„Gradovi umiru onda kada u njima više ne žive ljudi, kada na njihovim ulicama, u parkovima, školama i veleučilištima ne obitavaju djeca.“, riječi su Marka Jelića, doktora molekularne biologije i bivšeg dekana kninskog Veleučilišta „Marko Marulić“, a sada najozbiljnijeg protukandidata Josipi Rimac u utrci za mjesto gradonačelnika Knina. Dr.sc. Marko Jelić na čelu je nezavisne liste koja izlazi na predstojeće lokalne izbore pod sloganom „Oživimo Knin!“, a za Nacional govori o utjecaju rada vlade na lokalnu sredinu, masovnom iseljavanju ljudi iz Knina, razlozima kandidature, sredstvima uloženim u grad i svojim političkim planovima.

NACIONAL: Prije nego što se okrenemo lokalnoj problematici i predstojećim lokalnim izborima. Kakvo je vaše viđenje rada ove vlade?

Rad Vlade izravno utječe na funkcioniranje države u cjelini, a samim tim i na lokalne samouprave. Nestabilnosti koje se generiraju na toj razini pretaču se na gradove i općine, čime se zaustavljaju ili usporavaju brojni procesi koji su u tijeku. Posebno sam zabrinut za dinamiku iskorištavanja EU sredstava jer nam je to svima prilika da promijenimo stvari nabolje. Iako se postavljeno pitanje odnosi na državnu razinu, moram se ponovno referirati na lokalnu sredinu kao nezavisni kandidat. Prilikom predaje lista za kandidature, ministrica u Vladi RH koja je bila u službenom posjetu Kninu, nazočila je predaji kandidacijskih lista za gradonačelnika i Gradsko vijeće u Gradskom izbornom povjerenstvu u majici HDZ-a. To nije primjereno. Naime, ministrica je i moja ministrica i Vlada je i moja Vlada te smatram da bi, pri predaji lista na lokalnoj razini, takvu potporu onda trebalo dati ili svima ili nikome. Moj stožer bi joj također dao majicu s našim logotipom i slikao se s njom, a vjerujem da bi to učinili i ostali kandidati. Napokon moramo razgraničiti neke stvari u ovom društvu ako želimo ići naprijed.

NACIONAL: Podržavate li premijera Plenkovića u zaštiti ministra financija Zdravka Marića?

Premijeru nije lako. Pred njim su brojne mogućnosti, a nijedna nije dobra. Drugim riječima, bira između najmanje loše, a osobno nisam siguran da je dobro učinio. Ministar Marić je u svoja dva, možemo ih nazvati, krnja mandata, učinio nekoliko dobrih poteza po pitanju državnih financija, a jedan od njih je svakako smanjenje deficita. S druge strane, osobno smatram neprihvatljivim uvođenje poreza na nekretnine, kako ga god objašnjavali i opravdavali. Hrvatski građani su siromašni u brojnim aspektima, no može se reći da su bogati po pitanju nekretnina. Ako im i to oduzmemo, a s ovim porezom i važećim ovršnim zakonom hoćemo, potpuno ćemo ih osiromašiti,  što znači iseljavanje i odlazak iz domovine. Svi smo vezani uz te nekretnine jer su izravna veza s našim predcima.  Također, ne zvuči mi realno da ministar nije znao za stanje i probleme AGROKOR-a. Naime, osobno sam prije tri godine rekao mom prijatelju, koji je imao visoku poziciju u koncernu, da situacija kod njih stoji na staklenim nogama i on je bio svjestan toga. Pitanje je da li je g. Marić utjecao na formiranje sadašnje situacije u koncernu, i u državnom odgovoru na istu, te da li je bilo sukoba interesa? Stoga, premijer nije u zavidnoj poziciji, ni sa stranačkog aspekta, niti iz razloga što u i uz AGROKOR kumulativno za život zarađuju nekoliko stotina tisuća naših i građana drugih, okolnih, zemalja. Osobno bih drugačije reagirao, no to je njegova odluka i on će snositi posljedice iste.

NACIONAL: Mislite li da će doći do ponovljenih izbora i koliko politička prevrtanja na vrhu imaju utjecaj na lokalnu razinu?

Siguran sam da će doći do ponovljenih izbora i to vjerojatno u narednih 6 mjeseci. A na drugi dio pitanja sam već odgovorio u prethodnim odgovorima. Ipak ću ponoviti, mi nismo u situaciji da možemo gubiti vrijeme, prije svega što svi ostali galopiraju, a mi kaskamo ili čak stojimo. S nesigurnošću državne vlasti, dio nestabilnosti prelazi i na lokalnu i regionalnu samoupravu, a hrvatski ljudi odlaze. Ono što je temeljni problem, taj odlazak nije poput onih od prije 50-60 godina, zato što se ovi ljudi i njihova djeca najvjerojatnije neće vratiti. Moj apel politici je: počnite raditi pošteno, iskreno i otvoreno i ne dozvolite ucjene od bilo koga! Tada neće biti nikakvih ozbiljnih kriza i ići ćemo dalje primjerenom brzinom u ovom iznimno brzom svijetu.

NACIONAL: Osnivač ste i bivši dekan kninskog Veleučilišta “Marko Marulić”. Kako ocjenjujete rad i značaj te institucije za lokalnu sredinu?

Veleučilište u Kninu je moje peto dijete. Posvetio sam mu puno vremena i truda te najbolje godine svog života. Moram reći, u vrijeme mog dekanskog mandata, puno više nego mojim izravnim potomcima. Zajedno s timom ljudi koji su me podupirali i pratili, uspjeli smo postići to da je Veleučilište 2011.g. u redovitom akreditacijskom postupku proglašeno najboljim u Hrvatskoj za tu godinu. Da bih dočarao koliko je to velik uspjeh, reći ću da je u toj godini ocijenjeno dosta ustanova koje postoje po 50 godina. Moj tim i ja smo to postigli u samo 6 godina i to u Kninu. Nažalost, nakon mog odlaska ustanova je ušla u jedno razdoblje bezidejnosti, apatije i loših međuljudskih odnosa, što je u konačnici rezultiralo i nepovoljnim ocjenama rada i funkcioniranja. Najgora stvar je politički sustav u postavljanju upravnih vijeća svih državnih ustanova koje nisu obuhvaćene autonomijom. Onda se dogodi da potpuno nekvalificirani ljudi postaju politički upravitelji koji gaze akademske slobode i odluke stručnih vijeća koja su vrhovna akademska tijela veleučilišta. Tada se događa da rodbina i stranački podobnici lokalnih vlastodržaca postaju oni koji usmjeravaju rad i razvoj akademske ustanove i postavljaju politički podobne dekane, suprotno akademskim slobodama i potrebnim sposobnostima. Naime, veleučilišta i visoke škole ravnomjerno su raspoređeni po čitavoj zemlji te je na taj način omogućen pristup visokom obrazovanju gotovo svim građanima, što do njihovog otvaranja nije bio slučaj. Također, te ustanove, a govorim posebno s aspekta Knina i njegovog Veleučilišta, imaju značajan utjecaj na razvoj lokalnog gospodarstva prenoseći nove spoznaje, znanja i tehnologije u gospodarske subjekte. No, da bi to funkcioniralo, veleučilišta moraju biti akademski slobodna i bez političkih uhljebljivanja. To očekujem od kninskog Veleučilišta, uz izgradnju mog najvažnijeg projekta na toj ustanovi, a to je Inovacijsko središte čija je zadaća, osim praktične nastave i znanstvenog djelovanja, upravo razvoj novih tehnologija i proizvoda u poljoprivredi i prehrambenoj proizvodnji.

NACIONAL: Do sada ste se posvetili znanosti i visokom obrazovanju tako da Vas se ne može okarakterizirati kao tipičnog političara. Zašto ste se odlučili kandidirati za gradonačelnika Knina?

Knin nestaje. U razdoblju od 2014. do 2016. g. Knin je napustilo 4148 stanovnika, a to su samo dvije godine. Inače, kninsko gradsko područje, po zadnjem popisu, nastanjuje negdje oko 15 300 stanovnika, pa ako s područja grada odseli 30% u dvije godine, i to mahom mladih s obiteljima i s djecom, imamo ogroman problem. Bez radno sposobnog stanovništva nećemo moći ništa učiniti u budućnosti odnosno grad će nestati i to po prvi put od kamenog doba kad je naseljeno ovo područje. Moj zadatak je to zaustaviti i to, prije svega, davanjem nade ljudima da ima smisla živjeti i ostati ovdje u ovom predivnom kraju. Brojni resursi koje imamo su neiskorišteni, a  oni, uz ispravnu organizaciju, znače radna mjesta s pristojnim primanjima. Osigurat ću pošten pristup zapošljavanju svima, bez obzira na stranačku, nacionalnu ili rodbinsku pripadnost. Želim OŽIVJETI KNIN, a to je najkraće rečeno zašto sam se odlučio kandidirati.

S pravom se može reći da je Knin do sada bio utvrda HDZ-a, no i to se mijenja. Razlog zašto je to tako izvire iz povijesnog konteksta, no ljudi polako shvaćaju da to više nije ista stranka i da su se određeni ljudi, da se razumijemo nekolicina, usmjerili na vlastiti probitak, dok povijesnu ulogu HDZ-a koriste za iznimno uske vlastite interese.

NACIONAL: Koje su Vaše prednosti spram ostalih kandidata?

Kako sam već na početku pretkampanje rekao, neću komentirati druge kandidate niti ću se s njima uspoređivati. To neka čine građani, što i jest njihovo pravo i obveza. Na kraju krajeva – oni odlučuju. Ono što mogu reći o sebi jest to da sam vodio razne sustave, poput  državnog veleučilišta, privatne visoke škole. U 31.-oj godini, bio sam predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola RH, koje je tada brojalo 44 ustanove i oko 44 000 studenata te nekoliko tisuća zaposlenika i vanjskih suradnika, i po svim mjerilima struke, sve to što sam radio, radio sam na najvišoj razini profesionalnosti i, po mišljenju drugih, iznimno uspješno. Siguran sam da, zajedno s timom s kojim sam se upustio u ovaj posao, ZNAM, MOGU i HOĆU oživjeti Knin.

NACIONAL: Često je spominjan podatak kako je u posljednje 4 godine iz Knina iselilo više od 5000 ljudi. Na koji način je moguće zadržati stanovništvo i koje su konkretne mjere za koje se zalažete?

Kako sam već elaborirao, ljudi moraju dobiti nadu i moraju imati posao. Ne posao za 2800 kn mjesečno, koliko sada dobar dio mojih sugrađana zarađuje, a neki od njih rade i noćne smjene. To je robovlasništvo, a ne kapitalizam. Imamo Krku, Dinaru, Tvrđavu, brojna neiskorištena poljoprivredna zemljišta i oronule građevine o kojima se vlasnici ne brinu. Nudimo konkretna rješenja, uz održivo korištenje onog što imamo. Ljude ćemo kroz cjeloživotno obrazovanje obučiti da budu kompetentni, a time i konkurentni, na tržištu rada i da im primanja budu u razini državnog prosjeka ili viša. Stvar je u tome znate li, a mi znamo i možete li, a mi još uvijek možemo. Ovo je najkritičniji imperativ, iz razloga što ovisi o ljudima koji nažalost odseljavaju. U konačnici, ostaje ono hoćete li, a tu jasno i čvrsto tvrdim da hoćemo.

NACIONAL: Bili ste osnivač i prvi predsjednik Mladeži HDZ-a u Kninu do 1996. godine. Zašto ste se razišli s HDZ-om i koliko se današnji HDZ razlikuje od tadašnjeg?

Točno je. Do 1996.g. bio sam u Mladeži HDZ-a, a Gradski odbor sam, sa svojim prijateljima, i osnovao u izbjeglištvu u Zadru u našoj obiteljskoj kući 1994. Nakon oslobođenja Knina više mi smisao politike nije bio privlačan pa sam se usmjerio k obrazovanju i karijeri. HDZ je bila stranka koja je ponijela temeljni politički teret nastanka i organizacije države, no, kako to obično biva, pojave se oni koji imaju vlastite interese pa državni i društveni interes podređuju sebi i svojim istomišljenicima i partnerima, pravdajući svoje aktivnosti državnim interesom. Ono što me muči u stranačkom životu Hrvatske, a ne samo HDZ-a, ali je možda najizražajnije upravo kod te stranke s obzirom da je daleko najveća, je pokušavanje nametanja jednoumlja i  nedopuštanje slobode mišljenja i stava. Samim tim potpuno se guši kreativnost koju naši građani posjeduju, a, s druge strane, javlja se apatija jer se smatra da su svi isti. Također me brinu intelektualci koji iz nekog razloga stalno šute, a oni su ti kojima je društvo dalo zadaću da se javljaju i korigiraju, da grade bolji sustav. Valjda će i naša politička scena evoluirati, i to je temeljni razlog zašto sam nezavisan, nema ograničavanja stavova i stranačke stege. Uostalom, svi oni koji se osjećaju kao intelektualci traže slobodu, a to stranke, za sada, ne dopuštaju.

NACIONAL: Knin se često naziva i HDZ-ovom utvrdom. Koja je tajna HDZ-a u dugovječnosti vladanja Kninom? Je li zaista stranka odlučujući faktor na izborima u Kninu?

Da, s pravom se može reći da je Knin do sada bio utvrda HDZ-a, no i to se mijenja. Razlog zašto je to tako izvire iz povijesnog konteksta, no ljudi polako shvaćaju da to više nije ista stranka i da su se određeni ljudi, da se razumijemo nekolicina, usmjerili na vlastiti probitak, dok povijesnu ulogu HDZ-a koriste za iznimno uske vlastite interese. Oko te nekolicine postoji nešto šira grupica koja pronalazi prostor za vlastiti boljitak i oni su ti koji provode sve aktivnosti za one na vrhu. Nikad nije bio problem Staljin, Hitler ili slični – oni su obični „redikuli“; problem su oni koji za njih provode ideje i oni koji na to šute. Bez jednih i bez drugih ovi nikad ne bi uspjeli u svojim lošim namjerama. No, kako sam rekao, ljudi su shvatili da neistinama i lažnim obećanjima njihova djeca neće ostati i živjeti ovdje. Teško je i naći obitelj kojoj netko nije u Njemačkoj, Irskoj, Kanadi ili negdje drugdje.

NACIONAL: Teško se oteti dojmu kako HDZ nije uspio pronaći nove ljude koji bi mogli dobro proći u Kninu. Kako komentirate dosadašnje vodstvo Knina?

Kako sam već rekao radi se o protukandidatima i ne želim ih komentirati, sami biraju listu i ljude na njoj. Mogu reći da na mojoj listi imamo 5 doktora znanosti, inženjera, prosvjetnih djelatnika, radnika, studenata. Svi oni su se ostvarili profesionalno ili su aktivni u svojim zanimanjima. To su ljudi iz svih društvenih skupina. A što se tiče dosadašnjeg vodstva Grada, imamo 4148 ljudi manje u razdoblju od zadnje dvije godine, ljudi ne odlaze zato što su sretni.

NACIONAL: Nedavno ste javno istupili optuživši protukandidatkinju Josipu Rimac zbog krađe slogana. Koliko je to utjecalo na Vašu kampanju?

O tom sam već sve rekao i ne želim od toga više raditi posebnu priču. Jedino ću citirati Nikolu Teslu: „Nije mi žao što kradu moje ideje, žao mi je što nemaju svojih“. Pogledajte kad smo izašli sa svojim programom za oporavak grada, pisali smo ga ozbiljno i realno, da bude provediv. Usporedite ostale programe konkurenata i vidjeti ćete da se podudaraju s našim u 80% ili više, a izašli su s njima u zadnjih par dana.

NACIONAL: Koji su vaši prvi konkretni potezi ako osvojite mjesto gradonačelnika Knina?

Prije svega je realno sagledavanje stanja proračuna Grada i gradskih tvrtki i ustanova kroz forenzičku reviziju. Moramo znati s čime krećemo. Zatim, provedba onog što smo postavili kao program, poljoprivreda i turizam. NP „Krka“ je ustanova koja mora do kraja 2017. otvoriti ulaz s kninske strane i krenuti s projektima poput etnosela na lokaciji bivše vojarne „Krka“ u što kraćem roku. Zatim osnivanje Parka prirode „Dinara“ jer su sve pripremne radnje završene. To nije pitanje samo Knina već i okolnih općina. Građanima ćemo ponuditi mogućnosti vezano uz njihovu neiskorištenu imovinu, da Grad preuzme brigu o istoj na određeni rok. To imamo dobro razrađeno i moglo bi rezultirati kratkoročno dobrim rezultatima, a dugoročno zapuštena imovina će dobiti dodatnu vrijednost i vlasnici će biti zadovoljni. Najvažnije je spriječiti daljnje iseljavanje.

NACIONAL: Knin je prema podacima iz 1991. imao udio od 88% srpskog stanovništva, danas svega 20%. Kakav je položaj srpske manjine u Kninu?

Da, tijekom i nakon ratnih zbivanja došlo je do nekoliko fluktuacija u sastavu stanovništva našeg područja, no i čitave Hrvatske, ne samo u tada ratom zahvaćenim područjima. Ljudi su otišli u strahu od moguće odmazde i sjećamo se kolona prema Bosni. No, nakon smirivanja situacije u narednim godinama, jedan dio naših sugrađana se vratio i ponovno izgradio uvjete za život. U tom je Hrvatska kroz obnovu značajno sudjelovala i nešto je postignuto. Nakon toga, a pogotovo u zadnje vrijeme, masovno odlaze mladi ljudi iz svih skupina pa tako i pripadnici srpske nacionalne manjine, a razlozi su uglavnom nemogućnost zaposlenja i stabilnog života na ovim područjima. To je iznimno loše za grad jer su to ljudi koji posjeduju poljoprivredno zemljište i nekretnine, pa samim tim ono postaje zapušteno i neiskorišteno. Osobno se nadam da će se dio njih vratiti nazad, na svoju djedovinu i da ćemo zajedno graditi Knin, Hrvatsku i Europu iz svojih domova. Imam dosta prijatelja još iz djetinjstva i povremeno se čujemo, uvijek kažu da im nedostaje Knin i da bi se vratili.

No često se ovdje zaborave ljudi koji su nanovo doselili u Knin iz Bosne i Hercegovine. I oni su u iznimno teškoj situaciji i oni najviše odlaze, to jest njihova djeca. Naime, najvećem broju je riješena stambena situacija, no nemaju posao i nemaju zemlje koju  bi obrađivali. Stoga odlaze na povremeni rad u neku od EU zemalja ili na sezonski rad na obalu. Sve to generira opću financijsku nesigurnost i iseljavanje.

Osobno ne želim čuti riječ manjina, svi su građani jednaki i svi smo mi u određenim situacijama ili manjina ili većina. Nitko se ne želi osjećati kao manjina i ne želim da se tako osjeća. Sve ću učiniti da svatko od nas bude ono što jest i da se ponosi s tim, ali to za posao i normalno funkcioniranje nije niti najmanje važno. To su osobni stavovi i treba ih podržavati, a ne da budu ograničenja i razlog podjela.

NACIONAL: U Knin je do sad uloženo milijardu kuna proračunskih sredstava. Gdje je otišao taj novac?

Po onom što je izjavila bivša gradonačelnica gđa Rimac uloženo je i više od toga. Jedan dio je uložen u uređenje grada i on bar u svom središtu izgleda pristojno. Zatim, uloženo je u izgradnju komunalne infrastrukture vodovoda i kanalizacije. Nažalost posebno sustav zbrinjavanja komunalnih voda nije uspio jer pročistač i prateća infrastruktura tonu u močvarno tlo. U taj dio je uloženo oko 60 milijuna kuna i to je najvjerojatnije propalo. Izgradili su se određeni potporni zidovi i slična prateća infrastruktura. Također, izgrađena je nova velebna Crkva. U to je pribrojano i Veleučilište sa Studentskim domom u kojem je smještena Narodna knjižnica koji su, od prve do zadnje točke pripremljeni, a dobrim dijelom i provedeni, od strane moje malenkosti i ljudi koji su sa mnom zajedno radili na tom. No, taj novac najčešće nije racionalno i sustavno usmjeravan jer da jest tada bi ljudi dolazili u Knin, a ne bi odlazili. Također, u poduzetništvo je uloženo zanemarivo malo, a bez poduzetnika nema radnih mjesta.

NACIONAL: Koliko odaziv očekujete na predstojećim lokalnim izborima i što bi poručili glasačima?

Očekujem velik odaziv ono malo ljudi što je ostalo živjeti na području grada zato što su shvatili da je ovo točka nakon koje grad nestaje ili opstaje.

Poručujem glasačima da izađu i glasuju po svojoj savjesti, da ne dozvole prijetnje i ucjene jer su dovoljno pametni i sposobni da sami zaključe što je za njih i sve nas najbolje.

Komentiraj