim izborima ili su u toj stranci već odustali od borbe za novi mandat?

Takva je šansa mala, ali sigurno je da želja za ostankom na vlasti kod Zorana Milanovića postoji. Međutim, najavljeno je da se Vlada ove godine neće upuštati u radikalne reforme i promjene u svojoj politici pa mogu zaključiti da je sudbina buduće vlasti u rukama HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera. Oni su sada u situaciji da izgube nešto što je već praktično dobiveno na razini relativne većine.

NACIONAL: Na rezultat Ive Josipovića utjecala je i nepopularnost Vlade i premijera Zorana Milanovića. Koji su razlozi neuspjeha Vlade da provede ključne reforme i izvuče zemlju iz krize?

Vlada Zorana Milanovića je nakon prve godine mandata odustala od svoje funkcije. Uloga je izvršne vlasti da donosi odluke, a nakon prve godine mandata Vlada je prestala donositi odluke. Zbog nedonošenja odluka izostala je realizacija programa. To je cijela istina o neuspjehu ove vlade. Mi smo u prvoj godini mandata riješili pitanje brodogradnje koje se rješavalo 40 godina. Danas se to zaboravlja, ali to je tada bila prepreka našem ulasku u Europsku uniju i mi smo taj problem riješili, taj ozbiljan teret više ne postoji. Druga je bitna odluka bila fiskalizacija, koja nije bila toliko kompleksna, ali je po rezultatima bila itekako važna. I na kraju smo donijeli zakon o legalizaciji nelegalno sagrađenih objekata, koji je također bio vruć krumpir koji su mnoge vlade pokušale riješiti i mi smo to učinili. To su tri najvažnije odluke koje smo donijeli i koje su pokazale da je u tim trenucima Vlada znala što radi, koji je smjer u kojem ide, ali nakon toga rad Vlade pretvorio se u poruku: “Dajte nam da ostanemo na vlasti.”

NACIONAL: Zbog čega je Vlada, prema vašem mišljenju, prestala donositi odluke?

Netko odluke mora donositi, a nakon mog odlaska nitko nije preuzeo tu obvezu. Moja je pozicija bila da donosim odluke, a premijer je bio taj koji je koordinirao poslove u Vladi. On je imao dva ključna područja u svojoj Vladi. Jedno je gospodarsko, odnosno razvojno, a drugo financijsko. Gospodarski dio sam vodio ja, a financijski Linić, koji je također imao autoritet i snagu da donosi bitne odluke. Predsjednik Vlade imao je svoj položaj i on je bio taj koji je te odluke potvrđivao, a imao je uz sebe i snažnog, ozbiljnog i pametnog savjetnika, Nevena Mimicu. Njegova je ključna funkcija bila da predsjedniku Vlade pomogne u tome treba li neku odluku prihvatiti ili ne. Moram reći da je sve što sam u svom sektoru predložio realizirano, a neke stvari koje su spadale u druge sektore nisu. Tako je odbijen moj prijedlog da se uvedu kriteriji uspješnosti u javnu upravu, što sam predložio na samom početku mandata, ali je to predsjednik Vlade odbio. Primijetit ćete da su tri ključna čovjeka otišla iz Vlade pa se ne treba čuditi što su se prestale donositi odluke.

NACIONAL: Kakva je bila vaša suradnja s premijerom Milanovićem dok ste bili u Vladi, a kakav je vaš odnos danas?

Iako je odbio nekoliko mojih prijedloga, mogu reći da sam s premijerom Milanovićem odlično surađivao. Nemam nikakvih prigovora na naš odnos dok sam bio u Vladi, a taj dobar odnos nastavlja se i danas, iako se već dugo nismo ni čuli ni vidjeli.

NACIONAL: Smatrate li da je monetizacija autocesta dobar potez?

Monetizacija autocesta je nužan potez. To nije dobar potez, to je nužan potez. Činjenica je da smo se našli u situaciji da su vlade HDZ-a potpuno razbile model financiranja i izgradnje autocesta. Do 2004. vrijedile su cijene koje su se kretale na razini od 5 milijuna eura po kilometru, krediti su bili na 20 godina, kamatna stopa nešto iznad 1 posto, a gradilo se oko 100 kilometara autocesta godišnje. Nakon toga cijena je u sljedećih osam godina HDZ-a skočila na 10 milijuna eura, gradnja se usporila na 25 kilometara godišnje, rok za kredite pao je na sedam godina, a kamata je narasla na 6,2 posto. Riječ je o dva potpuno različita modela i ovaj drugi više ne može opstati. Došli smo do situacije u kojoj moramo naći partnera koji će nam pomoći da dugoročnom koncesijom olakšamo državi teret investicije i servisiranje duga. Tu nema neke genijalne matematike, svatko tko je dobronamjeran prema ovoj zemlji doći će do istog zaključka. Do tog zaključka svojedobno je došla i HDZ-ova vlada pa je bila napadana od SDP-a koji je bio u opoziciji. Sad je situacija obrnuta, SDP je na vlasti, HDZ napada, a jedini koji su cijelo vrijeme protiv toga jesu sindikati, i to stoga što u cijelom sustavu naplate i održavanja autocesta ima dvostruko više zaposlenih u odnosu na europske standarde. Zbog toga ne bi trebali trpjeti hrvatski građani, koji to, nažalost, nisu prepoznali i dali su potpis za referendumsku inicijativu. To je samo još jedan primjer da Vlada ne radi svoj posao i ne donosi odluke, jer je odluka o monetizaciji već davno trebala biti donesena.

NACIONAL: Zbog čega još nije realiziran ni jedan od velikih projekata koji su bili najavljivani kad je koalicija preuzimala vlast?

Ključni je problem neodlučnost i nesposobnost Vlade. Neodlučnost se najbolje vidi na primjeru hidroelektrane Ombla. Svi su projekti bili gotovi, sve dozvole dobivene i trebalo je samo donijeti odluku. Međutim, projekt je zaustavljen jer je Vlada odustala pod pritiskom dijela javnosti koji se bez stvarnog temelja pozivao na ekologiju i zaustavio projekt od milijardu kuna. Termoelektrana Plomin investicija je od milijardu eura, koja bi s 400 milijuna eura punila proračun, zapošljavala ljude, stabilizirala energetski sustav zemlje i ne traži se ni lipa našeg novca, a opet se nije dogodilo apsolutno ništa. Zatim imate projekt LNG terminala na Krku, koji sam pokrenuo još 2003. Našli smo stranog partnera, a Sanaderova vlada cijeli je projekt zaustavila. Kad smo ponovo došli na vlast, vratili smo projekt u državne ruke, ali do danas se ništa nije dogodilo. Dakle, jednostavno ne postoji snaga u donošenju odluka o pokretanju ključnih projekata. Godinu i pol se kasnilo i s dodjelama koncesija za istraživanje nafte i plina u Jadranu. Došavši u Ministarstvo, zaustavio sam natječaj za dodjelu koncesija po starom zakonu zbog šteta koje bi pretrpjela Hrvatska. Prošla je vlada natječaj za te koncesije raspisala preko Božića, i to s rokom od nekoliko dana. Govorimo o milijardama, a natječaj se raspisuje za božićne blagdane. Odmah sam taj natječaj poništio i dao nalog da se pripremi novi zakonski okvir i novi natječaj, koji bitno mijenja odnos države i koncesionara.

NACIONAL: Razne su ekološke udruge protiv tog istraživanja, kao i protiv izgradnje HE Ombla, TE Plomin i raznih igrališta za golf diljem Hrvatske. Kako gledate na njihovo protivljenje tim projektima?

Nažalost, siguran sam da rješenja kao što su industrijska konoplja i druga slična neće riješiti sve probleme ove države i izvući Hrvatsku iz krize. Šalu na stranu, zadnji sam koji bi zanemarivao značaj ekologije, ali ljudi ne žele razumjeti da najveći interes za odgađanje projekta kao što je Plomin nemaju udruge koje se bore za zaštitu okoliša, nego oni koji nam prodaju električnu energiju. Njima je u interesu da se ne izgradi Plomin i da ne gradimo hidroelektrane. Održivi razvoj ne temelji se samo na ekologiji. On se temelji na tri komponente: ekonomiji, socijalno-kulturološkoj komponenti i ekologiji. Svoditi cijelu priču samo na ekologiju znači umrijeti u zelenilu.

NACIONAL: Koji će program Narodna stranka – Reformisti ponuditi biračima u ovoj predizbornoj godini?

Ciljevi stranke su reforme i tražit ćemo od svake vlade da provede reforme o kojima u okviru ustavnih promjena govori i Ivo Josipović, kao i druge reforme i projekte koje nudimo u svom programu. Naš je najvažniji zahtjev razvlaštenje države u javnim tvrtkama, jer je trenutačna situacija neizdrživa. Privatni je sektor kapitalno slab, znanjem i iskustvom daleko od razvijenih zemalja, a djeluje u izrazito lošim uvjetima, ali i takav je 70 posto produktivniji od javnih tvrtki koje čine 20 posto BDP-a. Kad bi se tim tvrtkama upravljalo kako se upravlja u privatnom sektoru, ne bismo imali deficit državnog proračuna. Očito je da se politika mora natjerati da se makne iz državnih tvrtki. Reformisti će iznijeti zakonski prijedlog kako to učiniti, a ako taj prijedlog ne bude prihvaćen, razmišljamo da krenemo i u skupljanje potpisa za referendum kojim ćemo tražiti da se državi zabrani upravljanje javnim tvrtkama. Takva praksa nije novost u Europi jer su to, i to vrlo uspješno, učinili i Austrijanci.

2
“Tri ključna čovjeka su otišla iz Vlade, Linić, Mimica i ja pa ne čudi što se ne donose odluke.” Foto: Nacional

NACIONAL: Kakvim biste rezultatima bili zadovoljni na parlamentarnim izborima?

Reformisti imaju utvrdu na sjeverozapadu Hrvatske, gdje računamo na najmanje dva mandata. Uz to ima još nekih zanimljivih prostora, poput Zagreba, Primorsko-goranske županije i Istre, gdje imamo ugledne ljude koji bi mogli postići dobar rezultat, dok ćemo u Slavoniji i Dalmaciji pokušati naći koalicijske partnere.

NACIONAL: Spomenuli ste da Zagreb vidite kao grad u kojem računate na bolji rezultat. Kakav je vaš komentar trenutačne situacije u Zagrebu nakon podizanja optužnice protiv Milana Bandića?

Činjenica je da grad vodi gradonačelnikova zamjenica, uz skupštinsku većinu kojoj je temelj Bandićeva lista, ali je i činjenica da je takvo stanje vrlo teško održivo. Očekujem da će uskoro biti raspisani izbori koji bi mogli biti vrlo nepredvidljivi i neizvjesni. HDZ u Zagrebu nikad nije bio jak, a SDP je u posljednje vrijeme postizao katastrofalne rezultate. Takva situacija otvara prostor drugim strankama i mislim da bi ti izbori mogli biti vrlo zanimljivi.

NACIONAL: Kakav je vaš odnos s bivšom strankom i njenom predsjednicom Vesnom Pusić?

Nikakav, nemam apsolutno nikakav odnos s bivšom strankom i Vesnom Pusić. Izbacivanje iz stranke za mene je bilo predvidljivo, očekivano i nimalo iznenađujuće. Vjerojatno je javnost bila iznenađena, ali ja nisam. Čim se osobni interesi stave iznad stranačkih interesa i programa, dolazi do takvih situacija koje su čak i za hrvatsku scenu bile totalno nepoznate. Naime, nikad se nije desilo da se jednog predsjednika stranke izbacuje iz stranke na razini predsjedništva bez ikakva odlučivanja baze i bez ikakva prava i mogućnosti za raspravu. Dakle, radilo se suprotno svim pravnim i demokratskim principima, što dovoljno govori o ljudima koji su to učinili.

NACIONAL: Kako komentirate posljednju aferu ministrice Vesne Pusić, koja se po mnogima nepotrebno koristila službenim avionom Vlade?

Nikad se kao prvi potpredsjednik Vlade nisam koristio tim avionom, i to stoga što sam smatrao da se puno racionalnije koristiti redovnim linijama ili manjim zrakoplovima. Mislim da se ni ministrica Pusić nije koristila tim avionom dok sam ja bio potpredsjednik Vlade. Očito se u međuvremenu nešto promijenilo.

NACIONAL: U zatvoru ste zbog izazivanja prometne nesreće proveli 12 mjeseci. Koliko vas je promijenio boravak u zatvoru?

Tragedija koja se dogodila trajno obilježi čovjeka i to je neosporno. Smatram se čovjekom koji poštuje pravni sustav i svoju sam kaznu izdržao na najkorektniji mogući način, poštujući sva pravila ponašanja. Nisam imao nikakvih problema jer sam takav tip čovjeka, koji je stabilan i koji u okviru prostora u kojem se nalazi iskorištava vrijeme na najracionalniji način. Ne bih rekao da me vrijeme u zatvoru bitno promijenilo. Ciljevi u životu ostali su mi isti i još uvijek pokušavam dati najviše od sebe u prostorima društvenog života u kojima imam najviše reći. Politiku nikad nisam vidio kao podlogu za svoju egzistenciju, niti mi je to bilo potrebno, nego kao sredstvo za ostvarenje nekih ideja koje smatram društveno korisnima.

NACIONAL: Još imate ambiciju biti ministar u nekoj budućoj vladi?

Apsolutno. Politiku vidim kao ambiciju za ostvarenje projekata i programa sudjelovanjem u vlasti. Stranka koja nema tu ambiciju ne odgovara potpuno samoj biti sustava parlamentarne demokracije, a cilj je stvoriti dovoljno političkog utjecaja da možete pružiti svoj doprinos društvu.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.