Francuska Republika simbol je slobode, demokracije i kulture. Teroristički napad na redakciju satiričkog tjednika Charlie Hebdo, u kojem su ubijeni novinari, urednici i karikaturisti te dva policajca, zgrozio je svijet koji je uživo pratio bijeg napadača koji sulikvidirali 17 ljudi. Zašto? Zato što su braća Cherif i Said Kouachi smatrali da su karikature objavljene u Charlie Hebdou toliko uvredljive za proroka Muhameda da zavređuju krvnu osvetu.

[quote_box_center]

  • Ubojstvom novinara braća Kouachi udarili su na jedan od najvažnijih principa zapadne demokracije, slobodu mišljenja i izražavanja.
  • Francuska će nastaviti braniti poruku slobode.
  • Veleposlanica Boccoz iskreno je ganuta podrškom koju su građanima Francuske uputili građani Hrvatske.

[/quote_box_center]

Ubojstvom novinara braća Kouachi udarili su na jedan od najvažnijih principa zapadne demokracije, slobodu mišljenja i izražavanja. Jedna od najvažnijih izjava francuskog predsjednika Françoisa Hollandea bila je da će Francuska nastaviti braniti poruku slobode. Podršku Francuskoj i listu Charlie Hebdo dale su stotine tisuća ljudi koji su izašli na ulice velikih europskih gradova noseći natpise “Je suis Charlie”, odnosno “Ja sam Charlie” dajući do znanja da je udar na pariške novinare udar na sve njih. Završni veliki skup na koji je došlo više od milijun ljudi i neki od najznačajnijih svjetskih državnika održao se ove nedjelje u Parizu.

Povodom tih tragičnih događaja za Nacional govori francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michèle Boccoz. Veleposlanica Boccoz još uvijek je bila vidno potresena događajima u svojoj domovini, ali i iskreno ganuta podrškom koju su građanima Francuske uputili građani Hrvatske.

NACIONAL: Kako su Francuzi doživjeli ovaj teroristički napad, kao napad na državu ili kao napad na njihove fundamentalne, civilizacijske vrijednosti?

Ovo je bio strašan šok za cijelu zemlju i, kao što ste vidjeli, to je bio vrlo brutalan napad u kojem je 17 ljudi ubijeno. Napad je bio ciljan na novine Charlie Hebdo zbog karikatura koje su objavljene prije nekoliko godina. Te su novine već dugo bile izložene prijetnjama. Tu je očito riječ o namjernom napadu na fundamentalna prava i fundamentalne vrijednosti koje predstavlja sloboda izražavanja, koja je iznimno važna. Kao što ste vidjeli, došlo je do ogromne međunarodne mobilizacije, posebno snažne mobilizacije medija diljem svijeta. Mogli smo vidjeti sve te poruke i znakove “Je suis Charlie”, “Ja sam Charlie”. Ta je poruka obišla cijeli svijet i uvjerena sam da su novinari to shvatili kao obranu prava na slobodu izražavanja.

NACIONAL: Kako je sloboda izražavanja shvaćena u Francuskoj i postoje li među građanima Francuske nekih koji misle da su te karikature bile uvredljive?

Mislim da je jako važno braniti slobodu izražavanja. Kad je u pitanju religija, u Francuskoj nema državne religije, mi smo laička država, što znači da su sve religije jednako dobrodošle i jednako zaštićene, postoji pravo ljudi na slobodno mišljenje i na odabir vjere. Novine bi stoga trebale biti slobodne objavljivati što god žele, nema cenzure, imaju punu slobodu izražavanja.

Naravno, ljudi se ponekad ne slažu s onim što novine objavljuju. I imaju pravo na to. Ni s onim što je objavljivao Charlie Hebdo nisu se svi slagali, kao što je to slučaj i s bilo kojim drugim novinama. Ali, ono što je važno je da oni moraju biti slobodni u izražavanju svojih mišljenja, a ostale novine moraju biti slobodne s tim se ne slagati. To je stvar demokratske debate unutar slobodnog demokratskog društva. To trebamo štititi. Naravno, postoje zakoni i pravni okvir koji određuje što ne smijete raditi u novinama, a to je da ne smijete ljude poticati ni pozivati na mržnju. To ne vrijedi samo za novine, naravno.

NACIONAL: Charlie Hebdo bio je poznat i po objavljivanju žestokih čak i uvredljivih karikatura i na račun političara.

Naravno, objavljivali su karikature protiv političara, čak i provokativne karikature protiv Pape odnosno Katoličke crkve, kao i na račun nekih drugih religija. Bili su kritični i to su iskazivali putem karikatura. U Charlie Hebdou radili su vrhunski karikaturisti. Većina ih je ubijena u ovom terorističkom napadu. Jasno, oni su bili kontroverzni, ali to je bila njihova uloga, otvarati debate o pitanjima koja su važna za naše društvo. Oni su na neki način bili zviždači koji privlače pažnju na određene stvari koje se smatraju rizičnima za društvo i demokraciju.

žrtve terorističkog napada u Parizu
Građani ostavljaju cvijeće u spomen žrtvama stravičnog terorističkog napada u Parizu.Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

NACIONAL: Kako francuski političari obično reagiraju kad se o njima objavljuju uvredljive karikature?

Smatraju to dijelom demokratske rasprave i naravno komentiraju to i ne slažu se s tim, ali u tim slučajevima nije riječ o tome da novine pokušavaju difamirati političare. To bi bilo protivno zakonu. Jer možete reći što god želite, ali morate to i dokazati, ne možete obilježavati ljude bez razloga. Izražavanje mišljenja mora također biti u okviru poštivanju prava drugih. Charlie Hebdo je izazivao vrlo žestoke rasprave, ali to je dio demokratskog društva.

NACIONAL: Koliko vam je značila podrška hrvatskih građana, kako ste to doživjeli?

Dobili smo ogromnu podršku hrvatskih građana i političara, dobili smo gomile pisama i poruka, ljudi su se dolazili upisivati u knjigu žalosti, dobili smo zaista vrlo snažnu poruku civilnog društva, nevladinog sektora, medija, dobivamo stotine poruka, a vrlo je snažna i mobilizacija građana na društvenim mrežama, otvoreno je nekoliko grupa podrške. Velik broj građana došao nam je dati podršku paljenjem svijeća i ostavljanjem cvijeća, olovaka i papira ispred veleposlanstva. To nas je zaista ganulo jer je njihova podrška bila istinski topla. Velika je utjeha vidjeti tako snažno suosjećanje i odaziv ljudi. Kao što znate premijer Zoran Milanović sa svojim potpredsjednicima, ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić i ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem otišao je u Pariz kako bi zajedno sudjelovali u velikom mimohodu. To je za nas jako važna gesta, kao što nam je važna i podrška svih građana Hrvatske u ovim teškim vremenima.

veleposlanica
Francuska veleposlanica u Hrvatskoj, Michele Boccoz ganuta je velikom podrškom hrvatskoh građana.Foto: Nacional

NACIONAL: Je li vam bilo teško što zbog svojih obveza u Hrvatskoj niste mogli biti na mimohodu u Parizu?

Da, naravno, svi bismo voljeli da smo mogli biti tamo, ali mi svoj dio posla radimo ovdje tako da objašnjavamo o čemu je riječ. Mi smo tu da primamo sve te poruke solidarnosti hrvatskih građana i prosljeđujemo ih u Pariz službenim vlastima, ali i obiteljima poginulih jer jako puno poruka dolazi na njihove adrese i mi ih proslijeđujemo u naš glavni grad. To je naša uloga i zaista je dobar osjećaj dobiti tako veliku potporu građana Hrvatske.

NACIONAL: Jedan od najznačajnijih događaja bio je vaš susret s muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj doktorom Azizom ef. Hasanovićem. O čemu ste sve razgovarali i koje su bile njegove poruke?

Muftija Hasanović dao nam je vrlo snažnu podršku i želio je osuditi i izraziti žaljenje zbog tog terorističkog napada. Posebno ga je šokiralo da takav grozan teroristički akt može biti počinjen u ime religije jer, naravno, nijedan teroristički napad ne može biti opravdan religijom. Razgovarali smo o potencijalnom riziku stigmatizacije jedne zajednice koja može nastupiti kao posljedica ovih događaja, ali mislim da je islamska zajednica u Hrvatskoj i u Francuskoj iznimno mobilizirana. Francuzi islamske vjeroispovijesti ne žele da ih se na bilo koji način povezuje s terorističkim napadima jer nitko nema pravo činiti takve stvari u njihovo ime. Tako da je glavna poruka koju oni šalju “Ne u moje ime”. Tako da mislim da velika mobilizacija ljudi u Francuskoj i diljem svijeta pokazuje da ne treba miješati prakticiranje religije i terorizam i ove terorističke napade protiv naših fundamentalnih prava. Mislim da je ta poruka jasno iskazana i da su je iskazali ljudi različitog porijekla i različitih religija koji zaista ne žele da dođe do stigmatizacije jer bi to bilo potpuno pogrešno. Jer ovo što se dogodilo nema veze s religijom.

NACIONAL: Je li vas iznenadilo što su mladići koji su izveli ovaj teroristički čin, Cherif i Said Kouachi, zapravo odgojeni u Francuskoj?

Brojni ljudi i obitelji su jako dobro integrirani u francusko društvo. No postoji i jako mali broj onih koji su iz različitih razloga i raznih utjecaja žive na marginama društva, nisu dobro integrirani frustrirani su. Neki od njih čak završe u kriminalu pa dospiju u zatvor, gdje opet postoji rizik da će upoznati radikalne pojedince. Jedan od napadača bio je na vojnoj obuci u Jemenu i izgleda da je bio pod utjecajem jemenskog ogranka Al Qaide. Istražujemo te veze.

NACIONAL: Ako se ne varam, u Francuskoj živi oko 4 milijuna muslimana, što je ukupan broj stanovnika Hrvatske.

Da, to je velika zajednica i riječ je o ljudima koji su vrlo dobro integrirani u svim nivoima društva. Vrlo je mali broj ljudi koji postanu radikalni, zato ne treba stigmatizirati cijelu zajednicu jer je riječ o francuskim državljanima koji također brane fundamentalna prava i vrijednosti francuskog društva, što su u nedjelju pokazali.

NACIONAL: I jedan od ubijenih policajaca bio je musliman.

Apsolutno, on je bio dio policijskih snaga i bio je vrlo dobro integriran. Ako pogledate što se događa diljem svijeta najveće žrtve terorističkih napada, na primjer ISIS-a, su muslimani.

Komentiraj

FOTO:Nacional, Sanjin Strukic
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.