Češki veleposlanik govori o stavu svoje zemlje prema izbjeglicama i Rusiji, otkriva da zbog stalnih političkih preokreta u Hrvatskoj nije znao što će napisati u izvještajima koje šalje u domovinu, ali i da je SDP-ov američki PR strateg Alex Brown zapravo – Čeh

tjednu prije Božića većina veleposlanika akreditiranih u Republici Hrvatskoj otišla je provesti blagdane u svojim zemljama. Međutim, češki veleposlanik Martin Košatka odlučio je provesti Božić i Novu godinu s obitelji u Zagrebu. Kao i svake godine u ovo doba, češko veleposlanstvo ima pune ruke posla jer organizira tradicionalni božićni koncert u rezidenciji veleposlanika, na kojem redovito sudjeluju prvaci čeških opernih kuća i pjevaju klasične operne arije, ali i tradicionalne češke božićne pjesme. Veleposlanik Košatka iskusni je diplomat s karijerom koja je započela u službi UN-a Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke, a nastavila se mandatima u Ottawi, Španjolskoj i Andori. Bio je i politički ravnatelj Ministarstva vanjskih poslova, član češke delegacije u Vijeću sigurnosti UN-a i stalni predstavnik Češke u UNWTO-u. U Hrvatskoj je od rujna 2012. i upravo mu protječe zadnja godina mandata. U Zagrebu se udomaćio i kaže da mu je to vrlo ugodno zbog atmosfere i arhitekture koja mu je bliska. Vrlo mu je blizak i hrvatski jezik, što je dokazao i ovim intervjuom koji je vođen na hrvatskom.

U razgovoru za Nacional otkrio je koje sličnosti vidi između Hrvatske i Češke na području aktualne političke situacije, kakvu je ulogu savjetnik SDP-a u predizbornoj kampanji Alex Brown imao u Češkoj te kako komentira izazove koje je val izbjeglica postavio pred članice EU-a.

NACIONAL: Vidite li paralelu između hrvatske situacije oko sastavljanja vlade s onom u Češkoj prije dvije godine? I u Češkoj je taj proces dugo trajao. I završio koalicijom.

U mnogim zemljama, uključujući Češku, često se događa da stranke trebaju puno vremena da sastave vladu, pa i kod nas je to česta pojava. I nama se puno puta događalo da imamo problema u sastavljanju neke koalicije koja će imati dovoljnu parlamentarnu većinu, ali i neku logiku. Sjećam se kada smo jednom prilikom imali problem u parlamentu, u kojem ima 200 zastupnika -100 je bilo za desnicu i 100 za ljevicu. Zapravo, kod nas je svaki put teško sastaviti vladu. Ali ova situacija u Hrvatskoj je i za mene relativno nova. Nikada nisam vidio da treća stranka radi na takav način. Kod nas je normalno da političke stranke postignu neki principijelni dogovor o koaliciji. I nakon toga imaju teške pregovore. Ali je odmah na početku jasno da će se to odvijati unutar te koalicije. Ovdje je bilo toliko preokreta; jedan dan čovjek pomisli da će Hrvatska imati koaliciju desnih, pa lijevih, pa onda opet desnih. Ja nisam znao što bih trebao pisati kući. Prvo napišete da će Hrvatska imati koaliciju tih dviju stranaka, a onda se za 24 sata to potpuno preokrene, situacija je sasvim drugačija. Priznajem da je to za mene potpuno nova stvar. No, kao što sam rekao, dugo sastavljanje vlade nije ništa čudno. U Belgiji nisu imali vladu preko godinu dana, ali u normalnim demokratskim zemljama sistem radi i bez vlade. Druga je stvar da Hrvatska treba reforme. Bilo bi zato dobro imati brzo novu vladu. No ovo je realnost i Hrvatska se mora s time nositi.

NACIONAL: I u Češkoj se prije dvije godine pojavila sasvim nova stranka ANO koja je, slično kao i Most, bila veliko iznenađenje izbora. Zanimljivo je da je za tu stranku kampanju radio isti onaj Alex Brown koji je znatno popravio rejting SDP-a i kojem pripisuju zasluge da ih je doveo vrlo blizu pobjede.

Da, Saša Brown, češki magičar, on je doista nevjerojatan.

NACIONAL: On je Čeh?!

Da, on je Čeh koji radi za Amerikance, za američku tvrtku. Mnogi ljudi zato misle da je on Amerikanac, ali on je Čeh i pomogao je već brojnim strankama i u Češkoj i na međunarodnoj političkoj sceni. Za mnoge je rezultat Milanovića i njegove koalicije Hrvatska raste bio veliko iznenađenje. Mislim da im je puno pomogao Alexandar Brown. Slično kao i stranci ANO u Češkoj, koja nije postojala, bila je sasvim nova stranka, bez poznatih političara i na kraju je bila druga najveća stranka u parlamentu nakon izbora. A poslije izbora, po rejtingu je još dugo bila najpopularnija stranka. Sada to više nije, vodstvo je ponovo preuzela Socijaldemokratska stranka. ANO je u koaliciji sa Socijaldemokratima i Pučkom strankom i oni su sada na vlasti. Takva koalicija dobro funkcionira. Međutim, mi smo imali i situacije da se stranke sve dogovore, a onda u parlamentu ne dobiju podršku, pa smo morali na nove izbore. I to se događa i to je demokracija. Svaki put je komplicirano. Zato takva situacija ne bi trebala biti šokantna, a očekujem da će sada i u Španjolskoj nakon izbora biti slično.

NACIONAL: Prema nekim analitičarima, izbjeglička kriza poljuljala je temelje EU-a, zemlje članice su različito rješavale taj problem. EU nije bio spreman na zajednički odgovor. Češka spada u grupu zemalja Višegradske skupine, koja se protivi kvotama i prihvaćanju izbjeglica. Česi su poznati kao vrlo slobodoumna i otvorena nacija – otkud sada strah od izbjeglica?

O tom pitanju možemo govoriti s dvaju aspekata. S pozicija građana i pozicija vlade. Dakle, prvo građani. Mislim da ste u pravu: Češka je liberalna i otvorena zemlja i ne zna se dovoljno o tome da u Češkoj ima puno imigranata. Odnosno, oko četiri posto građana koji su došli iz raznih zemalja. U usporedbi s Francuskom, koja ima šest posto, to nije velika razlika. Imamo puno imigranata iz Ukrajine, Slovačke, Vijetnama i drugih zemalja. Za Čehe to doista nije ništa čudno, da netko iz druge zemlje dođe živjeti kod nas. Do sada nije bilo nikakvih problema ni protesta – Česi su liberalni i prihvaćaju te ljude koji su dobro integrirani u češko društvo. Ali postoji strah da se izbjeglice koji sada u tako velikim valovima dolaze u Europu, neće dobro integrirati. Većina građana u Češkoj smatra da je islam problem. Mi u Češkoj imamo jako malo muslimana. Većina njih nekada su bili Česi, ateisti, a onda su se preobratili na islam. To je posebna kategorija muslimana. No češki građani imaju rezervu prema izbjeglicama koje dolaze iz bliskoistočnih zemalja, pa kad vide što se događa u drugim zapadnim zemljama, boje se da integracija i kod nas neće biti moguća. Ljudi znaju da izbjeglice nisu teroristi, iako je među njima bila nekolicina aktivista ISIL-a koji su uspjeli ući u EU. Ali ljudi vide kakve probleme imaju u Francuskoj i Belgiji s drugom ili trećom generacijom muslimana, koji su došli iz bivših francuskih kolonija. Problem je što se njihova djeca radikaliziraju. Toga se boje građani Češke – da se naša buduća muslimanska manjina radikalizira. To je glavni strah.

  • ‘DA, SAŠA BROWN JE ČEŠKI MAGIČAR, iako mnogi misle da je Amerikanac, on je Čeh koji radi za Amerikance. Pomogao je i stranci ANO koja nije ni postojala, a postala je druga najveća stranka u Češkoj’

NACIONAL: Većina zemalja Višegradske skupine, na čelu s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, protivi se sustavu kvota za trajni azil izbjeglica koji je u rujnu usvojila Europska komisija. I češka vlada se protivi kvotama ?

Što se tiče reakcije naše vlade, mi se također strogo protivimo kvotama. Principijelna stvar je za nas da takve odluke ne bi trebale dolaziti iz Bruxellesa. To bi trebala biti odluka vlada nacionalnih država, a ne da nam Europska komisija određuje tko će dobiti koliko ljudi i kada. Da bi takva stvar bila prihvatljiva našim sugrađanima, mora biti odlučena u našoj vladi, a ne u Bruxellesu.

NACIONAL: Međutim, institucije EU, na primjer Europski parlament, imaju drugu tezu. Predsjednik Parlamenta Martin Schulz tvrdi da, kada bi se milijun izbjeglica koji će do kraja godine ući u EU podijelili ravnomjerno na sve zemlje, odnosno na 570 milijuna stanovnika, to ne bi više bio problem, jer ni jedna zemlja ne bi bila posebno opterećena.

Ali sada pričamo o permanentnim kvotama. I to nije milijun ljudi. Vidjeli ste da je samo kroz Hrvatsku u tri mjeseca prošlo više od 500 tisuća ljudi. To znači dva milijuna ljudi svake godine. Ako Europa ne napravi ništa, imat ćemo milijune ljudi sljedećih godina. Mi, kao Češka, mislimo da je velika greška koncentrirati se na kvote i ne raditi ništa na vanjskim granicama Europske unije. Moramo čitav proces imati pod kontrolom. Postoje zemlje koje ne rade ništa na vanjskoj granici, kao i zemlje koje otvoreno zovu izbjeglice u EU. U takvoj situaciji odrediti kvote je jako teško. A praktični problem je kako to napraviti. Naime, kada bi ti ljudi bili na vanjskoj granici Unije, onda bi im se moglo reći da, nažalost, ne mogu svi ići u Njemačku, već mogu ići u Češku ili Hrvatsku jer su to isto tako sigurne i bogate zemlje. Pa da onda ti ljudi dobrovoljno idu u te zemlje. Ne mogu si zamisliti da neka obitelj, koja je došla u Njemačku, dobrovoljno iz nje ode u Bugarsku, na primjer. To neće biti moguće. U slučaju Češke, koja je njemački susjed, imamo dobar primjer. Mi, naime, imamo program za izbjeglice iz Sirije i Iraka. Radi se o zbrinjavanju obitelji iz Sirije s bolesnom djecom. Njima smo odobrili liječenje u najboljim bolnicama u Češkoj. Kada su prve obitelji stigle, neke od njih su već iz zračne luke u Pragu odmah otišle u Njemačku, iako su imali sve pripremljeno u bolnici u Pragu za prihvat svoje djece. Imali su i mogućnost azila, ali su ga odbili. Ne znam kako ih možemo prisiliti da ostanu u Češkoj. Mislim da bi to bio veliki problem za budućnost naše otvorene granice s Njemačkom.

NACIONAL: Može li se govoriti o porastu ksenofobije, netrpeljivosti, pa čak i rasizma među češkim građanima? Kako se protiv toga boriti?

Da, ja mislim da možemo. Ali takav problem postoji u većini europskih zemalja. Teško se boriti protiv toga. Političari ne moraju biti populisti, to je istina. Ali moraju čuti što ljudi misle. Dobro je kad političari žele biti odgovorni. To je vrlo plemenito, ali postoji velika opasnost da će poslije te osjećaje iskoristiti stranke koje su takva desnica, da će to biti veliki problem. Zato mislim da političari ne bi smjeli podcjenjivati te negativne osjećaje kod ljudi.

NACIONAL: Ali Europa stari i treba novu radnu snagu. I Hrvatska i Češka.

Ali ne na takav način. Mislim da taj proces mora imati neki red, morali bismo raditi registraciju na prvoj granici. Tko radi stopostotnu registraciju tih ljudi? I zato Češka pozdravlja osnivanje Agencije za kontrolu vanjskih granica Europske unije, bez poziva zemlje članice. Od početka smo zagovarali suradnju svih europskih zemalja na zaštiti vanjske granice. Jako smo zadovoljni tom odlukom i dat ćemo konkretnu podršku. Zapravo, već sada dajemo takvu podršku svima koji rade na obrani vanjske granice, kako bi unutarnje tržište ostalo slobodno za kretanje. Dajemo i humanitarnu i financijsku potporu. Za nas je Schengen jedna od najvažnijih vrijednosti Europske unije. To je dobro za našu ekonomiju, ljudi su se navikli da Češka nema granica i da mogu putovati bez putovnice po cijeloj Europi, kada žele i gdje žele. To je nešto što ne bismo htjeli izgubiti. I zato je podrška Schengenu jako važna za Češku. Jer ćemo se u suprotnom vratiti tamo gdje je Češka bila prije puno godina.

  • ‘KOALICIJA STRANKE ANO s Pučkom strankom i Socijaldemokratima, koja je sada na vlasti, dobro funkcionira. Ali imali smo i situacije da se stranke sve dogovore, a onda u parlamentu ne dobiju podršku’

NACIONAL: Vjerujem da ste čuli optužbe koje dolaze iz europskih institucija, da vam je u doba Željezne zavjese Europa pomagala i pokazivala solidarnost, a sada kad one trebaju pokazati solidarnost, zemlje Višegradske skupine u tome su zakazale.

Ne razumijem to. Nevjerojatno nam je čuti nešto takvo. Pričamo o solidarnosti prema izbjeglicama ili prema drugim zemljama? Znamo da su samo neki od njih izbjeglice. Mnogi su ekonomski migranti i zato mislimo da ne bi trebao postojati takav način solidarnosti, kada bi Europska unija radila na svojim granicama ono što bi trebala raditi. Dakle, jako je jednostavno prouzročiti neki problem i onda očekivati da svi ostali budu solidarni. Jako dugo je Europska unija podcjenjivala problem ilegalne imigracije, ništa se nije poduzimalo zato što je to nekim zemljama odgovaralo. Trebala im je radna snaga. Ovo nije samo rezultat konflikta u Libiji i Siriji. To je rezultat i toga što Europa nije sposobna braniti svoje granice, pa dolaze i ljudi iz zemalja u kojima konflikta nema. Svi misle da imaju pravo doći u Europu i da ih nitko na njihovu putu prema Njemačkoj nema pravo zaustaviti.

NACIONAL: Vjerujete li u mogućnost stvaranja velike koalicije EU-a, Rusije, SAD-a i arapskih zemalja, u zajedničkoj borbi protiv ISIL-a?

Nažalost, ne vjerujem u neku čvrstu koaliciju. Mislim da je maksimum koji možemo dostignuti neka koordinacija naših aktivnosti. Vidimo kako je teško postići konsenzus o Siriji i odrediti tko je terorist, a tko nije. Na primjer, u Siriji to nije samo ISIL, tamo ima puno terorističkih grupa koje se bore. Za neke zemlje jedni su dio ISIL-a, drugi nisu. Postoji toliko puno interesa da nisam optimist. Ali nadam se da ćemo doći do nekog dogovora o suradnji.

NACIONAL: Kako vidite ulogu Rusije, koja je započela samostalnu borbu protiv terorista u Siriji, a sada nastoji biti dio velike koalicije?

Mislim da Rusija ima više razloga biti aktivna u Siriji. Prvi je veliki broj ruskih državljana koji se bore u redovima ISIL-a. Rusija se boji da će se takvi ljudi vratiti i napraviti strašne stvari na Kavkazu, u Moskvi. Zato je Rusiji najjednostavnije boriti se protiv njih u Siriji. Drugi razlog je pokazati da je Rusija velika svjetska sila. A treći razlog je isprobati svoje nove vojne tehnologije.

NACIONAL: Hoće li se Rusiji, zbog situacije u Siriji, tolerirati aneksija Krima? Rusija je očekivala da će joj skinuti sankcije, no to se nije dogodilo.

Time se ne bi smjelo trgovati. Ne možemo dopustiti da zbog krize u Siriji, Rusija može raditi što god želi u susjednim zemljama i Ukrajini. Moramo biti partner Ukrajini i podržavati rješenje na tragu dogovora iz Minska. Svi znamo da bez pomoći iz Rusije, separatisti na istoku Ukrajine ne bi mogli raditi to što rade. Mislim da je i dalje potreban pritisak na Rusiju. Volio bih da EU ima dobru suradnju s Rusijom jer je ona strateški partner Europe i dio naše europske civilizacije. Ali u trenucima kada podupire separatizam u drugim zemljama kako bi blokirala takve zemlje na njihovu europskom putu, jako je teško imati dobru suradnju s Rusijom. I sada me strah što se događa u Armeniji i Azerbajdžanu, zemljama koje imaju jako puno oružja iz Rusije. Nadam se da se neće otvoriti još jedan konflikt na europskim granicama.

NACIONAL: Češka je izašla iz recesije i dostigla zavidan gospodarski rast. Čemu to može zahvaliti?

To je kombinacija različitih mjera. Jako nam je važna ekonomska situacija u Njemačkoj. Ekonomski, mi smo jedna od njemačkih zemalja. I kada se njemačka ekonomija oporavlja, to je za nas jako dobro. Češka ima drugi po redu rast u EU – mislim da je prva Malta, a mi smo odmah iza s rastom od 4,5 posto. To je jako dobar rast. Imali smo tešku recesiju, Poljska i Slovačka nisu bile u takvoj situaciji kao Češka. Pomogle su neke reforme, kao i devalvacija češke krune. Mi smo zemlja koja jako ovisi o izvozu i to je puno pomoglo. Naravno, mnogi ljudi nisu bili zadovoljni jer smatraju da bi češka kruna trebala biti na drugoj razini, čak su i političari jako nezadovoljni. Ali to je bila odluka Nacionalne banke koja je posve neovisno tijelo. I predsjednik je bio nezadovoljan, ministri su bili nezadovoljni. Ali Nacionalna banka provodi svoje mjere jer smatra da je to dobro za zemlju, a svi ostali moraju slušati. Do sada je Nacionalna banka intervenirala kako bi kruna ostala na niskoj razini.

NACIONAL: Kako ocjenjujete prve dvije godine članstva Hrvatske u EU?

Hrvatska je nova članica. Ni Češka kada je ušla nije bila naročito vidljiva, pa ni sada ne možemo pričati o nekim velikim češkim inicijativama. Hrvatska nastoji biti aktivna pa sudjeluje i u radu Višegradske skupine. To je jedna posebna inicijativa koja okuplja predsjednike vlada na svojim summitima prije svakog sastanka Europskog vijeća. No ne možemo reći da su naše pozicije identične. Što se tiče ideje o energetskom povezivanju EU-a od Baltika do Mediterana, to je inicijativa u koju se uključila hrvatska predsjednica. Još nismo dobili neke konkretne prijedloge o toj suradnji pa mogu samo reći da je svaka takva inicijativa koja se bavi energetskom neovisnošću, dobrodošla. S velikim interesom pratimo rad te skupine i čekamo prezentaciju konkretnih projekata.

  • ‘U ČEŠKOJ IMAMO PUNO EMIGRANATA iz Ukrajine, Slovačke i Vijetnama. Česi prihvaćaju te ljude koji su dobro integrirani, ali misle da je islam problem i strahuju da se nove izbjeglice ne bi dobro integrirale’

NACIONAL: Prva asocijacija na češko veleposlanstvo u Zagrebu je Tjedan češkog filma koji se tradicionalno održava u jesen već dvadeset godina. Vaše veleposlanstvo je jako angažirano na kulturnom planu.

Da, Hrvati jako vole češke filmove, osobito komedije. Nažalost, sljedeće godine se vraćam u Češku, tako da će ovogodišnji Tjedan češkog filma biti u rukama mog nasljednika. Meni je to bilo veliko veselje. To je tradicija koju će moj nasljednik morati nastaviti te sljedećeg listopada održati još jedan Tjedan češkog filma koji će dati još jedan sjajan pregled najnovije češke produkcije. Druga tradicija koju imamo je božićni koncert na kojem svake godine nastupaju prvaci čeških opernih kuća. Naravno, postoje i druge aktivnosti. U proljeće spremamo Dane Moravske u Hrvatskoj, na kojima će sudjelovati brojni folklorni ansambli. Nedavno smo studentima češkog na Filozofskom fakultetu predstavili film o Karelu Čapeku. Nastojimo organizirati i neke manje aktivnosti, osobito na planu promocije češke manjine i češke kulture.

NACIONAL: Kako se osjećate u Zagrebu?

Čovjek se ovdje osjeća kao u nekom gradu u Češkoj ili Moravskoj. Vrlo je lijepo tu biti i raditi, Zagreb je prijatan, nevelik grad i moja obitelj je tu bila jako sretna i zadovoljna. Budući da meni teče zadnja godina mandata, zbog škole su se moja supruga i kći već vratile u Prag, ali dolaze na praznike i provest će tu Božić i Novu godinu. Uživaju ljepotama Zagreba u adventsko doba. Što se tiče usporedbe Zagreba i Praga, ne mogu biti objektivan jer sam ipak rođen u Pragu i meni je to najljepši grad na svijetu. Uvjerio sam se da Hrvatska nije samo zemlja mora i sunca, već bi ljudi trebali doći i preko zime posjetiti Zagreb jer doista se ima puno toga vidjeti, na svakom trgu, na puno mjesta u gradu. Iako za sada zimi ima malo čeških turista, moram pohvaliti vašu turističku zajednicu, i to ne samo na razini države, već i pojedinih županija koje su jako aktivne u promoviranju kontinentalnog turizma. Recimo, Bjelovarsko-bilogorska županija imala je veliku promociju u Pragu, a češka manjina koja živi na području te županije može biti jako dobar poticaj za dolazak čeških turista i u kontinentalne krajeve Hrvatske. Jer za češkog turista, Hrvatska je još uvijek prije svega sunce i more.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PIŠE:ZRINKA VRABEC MOJZEŠ
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.